REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: P-439/2024-19

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužitelja CG, [adresa], zastupane po punomoćniku Nini Reskušiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv 1. tuženika DG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Josipi Bušić, odvjetnici iz Zagreba i 2. tuženika LG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, 28. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Prekida se postupak u ovoj pravnoj stvari.

II. Postupak će se nastaviti po pravomoćnom okončanju postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sesvetama posl. br. P-159/2025 ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka njegov završetak.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovom sudu navodi kako je suvlasnica u 20/40 (1/2) dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] [adresa], dvorište površine 798 m2, garaža površine 83 m2, kuća, [adresa] površine 116, pomoćna zgrada površine 8 m2, ukupne površine 1005 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete, dok je 1. tuženik HG suvlasnik u 13/40 dijela nekretnine, a 2. tuženik AG suvlasnik u 7/40 dijela nekretnine. Po prijedlogu tužiteljice vođen je izvanparnični postupak kod naslovnoga suda posl.br. R1-11/2022 radi razvrgnuća suvlasničke zajednice navedenih nekretnina civilnom diobom, koji je postupak pravomoćno obustavljen rješenjem suda posl.br. R1-11/2022-31 od 26. listopada 2023., jer je 1. tuženik osporio veličinu suvlasničkih udjela, dok je 2. tuženik je bio suglasan s prijedlogom civilne diobe, pa je tužiteljica upućena na pokretanje parničnoga postupka radi razvrgnuća suvlasničke zajednice navedenih nekretnina. U navedenom izvanparničnom postupku provedeno je građevinsko vještačenje po sudskom vještaku Damiru Lončariću dipl.ing.arh. čijim je Nalazom i mišljenjem iz 11/2022 i očitovanjem od 10. veljače 2023. utvrđeno da nije moguća geometrijska dioba nekretnine sukladno suvlasničkim omjerima, te je utvrđena tržišna vrijednost nekretnine u iznosu od 179.000,00 EUR u svrhu civilne diobe. Tužiteljica kao suvlasnica predmetne nekretnine ima pravo na razvrgnuće temeljem čl. 47. i čl. 48. ZVDSP, a s obzirom da su u navedenom izvanparničnom postupku utvrđenje odlučne činjenice, odnosno da geometrijska dioba nekretnine nije moguća, to tužiteljica predlaže odrediti civilnu diobu nekretnine. Sukladno odredbi čl. 50. st. 4. ZVDSP tužiteljica predlaže odrediti civilnu diobu nekretnine sudskom javnom prodajom tako da se postignuta vrijednost podijeli između stranaka razmjerno njihovim suvlasničkim omjerima i to da tužiteljici pripadne postignuta vrijednost nekretnine u 20/40 dijela, 1. tuženiku pripadne postignuta vrijednost nekretnine u 13/40 dijela i 2. tuženiku pripadne postignuta vrijednost nekretnine u 7/40 dijela. Predlaže stoga sudu donošenje presude kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina kčbr. [katastarska čestica] [adresa], dvorište površine 798 m2, garaža površine 83 m2, kuća, [adresa] površine 116, pomoćna zgrada površine 8 m2, ukupne površine 1005 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete, - civilnom diobom - sudskom javnom prodajom tako da se postignuta vrijednost podijeli između stranaka prema suvlasničkim omjerima i to: tužiteljici CG OIB: [osobni identifikacijski broj] - 20/40 dijela, 1. tuženiku HG OIB: [osobni identifikacijski broj] - 13/40 dijela i 2. tuženiku AG OIB: [osobni identifikacijski broj] - 7/40 dijela.

2. 2. tuženik AG je u odgovoru na tužbu u cijelosti priznao navode tužbe i tužbeni zahtjev te posebno napominje da je tijekom cijelog izvanparničnog postupka ovog suda br. R1-11/2022, isti bio suglasan u svemu s tužiteljicom i niti na jedan predloženi način se nije pritivio razvrgnuću suvlasničke zajednice predmetne nekretnine te stoga nije u obvezi nadoknaditi tužiteljici bilo kakav trošak ovog postupka, jer nije tužiteljici dao nikakvog povoda za tužbu.

