Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž R-533/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Vedrani Perkušić, u pravnoj stvari tužiteljice SC iz [adresa]/I, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ana Ivanović, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Lozo & partneri u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o. za trgovinu, usluge i javni prijevoz, Zagreb, Ozaljska ulica 105, OIB: 82031999604, kojeg zastupa zaposlenica UC, prema generalnoj punomoći Su-198/23, radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv odluke o trošku sadržane u presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-514/2024-12 od 18. rujna 2024., dana 28. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalbe tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje odluka o trošku sadržana pod točkom II. izreke presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-514/2024-12 od 18. rujna 2024. u dijelu ukoliko je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadom troška preko dosuđenog iznosa od 812,50 eura.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom odlukom o trošku, sadržanoj pod točkom II. izreke presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-514/2024-12 obvezan je tuženik naknaditi tužiteljici na ime parničnog troška iznos od 812,50 eura sa zateznim kamatama tekućim od 18. rujna 2024. do isplate.

2. Tužiteljica pobija odluku o trošku ukoliko je odbijen njen zahtjev preko dosuđenog iznosa i to zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/01, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) u vezi s odredbom članaka 381. ZPP-a s prijedlogom da se ova odluka u pobijanom dijelu preinači shodno žalbenim navodima. Zatražila je i trošak žalbenog postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijani dio prvostupanjske odluke o parničnom trošku, a sukladno odredbi iz članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredbom iz članka 381. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, kao ni ostvarenje žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava.

5. Suprotno žalbenim navodima sud prvog stupnja pri odlučivanju koje će troškove tužiteljici naknaditi jasno je naveo koje radnje je prihvatio kao opravdane i nužne za vođenje ovog spora (članak 155. stavak 1. ZPP-a), te koliko bodova pripada tužiteljici za svaku pojedinu poduzetu radnju, sve sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa).

6. Pritom je prvostupanjski sud vodio računa radi li se o ročištu na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari ili se pak samo raspravljalo o procesnim pitanjima, kao i je li u pitanju obrazloženi podnesak ili je to podnesak čije sastavljanje spada u ostale podneske.

7. Navedenim, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da tužiteljici za sastav podneska od 20. svibnja 2024., kojim se ista očitovala na odgovor na tužbu, ne pripada trošak, jer se samo ponavljaju već izneseni navodi u tužbi i iznosi sudska praksa.

8. Naime, u smislu odredbe članka 155. ZPP-a sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci određuje naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice.

9. U odnosu na podnesak od 15. srpnja 2024. ispravno je prvostupanjski sud dosudio nagradu temeljem Tbr. 8. točka 4. Tarife. Ovo stoga jer se ne radi o obrazloženom podnesku kako to žalitelj tvrdi. Naime, Tbr. 8. točka 1. Tarife određeno je da za sastav obrazloženih podnesaka u kojima se odgovara na navode prigovora i odgovora na tužbu ili se očituje na nalaze i mišljenja vještaka odvjetniku pripada nagrada kao za tužbu, iz čega proizlazi kako se predmetni podnesak u smislu ove odredbe ne može smatrati obrazloženim podneskom, a s obzirom na njegov sadržaj. Naime, istim tužitelj smanjuje tužbeni zahtjev, pa je u konkretnom slučaju riječ o ostalom podnesku.

10. Radi navedenog žalbu je trebalo odbiti kao neosnovanu i temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

11. Kako žaliteljica nije uspjela sa svojom žalbom, to je njen zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka valjalo odbiti kao neosnovan (članak 166. stavak 1. ZPP-a u vezi s odredbom 154. stavak 1. ZPP-a).

U Splitu 28. siječnja 2026.

SUTKINJA

Vedrana Perkušić