Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-22/2023-85

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanji Krovinović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja MZ, OIB [osobni identifikacijski broj], **.**.1941. 9, Zadar, zastupanog po punomoćniku Ivanu Ražnjeviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika HRVATSKA OSIGURAVAJUĆA KUĆA - dioničko društvo za osiguranje, OIB 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 18. prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 28. siječnja 2026.

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime trajne rente za tuđu pomoć i njegu

- za razdoblje od 01.07.2014. pa do 31.12.2014. god. svakomjesečni iznos od po 624,00 EUR

- za razdoblje od 01.01.2015. pa do 31.12.2015. god. svakomjesečni iznos od po 624,00 EUR

- za razdoblje od 01.01.2016. pa do 31.12.2016. god. svakomjesečni iznos od po 624,00 EUR

- za razdoblje od 01.01.2017. pa do 31.12.2017. god. svakomjesečni iznos od po 624,00 EUR

- za razdoblje od 01.01.2018. pa do 31.12.2018. god. svakomjesečni iznos od po 624,00 EUR

- za razdoblje od 01.01.2019. pa do 31.12.2019. god. svakomjesečni iznos od po 624,00 EUR

- za razdoblje od 01.01.2020. pa do 31.12.2020. god. svakomjesečni iznos od po 624,00 EUR

- za razdoblje od 01.01.2021. pa do 31.12.2021. god. svakomjesečni iznos od po 624,00 EUR

- za razdoblje od 01.01.2022. pa do 31.12.2022. god. svakomjesečni iznos od po 624,00 EUR

- za razdoblje od 01.01.2023. pa do 31.12.2023. god. svakomjesečni iznos od po 1.200,00 EUR

- za razdoblje od 01.01.2024. pa do 31.12.2024. god. svakomjesečni iznos od po 1.680,00 EUR,

pa dok za to budu postojali zakonski uvjeti svakomjesečni iznos od 1.680,00 EUR, s tim da mu dospjele obroke plati odjednom s kamatom koja se za razdoblje do 31.07.2015. god. određuje po stopi utvrđenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. god. pa do 31.12.2022. god. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. god. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, i tekućoj na svakomjesečni iznos od prvog u mjesecu za tekući mjesec pa do isplate, a buduće najkasnije do 10-tog u mjesecu za tekući mjesec.

II Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

- 01.01.2014. do 31.12.2016. u iznosu od 849,22 EUR

- 01.01.2017. do 31.12.2017. u iznosu od 996,05 EUR

- 01.01.2020. do 31.12.2022. u iznosu od 1.227,43 EUR

- 01.01.2023. do 31.12.2023. u iznosu od 1.020,00 EUR

- 01.01.2024. do 31.12.2024. u iznosu od 1.095,00 EUR

III Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je stradao dana 01. kolovoza 2013.g. u prometnoj nezgodi u kojoj je zadobio teške tjelesne povrede. Upravljao je svojim biciklom državnom cestom DC-306 na relaciji Nin-Zadar zadržavajući svoj smjer kretanja. Iz suprotnog smjera istom državnom cestom nailazilo je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] sa vozačem ČZ koji se prestrojio za skretanje lijevo. Dolaskom u mjesto Zaton na raskrižje s lokalnom cestom LC-63048 ČZ nije propustio tužitelja već je nastavio s vožnjom na lokalnu cestu čime je oduzeo prednost tužitelju i uslijed čega je došlo do sudara ovih vozila, a tužitelj je zadobio od pada na kolnik teške i po život opasne ozljede.

2. Zadobio je prijelom 4-7 vratnog kralješka s razdorom leđne moždine te posljedično tetraplegijom, prijelom lumbalnih kralježaka, prijelom krstačne kosti, i zdjelice i lijevog kuka i drugih lakih tjelesnih ozljeda.

3. Tijekom liječenja došlo je do znatnih komplikacija posebno do infiltracije u oba plućna krila pa mu je uvedena vanjska ventilacija, razvila se infekcija bubrega i mokraćnih kanala, kao i dekubitalne rane. Nekoliko puta je operiran. Sada je nepokretan s posljedičnom tetraplegijom, oznakom C 4 Asia G 8 2.3 mlohava tetraplegija, s oduzetošću svih četiriju udova i potpunom nepokretnošću.

4. Tužitelj je u potpunoj brizi i njezi ukućana posebno supruge, usluge tuđe pomoći i njege ne plaća. Zadnje bolničko liječenje obavio je u Varaždinskim Toplicama zaključno s danom 16. lipnja 2014.g. Od toga dana pa nadalje tužitelj je na potpunoj brizi obitelji koja mu pruža svu nemedicinsku pomoć, a medicinsku pomoć prima od HZZO-a u trajanju tri sata dnevno.