3. 1. tuženik JG je uz odgovor na tužbu podnio i protutužbu protiv tužiteljice i 1. tuženika kojom traži od suda donošenje presude kojom će sud prihvatiti tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da je 1. tuženik-protutužitelj HG, [adresa] vlasnik nekretnine i to zk.čest.br. 2208/1 [adresa] površine 1005m2 Dvorište površine 798m2, Garaža površine 83m2 Kuća, [adresa], površine 116m2, Pomoćna zgrada površine 8m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u omjeru od (koji omjer će se odrediti nakon provedenog građevinskog vještačenja) dijela u odnosu na cijelo, pa su 1.protutužena CG, [adresa], i 2. protutuženik AG iz [adresa], dužni trpjeti da protutužitelj HG, [adresa], na temelju ove presude ishodi u zemljišnim knjigama uknjižbu prava vlasništva na prethodno opisanoj i navedenoj nekretnine na svoje ime i vlasništvo i to u omjeru od (koji omjer će se odrediti nakon provedenog građevinskog vještačenja) dijela u odnosu na cijelo, uz istovremeni ispravak upisa suvlasničkih omjera upisanih zk. vlasnika, i to sve na način da se provedbom ove presude u zemljišnoj knjizi na spornoj nekretnini izvrši uknjižba prava vlasništva kako slijedi: 1. CG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u omjeru od (koji omjer će se odrediti nakon provedenog građevinskog vještačenja), 2. HG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u omjeru od (koji omjer će se odrediti nakon provedenog građevinskog vještačenja) i za 3. AG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u omjeru od (koji omjer će se odrediti nakon provedenog građevinskog vještačenja).

4. Rješenjem suda od 24.03.2025. odlučeno je da će se odvojeno raspravljati o protutužbi tuženika HG podnesenoj protiv tužiteljice CG i 2. tuženika LG.

