Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-7809/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Karmen Novak-Hrgović i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marcele Soljačić-Prester u svojstvu više sudske savjetnice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika OĆ, zbog prekršaja iz članka 70. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20), zbog prekršaja iz članka 58. stavka 3. cit. Zakona, zbog prekršaja iz članka 52. stavka 4. cit. Zakona, zbog prekršaja iz članka 59. stavka 6. istog Zakona, zbog prekršaja iz članka 44. stavka 4. cit. Zakona, zbog prekršaja iz članka 238. stavka 7. tog Zakona i zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3. istog Zakona, odlučujući o žalbi okrivljenika OĆ, podnesenoj po branitelju Toniu Marinkoviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Ivančević Marinković i partneri d.o.o., iz Splita, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Solinu, od 23. travnja 2024., poslovni broj: 10. Pp-9661/21023, na sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e:
I. U povodu žalbe okrivljenika OĆ, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda, te se izriče:
Na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) protiv okrivljenika OĆ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
ODBIJA SE OPTUŽBA
a) da bi 4. svibnja 2022. u 11,43 sati u Solinu, na kolniku Hektorovićeve ulice upravljao motociklom marke "Yamaha", registarske oznake [registarska oznaka] te izvršio pretjecanje kolone vozila,
- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 70. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
b) da bi istog dana i prigode kao pod a) upravljao označenim motociklom Ulicom Petra Hektorovića, te dolaskom do raskrižja s Ulicom Antuna Gustava Matoša nije na dovoljnoj udaljenosti pred navedeno raskrižje zauzeo položaj u onoj prometnoj traci kojom mora proći kroz isto,
- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 58. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
c) da bi istog dana i prigode kao pod a) upravljao označenim motociklom te naglo povećao brzinu kretanja istodobno postižući pritom gornju granicu dopuštenog broja okretaja motora što da je izazvalo proklizavanje kotača,
- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 52. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
e) da bi istog dana i iste prigode kao pod a) upravljao označenim motociklom te da prilikom prestrojavanja nije koristio pokazivač smjera,
- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 44. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
f) da bi istog dana i prigode kao pod a) upravljao označenim motociklom kojem je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana, odnosno 30. lipnja 2021.,
- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 238. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
II. Uslijed odluke iz točke I., žalba okrivljenika OĆ postala je bespredmetna glede djela činjenično opisanih pod točkama a), b), c), e) i f) izreke pobijane presude.
III. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika OĆ, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu prvostupanjska presuda potvrđuje.
IV. U povodu žalbe okrivljenika OĆ, preinačava se prvostupanjska presuda u odluci o ukupnoj novčanoj kazni, tako da se okrivljeniku OĆ za prekršaj iz članka 59. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama činjenično opisanog pod točkom d) izreke pobijane presude novčana kazna u iznosu 1.700,00 (tisućusedamsto eura), smatra utvrđenom, kao i kazna za prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama činjenično opisanog pod točkom g) izreke pobijane presude u iznosu od 2.650,00 (dvjetisućešestopedeset eura), te se okrivljeniku primjenom članka 39. Prekršajnog zakona izriče novčana kazna u ukupnom iznosu od 4.350,00 (četiritisućetristopedeset eura), s time da će se, ako okrivljenik OĆ plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 3 (tri) mjeseca od dana primitka pisanog otpravka ove presude novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini.
V. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik OĆ obvezan je naknaditi trošak žalbenog postupka u iznosu od 40,00 (četrdeset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljenik je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 70. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zbog prekršaja iz članka 58. stavka 3. cit. Zakona, zbog prekršaja iz članka 52. stavka 4. cit. Zakona, zbog prekršaja iz članka 59. stavka 6. istog Zakona, zbog prekršaja iz članka 44. stavka 4. cit. Zakona, zbog prekršaja iz članka 238. stavka 7. tog Zakona i zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3. istog Zakona, za koje mu je primjenom članka 39. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u ukupnom u iznosu od 5.250,00 eura.
2. Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom svih kategorija u trajanju od 12 mjeseci.
3. Istom presudom, okrivljenik je obvezan naknaditi iznos troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura.
4. Protiv pobijane presude okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, navodeći da istu pobija „u cijelosti“.
5. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
6. Žalba je u odnosu na prekršaje činjenično i pravno opisane u točkama d) i g) izreke pobijane presude neosnovana, dok je u odnosu na prekršaje opisane pod točkama a), b), c), e) i f) izreke pobijane presude bespredmetna.