5. U konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 14.2.2023. i raspravnog zapisnika od 18.12.2025. tužitelj potražuje kako slijedi za:

- 2014. god. potražuje mjesečni iznos od po 1.473,22 EUR

- 2015. god. potražuje mjesečni iznos od po 1.473,22 EUR

- 2016. god. potražuje mjesečni iznos od po 1.473,22 EUR

- 2017. god. potražuje mjesečni iznos od po 1.620,55 EUR

- 2018. god. potražuje mjesečni iznos od po 1.694,21 EUR

- 2019. god. potražuje mjesečni iznos od po 1.767,87 EUR

- 2020. god. potražuje mjesečni iznos od po 1.841,53 EUR

- 2021. god. potražuje mjesečni iznos od po 1.841,53 EUR

- 2022. god. potražuje mjesečni iznos od po 1.841,53 EUR

- 2023. god. potražuje mjesečni iznos od po 2.220,00 EUR

- 2024. god. potražuje mjesečni iznos od po 2.270,00 EUR, pa nadalje dok za to postoje zakonski uvjeti

6. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja no osporava se isključiva odgovornost osiguranika tuženika za nastanak prometne nezgode i sve posljedice proizišle iz iste, te se osporava i visina neimovinske štete koju tužitelj potražuje.

7. Iz izjave osiguranika tuženika proizlazi da se on kretao državnom cestom DC 306 u pravcu Nina, kada je dolaskom do mjesta Zaton na raskrižju s lokalnom cestom LC- 63048 započeo radnju skretanja u lijevo kada je uočio trojicu biciklista koji su se kretali u pravcu Nin-Zadar, a koji su mu dolazili u susret i u trenutku kada je uvidio da neće moći izvršiti radnju skretanja u lijevo bez opasnosti za druge sudionike u prometu, isti se zaustavio svojim vozilo kako bi propustio bicikliste koji su zadržavali smjer kretanja te su dvojica biciklista neometano prošla dok je tužitelj bio posljednji u nizu gledao je u pod kada je naletio na vozilo osiguranika tuženika koje je na cesti bilo zaustavljeno kako bi propustio bicikliste.

8. Dakle, postupio je potpuno u skladu s pravilima ponašanja u prometu i suodgovornost za nastanak prometne nezgode i sve štetne posljedice iz iste leži na strani tužitelja.

9. Osporava se osnov i visina rente za tuđu pomoć i njegu koju tužitelj potražuje tužbom, a to obzirom da tužitelju ne pripada renta za tuđu pomoć i njegu koja bi bila u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, jer isti nije uvjetovao potrebu za trajnom tuđom pomoći i u njenom punom opsegu.

10. Ukoliko bi se i dokazala uzročna veza između rente za tuđu pomoć i štetnog događaja ističe se da se iznos naknade imovinske štete umanjuje za iznos naknade koju tužitelj prima po osnovi socijalno, mirovinskog i invalidskog osiguranja, dakle, navedeni iznosi ne mogu kumulirati.

11. Ujedno se ističe kako tužitelj od prije nezgode boluje od ankliozantnog spondilitisa koji kosti kralježnice čini osobito krhkim i osjetljivim na ozljeđivanje stoga je prije određivanja medicinskog vještačenja potrebno imenovati specijalistu vertebrologa s upitom o ispravnosti provedenog liječenja i doprinosa premorbidnog stanja na konačni ishod kao i eventualnu potrebu za trajnom tuđom pomoći i njegom.

12. Prigovara se i zatraženoj visini cijene sata tuđe pomoći i njege kao i samom tijeku kamate jer se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti koja tek presuđenjem biva pretočena u odgovarajući broj novčanih jedinica pa može teći od dana presuđenja.

13. Sat tuđe pomoći i njege iznosi 15,00 kn, a prema praksi VSRH.

14. Tuženik predlaže odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom u cijelosti.

15. Svojom presudom pod brojem Pn-1680/16 od 31.10.2019.g. sud je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja.

16. Po žalbi tuženika Županijski sud u Šibeniku ukinuo je prvostupanjsku presudu svojim rješenjem Gž-928/20 od 31.10.2019. uz obrazloženje da tuženik u žalbi opravdano ukazuje na pogrešno utvrđenje prvostupanjskog suda da tužitelj od supruge prima pomoć i njegu u trajanju od 18,5 sati jer je životno nemoguće da jedna osoba pruža pomoć u tolikom trajanju, naprotiv prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1458/16 od 2.4.2019.g. maksimalno moguće vrijeme pružanja tuđe pomoći i njege iznosi 16 sati.

17. Tuženik po obrazloženju prvostupanjskog suda također ukazuje na činjenicu da je trebalo utvrditi da li tužitelj i u kojoj visini već prima naknadu za tuđu pomoć i njegu i ima li netko od članova obitelji status njegovatelja, jer se iznosi koji su im s tog osnova odobreni trebaju uračunati u priznati iznos tuđe pomoći i njege.

18. Također ističe se da je prvostupanjski sud propustio raspraviti istaknuti prigovor limita osiguranja po konkretnom štetnom događaju.

19. Sud je u ponovljenom dokaznom postupku ponovno izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, analizirani su iskazi svjedoka RZ, OZ, GZ, ponovno je izvršen uvid u prometno vještačenje po vještaku dipl. ing. Neven Ereš, medicinsko vještačenje po vještacima dr. Jakša Filipović, dr. Snježana Miškov, pročitani su dospunski iskazi vještaka i dodatno vještačenje provedeno po vještaku medicine rada dr. Astrid Bokulić. Saslušani su svjedoci EZ i HZ.

20. Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

21. Među strankama sporna je suodgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva na ime rente za tuđu pomoć i njegu, te prigovor limita po ovom štetnom događaju.