5. U odgovoru na tužbu i u protutužbi je 1. tuženik naveo kako je predmetne nekretnine moguće razvrgnuti geometrijskom diobom (parcelacijom zemljišta). Naime, na predmetnom zemljištu izgrađene su dvije kuće, ulična (u kojoj živi 1. tuženik), i koja je suvlasništvo 1. tuženika i 2. tuženika, te dvorišna kuća koja je vlasništvo tužiteljice. Ova fizička dioba u naravi je provedena od davnina, još za života pok. djeda 1. i 2. tuženika, oca tužiteljice, na način da je tužiteljici pripala dvorišna kuća, a ocu tuženika ulična kuća. Navodi kako su otac i majka tuženika, poglavito majka, iako su oboje bili teški onkološki bolesnici, vodili brigu, skrb i njegu o pok. djedu tuženika, ocu tužiteljice zadnjih 6 godina njegova života, u kojem životnom periodu je isti bio nepokretan, inkontinentan i dementan, dok sama tužiteljica o istom ni na koji način nije brinula niti ga obilazila. Ističe prigovor suvlasničkih omjera, obzirom da su njegovi roditelji, izgradili gornji dio kuće: gornji stan, verandu sa terasama, tavan, garažu, te renovirali prizemni dio kuće. Opisanom gradnjom-nadogradnjom i renoviranjem uličnog objekta izmijenjena su bitna svojstva nekretnine odnosno izmijenjen je identitet nekretnine. Nadalje, sami 1. tuženik je kasnije u periodu 2005-2006.g., i 2013.g. u uličnu zgradu nadogradio je nadstrešnicu te izvršio znatna ulaganja, kojom nadogradnjom i ulaganjima je također promijenjen identitet nekretnine. Dio ulične zgrade u kojoj su živjeli baka i djed tuženika, odnosno otac i majka tužiteljice, koji je građen i sagrađen u periodu između 1964. i 1967/68 godine, bio je prizemni objekt 8x8, koji se sastojao od tri prostorije (dvije sobe i kuhinje), bez kupaone, s inproviziranim WC-om i prostorijom gdje se vršila osobna higijena, a koji se je nalazio u kutu današnjeg dnevnog boravka. Ove ti prostorije nisu bile sagrađene istovremeno već je u navedenom razdoblju građena prostorija po prostorija. Baka je bila kućanica, a djed po zanimanju postolar, koji nikad nije imalo svoj obrt već je cijeli život radio kao radnik najčešće pomoćne poslove. Djed i baka su sa dvoje malodobne djece živjeli od 1. plaće. Kako je ulična zgrada izgledala do nadogradnje od strane oca tuženika, prikazano je na fotografiji kuće iz nalaza i mišljenja vještaka Damira Lončarić, dipl.ing.arh (naslovna strana), koji dio kuće je obojen florescentnim žutim flomasterom. Otac i majka tuženika 1. i 2. tuženika bili su zaposleni su u firmi NAPRIJED (kasnije naziv NIK-KONFEKCIJA). U navedenoj firmi otac je bio zaposlen od 1970.g. kao precizni mehaničar, a majka tuženika u istoj firmi je radila od 1975.g. kao krojačica. Otac tuženika, kao 24 godišnjak, 1975.g. i 1976 podiže stambeni kredit za gradnju kuće i to 1975.g. iznos od 70.000,00 dinara, a 1976.g. još iznos od 30.000,00 dinara. Od navedenog kredita izgrađen je najprije ulaz u kuću u prizemlju i kat, veranda, gornji stan površine cca 40m2, potom dvije terase (mala i velika), tavan te garaža, dok je podrum napravljen kasnije. Gradnja je započela odmah po podizanju prvog kredita 1975.g. a završena je 1981.g. Otac i majka tuženika useljavaju se u gornji stan 1977.g. Gradnjom i dogradnjom i renoviranjem uličnog objekta od strane oca tuženika promijenjen je identitet nekretnine, što je dovelo i do promijene suvlasničkih omjera na strani tuženika. U periodu u kojem se gradi gornji dio objekta: gornji stan, veranda, terase, tavan, oba ulaza, garaža i podrum, tužiteljica ne živu u uličnoj zgradi. Od podignutih kredita nakon završetka dogradnje i gradnje napravljena je i fasada i krovište na uličnoj zgradi te uređeno dvorište, iskopana septička jama, promijenjene sve instalacije u prizemnom dijelu, te provedene kroz cijeli objekt, uvedena je voda u cijeli objekt, odvod, napravljene pločice, uvedeno centralno (peć sa radijatorima) u cijeloj kući. Nakon što je otac tuženika sebi izgradio kuću za stanovanje i uselio s svojom obitelji u nju od ostatka materijala počinje se graditi kuća u dvorištu, čija je gradnja završena 1978/79 te se tužiteljica u istu useljava i živi do 1992.g. kada se je odselila. Kuću u dvorištu rade pok. djed i otac tuženika, vlastitim sredstvima, s time da je otac tuženika za gradnju dvorišnog objekta dao ostatak materijala koji mu je ostao od gradnje/nadogradnje ulične zgrade. Tužiteljica nije sudjelovala ni na koji način u gradnji niti uličnog niti dvorišnog objekta. Vlasništvo i posjed ulične zgrade pripao je 1. tuženiku nakon smrti njegovih roditelja, a koji su bili isključivi vlasnici ulične zgrade, koje vlasništvo su stekli građenjem i diobom. Predmetne nekretnine danas su upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] prije obnove zemljišne knjige ulična kuća i dvorište bili su upisani u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. U razdoblju od 2005 do 2006. 1. tuženik vlastitim sredstvima na uličnom objektu gradi nadstrešnicu iznad velike terase, renovira cijelu verandu, kupaonicu i WC, a 6-7 godina kasnije također vlastitim sredstvima renovira donji stan, stavlja na obje terase glazuru i pločice, mijenja stolariju na 5 prozora i mijenja ulazna vrata (oba), te kasnije renovira dnevni boravak, sve instalacije na objektu te stavlja parkete u sobi i dnevnom boravku u prizemlju. Kod renoviranja dnevnog boravka u prizemlju objekta bilo je nužno vaditi kompletni beton iz poda jer je bio popucao i dotrajao, te stavljati novi beton, željezo, ljepenku, a kasnije i glazuru, kako bi se mogao staviti parket. Površina dnevnog boravka je cca 32m2, te je potom uredio i namjestio cijeli prizemni stan. U adaptaciju i renoviranje uloženo je oko 30.000,00 do 35.000,00 Eura. Za troškove adaptacije i renoviranja 1. tuženik je podigao dva nenamjenska kredita (prvi kredit je podignut u razdoblju 2005/6 kod Privredne banke Zagreb d.d. u iznosu od 60.000,00 kn, a drugi 2013.g. u iznosu od 18.000,00 Eura kod Banco Popolare Croatia d.d. danas OTP Banka d.d.). Ova nadogradnja, adaptacija i renoviranje od strane 1. tuženika također je promijenila identitet nekretnine, što je dovelo i do promijene suvlasničkih omjera na strani 1. tuženika. Nadalje, za uličnu i dvorišnu zagradu 1. tuženik je podnio zahtjev za legalizaciju i ishodio rješenje o izvedenom stanju od nadležnog tijela te podmirio sve troškove legalizacije, komunalnih i vodnih naknada. Troškovi legalizacije su iznosili su cca 20.000,00 kn. Tužiteljica ne živi u uličnoj zgradi niti je ikad živjela u gornjem dijelu ulične zgrade niti ju je posjedovala, niti je ikad na istu polagala bilo kakva prava. Iz prizemnog stana tužiteljica je iselila kao djevojka kada je otišla u podstanare. Tužiteljica je u dvorišnoj zgradi živjela od 1978/79 do 1992.g. kada je posjed dvorišne kuće svojevoljno napustila, na način da se odselila u drugu nekretninu. Nije sporno da 1. tuženik živi u uličnoj kući, koja predstavlja njegov dom. Kako je to naprijed i navedeno za života djeda tuženika, oca tužiteljice, izvršena je fizička dioba na način da je ocu tuženika pripala ulična kuća a tužiteljici dvorišna kuća. U uličnoj kući 1. tuženik oduvijek živi te ista predstavlja njegov jedini dom. Prvo tuženik ističe prigovor prava na dom. Prvo tuženik nema u vlasništvu nikakvih drugih nekretnina u kojim bi mogao živjeti, te bi provođenjem postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina civilnom diobom bilo povrijeđeno njegovo pravo na dom. Prvo tuženik je od nadležnog ureda za katastar zatražio nova uvjerenja koja će odmah po zaprimanju dostaviti u sudski spis. S obzirom da su gradnjom i nadogradnjom i renovacijom ulične zgrade/kuće od strane oca tuženika izmijenjena bitna svojstva nekretnine odnosno izmijenjen je identitet nekretnine, što je dovelo i do promijene suvlasničkih omjera na strani tuženika, na način da je suvlasnički omjer na strani tužiteljice bitno smanjen, odnosno uvećanja suvlasničkih omjera na strani oba tuženika, odnosno samo 1. tuženika nakon njegovog ulaganja, stoga je u tom postupku potrebno provesti građevinsko vještačenje, kojim će se utvrditi vrijednost objekta prije ulaganja (gradnje i nadogradnje i renovacije od strane oca tuženika), nakon gradnje i nadogradnje, te vrijednost objekta nakon izvršenog ulaganja od strane samog 1. tuženika, te sukladno utvrđenom da izračuna stvarne suvlasničke omjere parničnih stranaka, pritom uzimajući u obzir činjenična utvrđena iz rješenja o nasljeđivanju pok. UG, br. O-583/19 od **.**.2019.g. i pok. IG, br. O-275/2020 od 9.3.2020.g. Stoga se 1. tuženik protivi da se u ovom postupku koristi nalaz i mišljenje vj. Damira Lončarić. Dakle, stvarno stanje nekretnine je drugačije od onog upisanog u zemljišnoj knjizi. Prvo tuženik pridržava sebi pravo urediti protutužbeni zahtjev po izračunu stvarnih suvlasničkih omjera od strane sudskog vještaka.

