REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Kzz-4/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u Vijeću sastavljenom od sudaca Dražena Tripala, kao predsjednika Vijeća te Perice Rosandića i Melite Božičević-Grbić, kao članova Vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice ZZ i dr. zbog prekršaja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.; dalje: ZZNO) odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti Državnog odvjetništva Republike Hrvatske od 30. prosinca 2025. broj ZPP-DO-12/2025-6, podnesenom protiv pravomoćne presude Općinskog suda u Virovitici, Prekršajni odjel od 10. kolovoza 2023. broj Pp-2180/2023-5, u sjednici održanoj 28. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se kao neosnovan zahtjev za zaštitu zakonitosti Državnog odvjetništva Republike Hrvatske od 30. prosinca 2025. broj ZPP-DO-12/2025-6.
Obrazloženje
1. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Virovitici, Prekršajni odjel od 10. kolovoza 2023. broj Pp-2180/2023-5 okrivljenica ZZ i okrivljenica ĐZ proglašene su krivima zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 3. ZZNO (ispravno je članak 10. točka 3. ZZNO) te je okrivljenici ZZ izrečena kazna zatvora od dvadeset dana, u koju je uračunato vrijeme provedeno na zadržavanju od 9. listopada 2023. do 10. listopada 2023. kao dva dana zatvora, a na temelju članka 44. stavaka 1. i 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.; dalje: PZ) prema njoj je primijenjena uvjetna osuda na način da se izvršenje izrečene kazne odgađa ako okrivljenica u roku od tri mjeseca ne počini isti ili sličan prekršaj, dok je okrivljenici ĐZ izrečena kazna zatvora od deset dana, u koju je uračunato vrijeme provedeno na zadržavanju od 9. listopada 2023. do 10. listopada 2023. kao dva dana zatvora, a na temelju članka 44. stavaka 1. i 3. PZ prema njoj je primijenjena uvjetna osuda na način da se izvršenje izrečene kazne odgađa ako okrivljenica u roku od tri mjeseca ne počini isti ili sličan prekršaj.
2. Protiv ove pravomoćne presude Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog povrede iz članka 196. točke 1. PZ i članka 10. točke 3. u vezi s člankom 8. stavkom 1. ZZNO, s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske utvrdi da je zahtjev osnovan te da je pobijanom presudom „počinjena povreda materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona povredom članka 10. točka 3. u vezi članka 8. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, na štetu I-okrivljenice ZZ i II-okrivljenice ĐZ, pa se pobijana presuda preinačuje i okrivljenice oslobađaju od optužbe.“.
3. Zahtjev za zaštitu zakonitosti nije osnovan.
3.1. Državni odvjetnik u zahtjevu navodi da su okrivljenice pobijanom presudom proglašene krivima „što su se 9. listopada 2023. u obiteljskoj kući u [adresa] svađale, vrijeđale, time jedna drugu uznemirile, povrijedile dostojanstvo i međusobno se nasilnički ponašale u obitelji, a sukob je prekinuo BZ, brat I-okrivljenice i suprug II-okrivljenice“ i time počinile prekršaj iz članka 10. točke 3. ZZNO.
3.2. Obrazlažući zbog čega smatra da je počinjena citirana povreda zakona državni odvjetnik ističe da iz sadržaja spisa, odnosno iskaza svjedoka BZ i osobnih podataka okrivljenice ĐZ, proizlazi da su okrivljenica ĐZ i BZ bili u izvanbračnoj zajednici, a ne u braku. Stoga, prema mišljenju državnog odvjetnika, okrivljenica ZZ, sestra BZ, i okrivljenica ĐZ, kao izvanbračna supruga BZ, nisu u tazbinskom srodstvu pa ne ulaze u krug osoba na koje se primjenjuje ZZNO sukladno odredbi članka 8. stavka 1. ZZNO pa djelo za koje su proglašene krivima nema obilježja prekršaja nasilja u obitelji iz članka 10. točke 3. ZZNO.
3.3. Odredbom članka 8. stavka 1. ZZNO propisano je da osobe na koje se primjenjuje taj zakon su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
3.4. Iz činjeničnog opisa izreke pobijane presude, koji je u cijelosti u skladu s činjeničnim opisom optužnog prijedloga Policijske uprave Virovitičko-podravske, Policijske postaje Virovitica, proizlazi da je okrivljenica ZZ sestra BZ, koji je „suprug“ okrivljenice ĐZ, a što uostalom navodi i državni odvjetnik u zahtjevu za zaštitu zakonitosti. Stoga radnje zbog kojih su okrivljenice proglašene krivima, nasuprot mišljenju državnog odvjetnika, sadrže obilježja prekršaja iz članka 10. točke 3. ZZNO jer su, na način kako je djelo prekršaja opisano, okrivljenice ZZ i ĐZ srodnici po tazbini u drugom stupnju i ulaze u krug osoba iz članka 8. stavka 1. ZZNO na koje se citirani zakon primjenjuje pa je i pobijana presuda (protiv koje su se okrivljenice odrekle prava na žalbu) zakonita.
3.5. Pri tome treba reći da je u hrvatskom jezičnom značenju „suprug“ uobičajeni naziv za mušku osobu u braku, a ženska osoba je „supruga“ i ti termini se najčešće koriste u svakodnevnom govoru i društvenim situacijama, dok je „bračni drug“ pravni i formalni termin koji se koristi u zakonima i odnosi se na bilo koju osobu u bračnoj zajednici. Pojmovi „izvanbračni drug“ i „izvanbračni partner“ odnose se na osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici. Izričaj „suprug“, koji je upotrijebljen u činjeničnom opisu izreke pobijane presude, sinonim je, dakle, za izričaj „bračni drug“ kao pravni i formalni termin sadržan u članku 8. stavku 1. ZZNO.
3.6. Slijedom iznijetoga, nije povrijeđen zakon u odredbi članka 196. točke 1. PZ u vezi s člankom 10. točkom 3. i člankom 8. stavkom 1. ZZNO, kako to neosnovano tvrdi državni odvjetnik. Okolnosti na koje državni odvjetnik ukazuje u zahtjevu odnose se u biti na pravilnost utvrđenih činjenica u konkretnom predmetu, a iz tog razloga se ovaj izvanredni pravni lijek ne može podnositi.
4. Stoga je odlučeno kao u izreci, na temelju članka 512. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24. i 72/25.).
Zagreb, 28. siječnja 2026.
Predsjednik Vijeća:
Dražen Tripalo