22. Na okolnost odgovornosti sud je prvo saslušavao svjedoke prometne nezgode.

23. Svjedok RZ na dan događaja vozio se iz pravca Zadra u pravcu Nina, i to državnom cestom, držao se ograničenja brzine kretanja jer se radi o naseljenom mjestu. Dolaskom do skretanja za turističko naselje Zaton iz suprotnog smjera dolazila su trojica biciklista. ocijenio je da ne može proći i zaustavio je vozilo, dao je žmigavac za skretanje u lijevo čekajući da prođu biciklisti. Biciklisti su vozili jedan pored drugoga. Prvi biciklist vozio je točno uz rub kolnika, pored njega vozio se drugi biciklist po sredini kolnika i g. HZ po sredini kolnika po samoj kolničkoj crti. Bilo je dovoljno mjesta za proći i sa njegove lijeve, i sa desne strane od mjesta gdje je stajao, i to sa automobilom, a ne sa biciklom. Međutim, u jednom trenutku HZ je zadržao smjer svog kretanja, bez skretanja lijevo ili desno, kako bi zaobišao njegovo vozilo i naletio je ravno na šofer šajbu, i to dok je vozilo stajalo zaustavljeno na kolniku. Ostala dvojica biciklista prošla su normalno. Na lice mjesta pozvana je i policija i hitna pomoć. HZ je u svojoj vožnji cijelo vrijeme gledao u pod, u asfalt, da bi ja kasnije oko 22 sata navečer, doznao da je HZ imao slomljenu vratnu kralješnicu radi čega je i gledao u kolnik. To je bio glavni uzrok ove nesreće. Protiv njega je pokrenut prekršajni postupak koji još nije okončan. U trenutku kada je namjeravao započeti radnju skretanja ispred njega nije bilo drugih vozila. Bicikliste je vidio na udaljenosti od kojih 50 do 100 metara. Nije trubio biciklistima. Vozilo je nakon nezgode ostalo točno na mjestu na kojem se zaustavio prije nezgode. U trenutku zaustavljanja vozila bio je svojim prednjim lijevim dijelom vozila točno na kolničkoj traci. Do kontakta sa biciklistom došlo je na granici kolničke trake jedne i druge. Biciklisti nisu imali nikakvu opremu. Ne sjeća se da bi imali zaštitnu kacigu.

24. Svjedok OZ iskazao je da se dana 01.08.2013. g. vozio sa svojim ocem i tetkom iz pravca Nina u pravcu Zadra, bilo je negdje između 18 i 19 navečer, kretali su se oko 20-tak km/h, vozili su jedan iz drugoga, s time da je tetak bio prvi u koloni, otac drugi on je bio posljednji u koloni, razmak između bio je 15-tak metara. Vozili su se od prilike 1 metar od samog ruba kolnika s desne strane. Ispred njih vozilo se jedno vozilo. Iz suprotnog smjera dolazio je automobil, odnosno kombi kojim je upravljao RZ. Kad su se približavali skretanju za mjesto Zaton očito je vozilo imalo namjeru skrenuti u lijevo u Zaton i zaustavio je svoje vozilo na kolnik da bi propustio automobil koji se kretao ispred njih, i zatim je u skretanju tetka, MZ. Do samog sudara došlo je prednjim kotačem vozila u prednji kotač bicikla. Uslijed udarca tetak je doslovno odletio 3 metra u vis i pao na kolnik. Na lice mjesta pozvana je policija i hitna pomoć. Tetak ima tzv. Bekterov sindrom, radi se o takvom sindromu gdje dolazi do okoštavanja zglobova, te nemogućnosti, odnosno smanjivanja pokreta. Toga dana normalno je vozio bicikl i gledao je na kolnik i kontrolirao je situaciju na kolniku. Do sudara je došlo u njihovoj kolničkoj traci desno. Toga dana su vozili 15-tak km u jednom smjeru i tetak je bio je u dobroj psihofizičkoj kondiciji, primjerice prije toga vozio je iz smjera Zadar - Vukovar biciklom. Inače je vrlo aktivan i bavi se sportom intenzivno. Na dan događaja imali su kompletnu biciklističku opremu, odnosno biciklistička odjela, kacige, štitnike, rukavice, zamjensku opremu i naočale. Vozilo kojim je upravljao RZ prvi puta je vidio na 40-tak metara. U trenutku sudara i tog vozila bila je cca 15 metara. između njega mog tetka . Mjesto sudara bilo je bliže desnoj strani kolnika njihove kolničke trake.