6. 1. tuženik je u podnesku od 18.07.2025. predložio prekinuti ovaj postupak do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja suvlasništva koji se vodi pred ovim sudom pod posl. br. P-159/2025, a koji predmet je formiran po protutužbi 1. tuženika jer odluka u ovom predmetu ovisi o odluci u navedenom predmetu. Tužitelj se navedenom protivio.

7. Odredbom čl. 12. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) propisano je da kada odluka suda ovisi o prethodnome rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo, to predstavlja prethodno pitanje, dok je odredbom čl. 213. st. 1. ZPP-a propisano da će sud odrediti prekid postupka ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnome pitanju.

8. Slijedom navedenog, s obzirom da je u ovome postupku predmet spora razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, pitanje postoji li pravo suvlasništva stranaka na predmetnoj nekretnini u drugačijim omjerima od onog navedenog u tužbi, a koje utvrđenje suvlasništva 1. tuženik upravo i zahtjeva tužbom u predmetu koji se vodi pred ovim sudom pod posl. br. P-159/2025, a koji predmet je formiran po protutužbi 1. tuženika ponesenoj izvorno u ovom predmetu (tuženik tvrdi da su gradnjom i nadogradnjom i renovacijom ulične zgrade/kuće od strane oca tuženika izmijenjena bitna svojstva nekretnine odnosno izmijenjen je identitet nekretnine, što je dovelo i do promijene suvlasničkih omjera na strani tuženika, na način da je suvlasnički omjer na strani tužiteljice bitno smanjen, odnosno uvećanja suvlasničkih omjera na strani oba tuženika, odnosno samo 1. tuženika nakon njegovog ulaganja), predstavlja pitanje o čijem rješenju ovisi odluka u ovome predmetu to je na temelju citirane odredbe čl. 213. st. 1. toč. 1. ZPP-a odlučeno kao u izreci rješenja.

U Sesvetama 28. siječnja 2026.

Sudac

Iva Raos

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu, a koja se podnosi putem ovog suda. Žalba se podnosi u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja.

DNA:

- pun tužitelja

- pun 1. tuženika

- pun 2. tuženika