7. U povodu pravodobne žalbe okrivljenika ovaj Sud je po službenoj dužnosti ispitao prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 70/17, 118/18 i 114/22), i utvrdio da se protiv okrivljenika u ovom predmetu prekršajni postupak glede djela opisanih pod točkama a), b), c), e) i f) izreke pobijane presude više ne može voditi, jer je od vremena kada su prema okrivljenju prekršaji počinjeni (4. svibnja 2022.) proteklo više od tri godine, pa je u smislu članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona nastupila zastara prekršajnog progona, budući da je za inkriminirane prekršaje propisana novčana kazna do iznosa prema kojem ulaze u režim obaveznog prekršajnog naloga (članak 239. stavak 1. točka 1. i 2. Prekršajnog zakona), sa zastarnim rokom od 3 godine.
8. Trebalo je stoga, u smislu odredbe članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona, donijeti presudu kojom se optužba protiv okrivljenika za djela činjenično opisana pod točkama a), b), c), e) i f) izreke pobijane presude, zbog čega je žalba okrivljenika u tom dijelu postala bespredmetna.
9. Postupajući dalje po službenoj dužnosti u odnosu na prekršaje činjenično i pravno opisane u točkama d) i g) izreke pobijane presude ovaj sud nije utvrdio da bi pobijanom presudom bile povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, niti da su počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
10. Naime, okolnost koju okrivljenik navodi u žalbi da nije mogao počiniti prekršaje iz članka 59. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i iz članka 216. stavka 3. cit. Zakona, jer da nije vlasnik niti korisnik predmetnog vozila, nisu osnovani, s obzirom da predmetne prekršaje čini vozač vozila, odnosno osoba koja upravlja prometom na cesti, a iz izvješća o počinjenom prekršaju, koje suprotno navodima žalbe predstavlja valjan dokaz u smislu članka 158. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, budući su ista sastavljena od ovlaštene službene osobe, policijske službenice UĆ, na temelju neposrednog opažanja, a kako je to valjano i obrazložio prvostupanjski sud, nesporno proizlazi da se okrivljenik kritične zgode dolaskom do raskrižja s Ulicom Antuna Gustava Matoša, u Solinu, na kojem se prometom upravlja semaforom nije zaustavio na znak crvenog svjetla te da je u Solinu na kolniku Hektorovićeve ulice upravljao predmetnim motociklom prije stjecanja prava na upravljanje.
11. Suprotno žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud je na osnovu navedenog izvješća utvrdio da je upravo okrivljenik kritične zgode upravljao predmetnim motociklom i počinio navedene prekršaje, s time da okrivljenik u žalbi samo paušalno osporava da nije vozio ne navodeći tko je upravljao, već samo da vozilo glasi na ime druge osobe, a što je, kako je već navedeno, sve i da je točno irelevantno za postojanje navedenih prekršaja.
12. Naime, u spisu doista ne postoji niti jedan podatak koji bi upućivao na motiv zbog kojeg bi policijska službenica neosnovano teretila okrivljenika.
13. Pobijajući pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, suprotno tvrdnjama žalbe, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio sve odlučne činjenice, nakon što je proveo potrebne dokaze, iste razmotrio i ocijenio i za to u presudi dao valjane i dostatne razloge, koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud, pa stoga nisu osnovani navodi žalbe o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.
14. Izrečenu kaznu za prekršaje iz članka 59. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i iz članka 216. stavka 3. cit. Zakona ovaj sud smatra razmjernu težini navedenih prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, te da će se tako izrečenom kaznom u ukupnom iznosu primjenom članka 39. Prekršajnog zakona postići svrha kažnjavanja propisana člankom 32. Prekršajnog zakona, te s obzirom na nedokumentirane navode žalbe nije bilo osnove za izricanjem blaže kazne.
15. Razmotrivši odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj sud smatra da je pobijanom presudom osnovano i zakonito okrivljeniku izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima svih kategorija u trajanju od 12 mjeseci, kako bi se dodatno osiguralo postizanje svrhe specijalne prevencije i utjecalo na okrivljenika da ne ponovi iste ili slične prekršaje, a koji kritične zgode nije zaustavio svoje vozilo kada je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo, što predstavlja teži oblik kršenja prometne discipline, te je u istovrsnom povratu za prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kako je to sve valjano obrazložio prvostupanjski sud.
16. Također valja napomenuti da je iz prekršajne evidencije dostupne ovom sudu vidljivo da je okrivljenik nastavio sa činjenjem najtežih prometnih prekršaja, među kojima je najučestaliji prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
17. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna / 13,27 do 663,61 eura, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 40,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.
18. Iz navedenih razloga presuđeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 28. siječnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Marcela Soljačić-Prester, v.r.
Nediljko Boban, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 5 otpravaka: za spis, branitelja, okrivljenika i tužitelja.