25. Svjedok GZ iskazao je da se dana 1.08.2013. g. vozio sa svojim sinom i MZ, svojim šogorom iz pravca Nina u pravcu Zadra, bili su poslijepodnevni sati, oko 19 sati navečer, bio je dan, vozili su brzinom do 18 km/h. MZ je vozio prvi, on je vozio iza njega, j sin se vozio posljednji, vozili su se u koloni, i u razmaku od 10 metara jedan od drugoga, propisno od desne strane kolnika, od same crte kolnika, s desne strane, možda 20 cm. Bio je promet, ali ne pretjerani u to vrijeme. Bili su propisno odjeveni, dakle imali su biciklistička odijela, kacige, dakle, bili su vidljivi. Dolaskom do skretanja za kamp u Zatonu iz suprotnog smjera nailazilo je kombi vozilo kojim je upravljao RZ. Nije mogao ocijeniti na kojoj udaljenosti ga je prvi puta ugledao. On je zaustavio vozilo, namjeravao je skrenuti u Zaton, a pretpostavlja da je čekao priliku da između dva automobila koja su prolazila uspije proći i skrenuti, i u jednom trenutku kada je ušao u skretanje naletio je na MZ kojeg očito nije vidio, do udarca je došlo točno u njegovu lijevu nogu i on je doslovno pao na šofer šajbu kombija, odletio u zrak i pao na kolnik. Imao je prijelom lijeve noge, na nosu mu je curila krv, i ostali vozači su se zaustavili i pitali da li je potrebna pomoć, međutim, j sin je odmah pozvao hitnu pomoć koja je izašla na lice mjesta, kao i policija. MZ ima problema sa kralješnicom međutim, radi se o osobi koja je sportski aktivna, on svakodnevno biciklom odlazi na posao, mjesec dana prije toga sa svojim prijateljem vozio je od Zadra do Vukovara, i općenito bavi se sportom, i to različitim sportovima, tako da održava svoju kondiciju i toga dana normalno je funkcionirao i vozio bicikl, da je imao bilo kakvih problema zasigurno ne bi sjeo na bicikl. Dapače, on ih je pozvao na vožnju toga dana. Toga dana mi smo prošli 20-tak km zajedno, a činimo to vrlo često. Iskazao je da je kombi uočio na cca 20-tak metara ispred sebe do 50 metara, radi se o otvorenoj cesti preglednoj. U trenutku sudara bio sam na udaljenosti 10-tak metara od MZ. Do sudara je došlo na našoj kolničkoj traci, i to skroz na desnom rubu njihove kolničke trake.

26. Nakon provedenih saslušanja sud je proveo prometno vještačenje po vještaku dipl. ing. Nevenu Erešu.

27. Vještak je u svom nalazu utvrdio da je vozilo osiguranika tuženika svojim prednjim dijelom naletjelo na prednji dio bicikla tužitelja pri čemu je put među vozilima u trenutku sudara iznosio oko 140-150 stupnjeva.

Mjesto sudara, gledano u smjeru kretanja bicikla tužitelja, nalazilo se u predmetnom raskrižju na njegovoj desnoj prometnoj traci, udaljeno od njenog desnog ruba oko 0,5 - 1 m.

Brzina kretanja vozila osiguranika tuženika u trenutku reagiranja kočenjem iznosila je oko 32,6 km/h dok se neposredno prije sudara bicikl tužitelja mogao kretati prosječnom brzinom od oko 15 km/h.

Provedena analiza pokazuje da je vozilo osiguranika tuženika svojom radnjom skretanja u lijevo presjeklo put kretanja bicikl tužitelja koji se kretao svojom desnom prometnom trakom pa je stoga radnja skretanja u lijevo vozila osiguranika tuženika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja.

Osiguranik tuženika je prije započinjanja radnje skretanja u lijevo na preglednom raskrižju mogao uočiti nadolazeći bicikl tužitelja udaljen od mjesta sudara oko 3,8 m pa da je odustao od radnje skretanja u lijevo i propustio bicikl tužitelja do sudara ne bi došlo.

Tužitelj u predmetnom štetnom događaju nije imao tehnički objektivne mogućnosti izbjegavanja sudara s vozilom osiguranika tuženika jer je na raspolaganju imao put od samo 3,8 m dok mu je zaustavni put kočenjem iznosio čak 6,2 m.

28. Na nalaz i mišljenje prometnog vještaka tužitelj nije imao primjedbi, dok se tuženik nije očitovao o odgovornosti do priklopa kaznenog spisa. Međutim, tužitelj se tijekom cijelog postupka protivio da se dokazi iz kaznenog postupka koriste u ovoj pravnoj stvari, stoga je sud u ovom postupku o odgovornosti odlučivao temeljem dokaza provedenih u ovom postupku te tako i temeljem provedenog prometnog vještačenja.

29. Sud je u cijelosti poklonio vjeru nalazu i mišljenju prometnog vještaka izrađenog temeljem priležeće dokumentacije, skice lica mjesta, fotoelaborata, temeljem iskaza saslušanih svjedoka te temeljem stručnog znanja i iskustva vještaka stoga u objektivnost takvog nalaza sud nema razloga sumnjati.

30. Iz nalaza prometnog vještaka nedvojbeno proizlazi da je osiguranik tuženika u cijelosti kriv za nastanak ovog štetnog događaja jer je prije skretanja u lijevo na preglednom raskrižju mogao uočiti bicikl koji mu je dolazio u susret koji je vozio tužitelj i koji je od mjesta sudara bio udaljen 3,8 m, te da je odustao od skretanja izbjegao bi prometnu nesreću, dok tužitelj nije imao tehničkih objektivnih mogućnosti izbjegavanja sudara jer je na raspolaganju imao samo put od 3,8 m, od mjesta sudara, dok mu je zaustavni put kočenjem iznosio čak 6,2 m. 31. Osim navedenog valja napomenuti da se odgovornost vozača vozila kao vlasnika opasne stvari prosuđuje po kriterijima strože kauzalne odgovornosti, obzirom sukladno čl. 1045. st. 3. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO) za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povezana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju. Vozilo se smatra opasnom stvari te sukladno čl. 1063. ZOO- a šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

32. Da bi se oslobodio od odgovornosti za štetu vlasnik vozila, odnosno osiguratelj je dužan dokazati da šteta potječe isključivo od treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti, ili čije posljedice nije mogao izbjeći, ni ukloniti sukladno čl. 1067. st. 4. ZOO-a.

33. Obzirom da ne postoje okolnosti koje bi oslobađale osiguranika tuženika od odgovornosti, kao i sukladno nalazu prometnog vještaka nesporno je utvrđeno da je osiguranik tuženika odgovoran za nastanak štete iz ovog štetnog događaja u cijelosti.

34. Nakon utvrđenja odgovornosti na okolnost tuđe pomoći i njege provedeno je medicinsko vještačenje po vještacima dr. Jakša Filipović i dr. Snježana Miškov.

35. Vještaci su u svom pismenom nalazu i mišljenju utvrdili da je tužitelj u štetnom događaju 01.08.2013.g. zadobio slijedeće ozljede:

- prijelom vratne kralježnice u razini C6 C7 s pomakom

- prijelom prvog slabinskog kralješka

- prijelom srednjeg dijela lijeve lisne kosti

- prijelom vrška trnastog nastavka C4 i C5 kralješka

- prijelom lateralnih masa krstačne kosti obostrano

- prijelom zglobne plohe krstačno crijevne kosti lijevo

- prijelom poprečnog nastavka petog slabinskog kralješka

- prijelom gornje grane desne kubične kosti

- prijelom bez pomaka čašice zgloba kuka lijevo

- mlohava klijenut sva četiri uda uz poremećaj tehnike disanja

- nagnječenje leđne moždine u vratnom dijelu.

36. Vještaci su utvrdili kliničkim pregledom da je tužitelj u krevetu bez mogućih kretnji osim govora i mimike lica, dok su ostali dijelovi tijela nepokretni. Postoje povremeni spazmi ekstremiteta koji su vidljivi. Prisutan je manji dekubitus u području leđa u visini lijevog ramena, te u području sakruma. Vidljiva adekvatna briga za kožu tužitelja s obzirom na apsolutnu nepokretnost.

37. Tužitelju je potrebna tuđa pomoć i njega 10 sati dnevno trajno od 01.07.2014.g.

38. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovarao je tužitelj te istakao da vještvom nisu obuhvaćene sve dnevne potrebe tužitelja u odnosu na pribavu hrane, pića, i pripremu hrane i pića.

39. Radi navedenog sud je pozvao vještake na dopunsko obrazloženje nalaza.

40. Vještaci dr. Snježana Miškov i dr. Jakša Filipović iskazali su da okretanje tužitelja tijekom noći obuhvaćeno sa trajnom tuđom pomoći i njegom navedeno u nalazu i mišljenju vještaka. Vještaci nisu u nalazu i mišljenju naveli da li je tuđa pomoć tužitelju potrebna za obavljanje sitnih poslova kao listanje knjiga, brisanje prašine, odlaganje smeća i sl. jer je to uključeno u 10 sati dnevno trajne tuđe pomoći i njege kao i izlasci na zrak. i obavljanje administrativnih poslova. Vještaci su posjetili tužitelja te izvršili uvid u medicinsko stanje istoga te razgovor sa suprugom koja se brine o njemu te na temelju svega toga i vještačkog iskustva smo svoju ocjenu donijeli.

41. Nakon dopunskog obrazloženja nalaza i mišljenja tužitelj je i nadalje ostao pri istaknutim prigovorima, jer provedenim vještačenjem nije utvrđena cjelokupna tuđa pomoć i njega koja je tužitelju potrebna svakodnevno.

42. Predložio je provođenje vještačenja po vještaku medicine rada obzirom je prema odredbama pozitivnih propisa za tuđu pomoć i njegu bolesnim osobama prema Zakonu o socijalnoj skrbi potrebno vještačenje po vještaku medicine rada.

43. Sud je prihvatio prijedlog tužitelja te je provedeno novo vještačenje po vještaku dr. Aastrid Bokulić.

44. Dr. Astrid Bokulić je u svom nalazu utvrdila da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljede koje su to opisali i vještaci dr. Filipović i dr. Miškov. U svom nalazu vještakinja je istaknula da nije pregledala osobno tužitelja, ali je poklonila vjeru objektivnim dijagnostičkim obradama i liječenju, te dijagnozama koje su sukladno kliničkim pregledima, obavili navedeni vještaci.

45. Vještakinja je u nalazu utvrdila da je tužitelju potrebna tuđa pomoć i njega kroz 18,5 sati dnevno i to za:

- održavanje osobne higijene (kupanje i pranje tijela, pranje zubiju, brijanje, rezanje noktiju, šišanje, njega kože, svlačenje i oblačenje, mijenjanje pelena i previjanje rana, dekubitus ako ima) - 2 sata

- provođenje fizikalne terapije (fizijatar dolazi neredovito, ako dolazi, dolazi tri puta tjedno, što nije dovoljno jer fizikalnu terapiju je potrebno provoditi svakodnevno) - 1 sat (2x30min)

- masiranje - 1/2 (3 x 10 min)

- postavljanje u sjedeći položaj, postavljanje u invalidska kolica - 1 sat

- izvođenje svakodnevno u šetnju (2x1 sat)

- hranjenje pet puta dnevno - 2 sata

- okretanje u krevetu svaka 2 do 3 sata po danu i po noći - 2 sata

- pomoć pri čitanju novina i knjiga, rukovanje TV-m, telefonom i mobitelom - 1 sat

- održavanje čistoće prostorije u kojoj obitava, presvlačenje posteljine svakodnevno - 1 sat

- nabava prehrambenih proizvoda, odjeće i higijenskih potrepština - 2 sata

- kuhanje obroka - 2 sata

- obavljanje administrativnih poslova - 1 sat

- pranje i peglanje rublja - 1 sat

46. Vještakinja je napomenula da je u pojedinim slučajevima potrebna pomoć istovremeno druge osobe - kao kod posjedanja u krevetu, posjedanju u invalidska kolica.

47. Kako je tužitelj potpuno nepokretna osoba potrebna mu je skrb osim podanu i po noći zbog redovitog okretanja u krevetu dva do tri sata, za promjenu pelena, za davanje pića u slučaju da je žedan.

48. Dakle, kako je tužitelj kompletno nepokretna osoba potrebna mu je trajna tuđa pomoć i njega u opsegu od 18,5 sati dnevno.

49. Na ovaj nalaz prigovarao je tuženik, dok tužitelj nije imao primjedbi.

50. Prigovor tuženika usmjeren je na opseg ocijenjene tuđe pomoći i njege, ističući da je ista ocjena proturječna sudsko-medicinskoj praksi u RH, a i životno nelogična i iracionalna.

51. VSRH je zauzeo jasan stav kako je puni obim tuđe pomoći i njege 8 sati dnevno, a više od toga je realno neizvedivo.

52. Sud je po prigovoru tuženika pozvao vještakinju na usmeno obrazloženje nalaza i mišljenja.

53. Vještakinja dr. Astrid Bokulić na prigovor tuženika da je previsoko cijenila tužitelju tuđu pomoć i njegu u opsegu od 18 i pol sati dnevno odgovorila je da se nije služila stavom VSRH kako je puni obim tuđe pomoći i njege 8 sati dnevno nego je cijelila potrebu za tuđom pomoći i njegu prema stanju tužitelja koji je obrazložila koja je tuđa pomoć i njega tužitelju potrebna te izrazila to u satima. Napomenula je napomenuti da je tuđa pomoć i njega potrebna i tijekom cijele noći jer se tužitelj mora okretati svaka dva do tri sata kako ne bi došlo do stvaranja dekubitusa, a koje je tijekom liječenja u bolnici zadobio, a pri njezi u kući supruge izliječio. Također je napomenula da je u nekim situacijama potrebna pomoć i još jedne druge osobe kao što je postavljanje tužitelja u sjedeći položaj u kolica kako bi se izvelo u šetnju ili na balkon ili na zrak barem dva puta dnevno. Napomenula je da je tužitelj pri punoj svijesti kognitivno sasvim u redu, svjestan svoje situacije i da ima potrebe za gledanjem TV, čitanjem novina i dr. literature, za što mu je također potrebna tuđa pomoć jer je u kompletnoj nepokretnosti. Prosječno čovjek spava dnevno prosječno 6 sati. Tuđa pomoć dok tužitelj spava sastoji se u tome da jer za vrijeme spavanja potrebno svaka dva sata tužitelja okretati, da ne bi došlo do stvaranja dekubitusa. Okretanje traje od 10-15 min, a okretanje pacijenta je svaka dva do tri sata spavao on ili ne, i to tokom cijelog dana i noći bez obzirom da li je tužitelj budan ili spava. Tuđa pomoć i njega sastoji se u tome da morate daljinskim upravljačem rukovati vi, a čitanje knjige stavljanjem na stalak i okretanje stranice, a to može trajati dok traje gledanje TV ili čitanje knjige. Što se tiče administrativnih poslova tužitelj je osoba s potrebnom za održavanjem svog statusa, npr. ako traži uputnicu, soc. radnicu ili sl., ispunjavanje formulara koje obavlja njegova supruga po diktatu tužitelja. Iskazala je i da njega člana obitelji nema veze s radnim vremenom u poduzeću, tuđa pomoć i njega se cijeni prema statusu pacijenta, a ne prema radnom vremenu od 8 sati poduzeća zdravih ljudi zaposlenih u tim poduzećima.

54. Dodala je da jedna osoba može dati 18 i pol sati tuđu pomoć i njegu kao što i majka o svom malom djetetu mora brinuti 24 sata dnevno.

55. Nakon dopunskog obrazloženja nalaza, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještakinje medicine rada Astrid Bokulić koji je vještakinja izradila temeljem medicinske dokumentacije, svog stručnog znanja i iskustva, detaljno usmeno obrazložila po svim prigovorima tuženika, te otklonila iste i u objektivnost takvog detaljno izrađenog i obrazloženog nalaza sud nema razloga sumnjati. Tužitelj je tetraplegičar osoba koja je potpuno nepokretna samo sa mimikom lica, sve ostalo za njega moraju obavljati druge osobe, i takva pomoć nije osmosatna kao radno vrijeme nego cijelo vrijeme tijekom trajanja dana i nikako se ne može usporediti sa radnim vremenom, kako to nastoji prikazati tuženik. Vještakinja je vrlo slikovito objasnila da je tužitelju potreba njega kao i maloj bebi, nažalost a što je posljedica prometne nezgode koju je uzrokovao osiguranik tuženika i radi koji će preostali život morati provesti u krevetu nepomičan i upravo radi toga neophodna mu je renta kako bi imao njegu i pomoć drugih osoba jer si ne može pomoći njegovati sam.

56. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka medicine rada iz razloga što j e prema Zakonu o socijalnoj skrbi, posebno Pravilniku o sastavu i načinu tijela vještačenja i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja skrbi i drugih poslova, posebnim propisima u čl. 4. st. 3. obvezno za utvrđivanje takve pomoći imenovati liječnika spec. medicine rada.

57. Odlučujući o visini naknade, satnice za tuđu pomoć i njegu valja istaći da sukladno odredbi čl. 1095. oštećeni ima pravo na naknadu za tuđu pomoć i njegu i onda kada mu istu pružaju članovi obitelji.

58. Visina naknade određuje se prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem se takva pomoć pruža bila sposobna pružiti takvu uslugu, a ako takve osobe nema sud je ovlašten suditi slobodnom ocjenom dokaza i čl. 223. ZPP-a.

59. Prema sudskoj praksi tuđa pomoć i njega utvrđuje se prema neto satnici NKV radnika u RH.

60. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku dostavljenih uz tužbu, utvrđeno je da cijena sata tuđe pomoći i njege od strane nestručne osobe iznosi 21,00 kn, odnosno 2,8 EUR.

61. Sud je odlučujući o visini jednog sata tuđe pomoći i njege primijenio ustaljenu sudsku praksu, te je prema odredbi čl. 223. ZPP-a utvrdio primjerenom cijenu jednog sata tuđe pomoći i njege u visini podataka Državnog zavoda za statistiku za Zadarsku županiju iznosila je 21,00 kn, odnosno današnjih 2,8 EUR.

62. Također uzimajući u obzir ustaljenu sudsku praksu za 2023. godinu, sud je utvrdio uz primjenu čl. 223. ZPP-a primjerenu naknadu od 4,00 EUR po satu, dok je za 2024.godinu uz primjenu čl. 223. ZPP-a utvrđena primjerena naknada od 5,00 EUR po satu.

63. Vještakinja je utvrdila da je tužitelju potrebno 18,5 sati tuđe pomoći i njege.

64. Sud je na okolnost pružanja tuđe pomoći i njege od strane ukućana saslušavao svjedoke odnosno suprugu i kćer tužitelja.

65. Svjedok EZ, iskazala je da je supruga tužitelja te da je njen suprug nakon štetnog događaja u potpunosti nepokretan i njemu je potrebna tuđa pomoć u punom opsegu, i tijekom cijelog dana, a i tijekom noći. Uz nju suprugu pomoć pružaju kćeri, a postoji i njegovateljica koja dolazi svakodnevno osim vikenda i blagdana, od pola sata do sat. Njenom suprugu je potrebna pomoć za sve aktivnosti u životu. On je u potpunosti nepokretan, do te mjere da ne može niti micati glavu, ali mozak je funkcionalan. U njegu koju mu obvezno pruža na dnevnoj bazi spadaju prvenstveno higijenske potrebe koje obavlja od 6 do 7 sati svako jutro dok ne dođe njegovateljica, ali uz prisutnost njegovateljice isto tako je obvezna prisustvovati obzirom supruga treba okrenuti, za to su potrebne dvije osobe, ona s jedne strane, njegovateljica s druge strane, ona mora biti prisutna i tijekom njezina boravka, s time da ga i tri puta dnevno kateterizira i to može samo ona učiniti, nitko osim nje to ne smije raditi i naravno tu spada sve ostalo što je potrebno, a to znači normalna klasična njega, hranjenje, oblačenje i sve ostalo što se obavlja u normalnom životu, što ona mora obavljati za svoga supruga jer je on u potpunosti nepokretan. U slučajevima da mora biti odsutna, onda angažira pomoć sa strane koju mora platiti. Faktično mora biti uz svog supruga 24 sata, bez njenog prisustva i njene pomoći njen suprug ne bi mogao ni na koji način funkcionirati. Suprug mora primati fizikalnu terapiju i to dva do tri puta tjedno, i to mu HZZO odobrava, međutim svaki puta treba se iznova podnijeti zahtjev i čekanja su dugotrajna, a fizikalna terapija je neophodna, tako da ona to onda sve preuzima na sebe. Također njenog supruga treba na dnevnoj bazi puno puta, svakih pola sata do sat, premještati s jednog boka na drugi bok, što također ona čini, a u popodnevnim satima premještaju ga u kolica i to čini ja uz pomoć starije kćeri. Obzirom da suprug trpi i bolove i trnce u ekstremitetima, potrebno mu je i masiranje također dnevno više puta, kako bi mu se ublažili bolovi i to opet činim ona, s time da supruga presvlači 4 puta dnevno, jutarnja njega, u 12 sati, popodne prije ustajanja u kolica i navečer ponovno presvlačenje i kateterizacija. Suprug može komunicirati i svaki puta kada mu je potrebna bilo kakva pomoć, on ju o tome obavijesti i ona tada mora reagirati i postupiti. Preko noći je uz svog supruga na pomoćnom krevetu, u slučaju bilo kakve potrebe koja je jako česta, tako da ponekad ta noć bude i gora od dana, kao što je rekla on trpi teške bolove i u tom slučaju ga ponovno treba i tijekom noći okretati i pomoći mu ublažiti bolove, promijeniti položaj i jastuk, tako da suprug tijekom noći provede otprilike sat vremena spavajući, a ona također zajedno s njime mora biti budna kada je to njemu potrebno. Suprug prima naknadu inkluzivni dodatak i to iznosi 720,00 EUR. Ona ima status njegovatelja i primam naknadu od 900,00 EUR na ime tog statusa. Prije nesreće supruga bila je zaposlena, ali obzirom na uvjete koji su nastupili nakon štetnog događaja, bila je prisiljena dati otkaz i zatražiti status njegovatelja.

66. Svjedok HZ iskazala je da je kćer tužitelja i njenom ocu je potrebna tuđa pomoć i njega u punom opsegu i ona također pruža pomoć i njegu na način da svaki dan u poslijepodnevnim satima dolazi u kuću roditelja i pomaže majci prvotno preseliti oca iz kreveta u stolicu, s time da također vrši i nabavke potrebne iz dućana, ljekarne i svega ostalog, budući majka ne vozi automobil. Svakodnevno provede uz svog oca i majku, većinom svaki dan u popodnevnim satima i to od 4, pola 5, do 8 navečer, sve dok oca ne polegnemo u krevet. Ona pomaže majci premjestiti ga u krevet. Nije prisutna samo u slučajevima kada njoj iskrsne neka obveza. Od ostalih potreba obavlja sve što je potrebno za vrijeme dok je prisutna. Vrlo često u popodnevnim satima je uz oca, obzirom on također voli i sa interneta pročitati neke stvari, tada je prisutna uz njega, zanima ga tehnologija, stoga je uz njega da mu pomogne, ali jednako tako i u slučaju da majka mora obaviti nešto drugo, ona mora za to vrijeme biti prisutna uz oca, obzirom on ima neke svoje potrebe, kad treba donijeti vode, počešati ga, brisati naočale, oči, dakle sve ono što je potrebno da bi mogao relativno normalno živjeti. Zaposlena je i zato dolazi u popodnevnim satima. Također vikendom dolazi ocu, pomaže majci skuhati, pripremati hranu, i bude prisutna koliko to bude potrebno.

67. Tijekom postupka tužitelj je odustao od saslušanja druge kćeri tužitelja IZ.

68. Nakon saslušanja supruge i kćeri tužitelja nedvojbeno je da njegova obitelj pruža mu više od 18,5 sati tuđe pomoći i njege, obzirom su svjedokinje iskazivale vrlo životno, emocionalno, u skladu s okolnostima u kojima žive i obzirom na činjenicu da je tužitelj u potpunosti nepokretan i potrebna mu je konstantna tuđa pomoć i njega. Obzirom na navedeno, iskazima svjedokinja sud je u potpunosti poklonio vjeru.

69. Međutim, cijeneći stav Vrhovnog suda RH iz presude Rev-1458/16 od 2.4.2019., sud je u cijelosti se priklonio stavu Vrhovnog suda u kojem se navodi da je maksimalno vrijeme pružanja tuđe pomoći i njege 16 sati dnevno i taj stav Vrhovnog suda prvostupanjski sud je u cijelosti prihvatio odlučujući o visini naknade za tuđu pomoć i njegu u utuženom periodu.

70. Također iz iskaza svjedoka supruge tužitelja utvrđeno je da tužitelj prima naknadu za tuđu pomoć i njegu u visini 720,00 EUR mjesečno i taj iznos sud je uračunao u utvrđeni iznos tuđe pomoći i njege u ovom postupku.

71. Činjenicu da supruga tužitelja ima status njegovatelja, sud nije uzeo u obzir u ovom postupku obzirom sud smatra da ta činjenica ne utječe na pravni položaj tužitelja u ovom postupku jer je supruga tužitelja do štetnog događaja bila zaposlena i primala redovnu plaću, a nakon štetnog događaja bila je prisiljena zatražiti status njegovatelja kojim statusom zasigurno ostvaruje nižu naknadu nego bi je ostvarivala da je bila u mogućnosti i dalje raditi, te je stav prvostupanjskog suda da njezin status njegovatelja nije od utjecaja na visinu rente za tuđu pomoć i njegu.

72. Glede prigovora limita valja istaknuti da je točan navod punomoćnika tužitelja da se štetni događaj zbio 1.8.2013.g. nakon ulaska RH u EU, te da je na dan štetnog događaja limit iznosio 42.750,000,00 HRK, pa umreženost limita ne postoji ni u jednom obliku, s obzirom na visinu potraživanja tužitelja u svim postupcima.

73. Iz navedenog sud smatra prigovor limita po ovom štetnom događaju neosnovanim.

74. Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja, uzimajući u obzir da je tužitelju potrebna tuđa pomoć i njega svakodnevno i prihvaćajući stav Vrhovnog suda RH da je maksimalna tuđa pomoć i njega 16 sati dnevno, sud je tužitelju dosudio u ovom postupku za period od 2014.g. do 2022.g. iznos od 1.344,00 EUR mjesečno, za 2023.g. 2.220,00 EUR mjesečno i za 2024.g. pa nadalje dok za to bude postojala potreba 2.775,00 EUR.

75. Međutim, od navedenog iznosa sud je tužitelju odbio naknadu za tuđu pomoć i njegu koju tužitelj prima mjesečno u visini 720,00 EUR.

76. Slijedom navedenog, tužitelju je dosuđena renta za tuđu pomoć i njegu po čl. 1095. i 1096. ZOO-a te mu je dosuđeno kako slijedi: