REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 154 R1 Ob-2622/2025-18

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Rei Rajić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja NUP iz [adresa], 4 D, zastupanog po punomoćnicama Eleonori Katić i Nataši Pećarević, odvjetnicama u Zagrebu, protiv protustranke NU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Klari Jandroković, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grahovac i partneri d.o.o., Zagreb, radi povratka mlt. ŠUP, rođene **.**.2022., koju zastupa posebna skrbnica DUP, pravnica iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, prema Konvenciji o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece, 28. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Nalaže se povratak ŠUP, rođene **.**.2022., trenutno u Republici Hrvatskoj, na adresi u [adresa], u Portugalsku Republiku, u roku od osam dana.

II. Određuje se privremeno ostvarivanje osobnih odnosa mlt. ŠUP s ocem AUP na način da se čuju svaki dan u 18:00 sati putem video poziva u mirnom okruženju koje je majka dužna osigurati radi neometanog provođenja razgovora, počevši od 28. siječnja 2026., pri čemu ova privremena mjera ostaje na snazi samo do povratka djeteta u Portugalsku Republiku.

III. Nalaže se protustranci NU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da predlagatelju AUP iz [adresa], 4 D, nadoknadi trošak ovog postupka u iznosu od 500,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Ovaj sud je 19. studenog 2025. zaprimio obavijest Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (dalje: Ministarstvo), a u vezi sa zahtjevom predlagatelja za povratak zajedničke kćeri stranaka mlt. ŠUP iz [adresa] u Portugalsku Republiku, a na temelju Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece, Haag 1980. (dalje: Haška konvencija) te Uredbe Vijeća (EU) br. 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (dalje Uredba). U dopisu Ministarstva navodi se da su zaprimili dopis Središnjeg tijela Portugala kojem je 16. rujna 2025. dostavljen zahtjev oca za povratak mlr. Naie u Portugal. U zahtjevu se navodi da je majka bila ovlaštena otputovati samo u razdoblju od 1. do 15. kolovoza 2025., ali se s mlt. djetetom nije vratila u Portugal. Iz izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad (dalje: HZSR) proizlazi kako majka ne pristaje na dobrovoljni povratak djeteta, ukazujući na sumnju na seksualno zlostavljanje djevojčice od strane oca.

2. Sukladno čl. 6. st. 1. i 2. Zakona o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece („Narodne novine“ broj: 99/18), sud je rješenjem od 1. prosinca 2025. mlt. ŠUP imenovao posebnu skrbnicu ZUP, pravnicu iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb.

3. Protustranka je u podnesku od 29. prosinca 2025. zamolila prelaganje ročišta radi saslušanja stranaka zakazanog za 12. siječnja 2026. s obzirom na njen namjeravani poslovni put u Afriku. S obzirom na navedeno, predlagatelj je podneskom od 30. prosinca 2025. zatražio donošenje mjere osiguranja zabranom napuštanja područja Republike Hrvatske.

4. Rješenjem od 2. siječnja 2026. protustranci NU je zabranjeno odvođenje mlt. ŠUP izvan granica Republike Hrvatske, naloženo je oduzimanje svih osobnih isprava djeteta koje služe za prijelaz državne granice. Ujedno je Policijskoj uprava Zagrebačkoj naloženo evidentiranje oduzimanja tih osobnih isprava, a Ministarstvu unutarnjih poslovi Republike Hrvatske registracija navedene zabrane u državnom i prekograničnom informacijskom sustavu.

5. Protustranka je podneskom od 14. siječnja 2026. očitovala na prijedlog za vraćanje djeteta u Portugal u kojem navodi da u trenutku dolaska na dvotjedni odmor u Hrvatskoj nije imala plan ostati već su je na to primorale okolnosti. Ističe se kako je majka po dolasku u Drvenik, gdje njezina obitelj ima kuću za odmor, uočila promjene u ponašanju mlt. ŠUP koje svojom prirodom navode na sumnju na seksualno i fizičko zlostavljanje djeteta. Protustranka navodi da je već i prije dolaska u Hrvatsku na rukama i vratu kćeri počela primjećivati modrice, a da je dijete reklo da je iste napravio tata. Najspornija je pritom pojava seksualiziranog ponašanja djeteta koja obuhvaća pokušaje da majku na silu jezikom ljubi u usta, a što se manifestiralo i s drugom djecom u vrtiću, te zahtjevi da joj majka stavi glavu u međunožje. Dijete je na upit odgovaralo da je isto radila kod tate. Isto tako, dijete je počelo pokazivati regresiju u ponašanju te imati intenzivne tantrume koje ni majka nekada ne bi uspijevala smiriti. S obzirom da je sporno ponašanje djeteta eskaliralo dolaskom u Hrvatsku, odlučila je poduzeti potrebne korake radi zaštite kćeri. Svoje sumnje na seksualno i fizičko zlostavljanje djeteta prijavila je HZSR-u, Područnom uredu Makaraska te Policijskoj postaji u Makarskoj, gdje je upućena da se s obzirom na mjesto počinjenja djela postupak neće voditi pred pravosudnim tijelima Republike Hrvatske. Posebno ističe kako je nadležnim tijelima ostavila svoje podatke i podatke svoje punomoćnice, sve kako bi se otklonila insinuacija da skriva mlt. dijete od oca. Opisane sumnje prijavila je nadležnim tijelima kaznenog progona u Portugalu te se predmet vodi pred Regionalnim odjelom za kaznena istraživanja i kazneni progon u Lisabonu.

Radi zaštite djeteta odselila je s kćeri u Zagreb gdje je mlt. ŠUP započela tretman u Poliklinici Sabol pod nadzorom dječjeg psihijatra. Dijete je upisana u privatni vrtić u Zagrebu, a ona radi budući da ima fleksibilan posao koji može obavljati i iz Hrvatske.

Protustranka smatra kako postoji ozbiljna opasnost da bi povratak u [adresa] ŠUP izložio fizičkoj opasnosti ili psihičkoj traumi te ju doveo u nepodnošljiv položaj. Predlaže provođenje potrebnih vještačenja kako bi se utvrdilo je li došlo do seksualnog nasilja nad mlt. ŠUP. U privitku dostavlja medicinsku dokumentaciju.

6. Sukladno zahtjevu suda iz rješenja od 2. prosinca 2025., HZSR, PU Gornji Grad-Medveščak (dalje: Zavod) je u spis dostavio izvješće od 14. siječnja 2026. Iz istog se saznaje da je majka NU rođena 1987. u Sarajevu. Roditelji su joj se razveli, pri čemu je majka s njom i bratom otišla u Norvešku a otac je ostao u Sarajevu, gdje je i preminuo prije desetak godina. Majka i brat N su liječnici koji žive i rade u Norveškoj, u bliskim su odnosima, redovno se čuju i posjećuju. NU je po zanimanju fotograf i režiser, studij je završila na privatnom američkom fakultetu u Parizu. Zaposlena je u privatnoj firmi koja se bavi nekretninama. Od najma nekretnine godišnje ostvari prihod od oko 60.000,00 eura, uz što sezonski iznajmljuje i nekretninu u Makarskoj. Poslove fotografa i režisera obavlja honorarno. Otac AUP rođen je 1990. u Kolumbiji. Roditelji su mu aktualno u mirovini, ima i starijeg brata, te su svi u dobrim odnosima, često su u kontaktu i zajedno putuju na odmore. U Kolumbiji je završio fakultet strojarstva, nakon čega se specijalizirao u financijama u Meksiku čime se i danas bavi. Navodi da je uzeo stanku od zaposlenja u trajanju od jedne godine kad se rodila ŠUP što si je mogao priuštiti s obzirom da je imao ušteđevinu. Nakon toga osniva kompaniju i zapošljava se na radnom mjestu financijskog direktora za različita društva gdje je trenutno zaposlen. Godišnje zarađuje oko 72.000,00 eura.

Stranke su se upoznale u Meksiku preko zajedničkih prijatelja, a nakon kraćeg poznanstva NU je ostala trudna. Brak su sklopili 14. listopada 2022., a ŠUP je rođena **.**.2022. Živjeli su svi zajedno u [adresa] otprilike do prve godine života kćeri, a brak je razveden 7. studenog 2024. Roditelji su tada pred nadležnim portugalskim tijelima postigli sporazum o ostvarivanju roditeljske skrbi.

Majka pred Zavodom izjavljuje kako nema namjeru vratiti mlt. ŠUP u [adresa] sve dok tamo ne bude sigurna. Navodi kako je djevojčica uključena u tretman Poliklinike Sabol koja će trajati 13 mjeseci, a da su na prvom dolasku djeteta postavljene sumnje na spolno, fizičko i emocionalno zlostavljanje i zanemarivanje djeteta.

Otac u razgovor pred Zavodom negira optužbe majke i ukazuje da su započele nakon što je protupravno i protivno njegove volje odvela ŠUP u [adresa]. Ističe kako od listopada 2025. nema nikakve informacije o kćeri.

Zavod zaključno iznosi mišljenje kako je nepobitno u interesu djeteta da se roditelji pridržavaju sudskih odluka te da se kroz stručnu dijagnostičku obradu i vještačenje utvrdi psihofizičko stanje mlt. ŠUP i eventualna izloženost nasilnim i neprimjerenim oblicima ponašanja od strane roditelja, što je bio i zaključak suda u Portugalu.

7. Na ročištu od 19. siječnja 2026. saslušane su stranke.

Predlagatelj u svom iskazu navodi da prema aktualnoj odluci suda u Portugalu, koja nikada nije zaživjela budući da je majka zadržala dijete u RH, ima pravo viđati dijete svaki dan, u javnom prostoru u prisustvu jedne osobe povjerenja njega i jedne osobe od povjerenja majke. Trebali su započeti 12. listopada 2025. Posljednji normalni razgovor s kćeri je bio putem video poziva 16. srpnja 2025. nakon toga se sa kćeri čuo video pozivima u 17:00 sati prema odluci majke, ali ne svaki dan, već bi ponekad prošlo i po pet, šest dana da se ne čuju. Od tada su pozivi uvijek u vanjskim javnim prostorima koji su bučni zbog čega nisu mogli normalno razgovarati. Majčino opravdanje je da je dijete kronološki premlado da bi se pozivi odvijali od doma te da bi joj video pozivi s ocem poremetili dnevnu rutinu i uzrokovali joj stres. U Portugalu to nije bio problem.

Na upit suda odgovara kako je znao da majka s kćeri namjeravati otputovati s kćeri u RH. Pred sudom u Portugalu je tražila dopuštenje za putovanje od mjesec i pol. S obzirom na majčino prijašnje ponašanje i njegovu zabrinutost složio se s 15 dana putovanja što je sud prihvatio. Kad su odlazile protustranka mu je poslala poruku da se vraćaju za dva tjedna.

Na upis suda odgovara da ne zna da bi se protiv njega vodio kazneni postupak u Portugalu, ništa nije primio.

Na upit svoje punomoćnice odgovara kako su prije odluke iz listopada, osobni odnosi njega i kćeri odvijali tri uzastopna dana u tjednu uključujući prespavljivanje kod njega doma. Na taj način su se susreti odvijali do njihovog odlaska u RH. Na upit punomoćnice protustranke da li je bio svjestan anksioznog ponašanja njegove kćeri koje je prethodila odlasku u RH, odgovara kako je ŠUP uvijek bila sretna i zaigrana kad je bila kod njega. On je uvijek slušao zabrinutosti majke koja je od svibnja 2025 počela govoriti da je djevojčica u stresu nakon što je kod njega. Zbog toga su i bili kod psihijatra u Portugalu, koji nalaz je priložen u spisu. Na tom pregledu je zadnji put uživo vidio dijete. Od 25. listopada 2025. nema nikakav kontakt s djetetom.

Protustranka u svom iskazu navodi da je od suda u Portugalu dobila je dopuštenje da dva tjedna provede s kćeri u RH, gdje su ljetovali svake godine. Dana 15. srpnja 2025. su stigle u Drvenik kraj Makarske. Te večeri uspavljivala je kćer koja ju je tada više puta pokušala poljubiti s jezikom. Nikako je nije mogla smiriti, a kćer je htjela da joj glavu stavi na međunožje. Tražila je od nje da otvara i zatvara vrata a na kraju je zaspala od iscrpljenosti. Nakon toga je sa svojom majkom koja je bila s njima izašla na terasu te joj je majka rekla da je život njezine kćeri u opasnosti ako se vrate u Portugalu. Znala je da predlagatelj fizički udara kćer, ali nije znala da se ovo dešava. Na upit suda odgovara da je zbog fizičkog udaranja kćeri otišla svojoj odvjetnici u Portugalu koja joj je tada rekla da nemaju dovoljno dokaza. Ističe kako je u Portugalu imala život, karijeru, dvije nekretnine i firmu, ali da je u RH ostala isključivo kako bi zaštitila kćer. Pojašnjava da je prvi incident bio 14. srpnja 2025., dan uoči njihovog putovanja u RH. Bila je kod svoje prijateljice koja je po struci bihevioralni psiholog. ŠUP ju je tada pokušala poljubiti s jezikom a ta prijateljica ju je upitala gdje je to naučila. Odgovorila je od tate.

Na upit suda zašto nije kćer odvela na ročište u Portugalu, odgovara kako je bilo određeno da u listopadu trebaju početi susreti djevojčice s ocem, u prisustvu dvije osobe od povjerenja. Ističe kako te osobe nisu bili stručnjaci stoga je smatrala da bi njezina kćer bila ugrožena od strane oca.

Punomoćnica predlagatelja na ročištu ukazuje da spisu prileži zapisnik od 29. rujna 2025. s ročišta pred sudom u Portugalu na kojem su se stranke dogovorile, u prisutnosti svojih odvjetnika da će se susreti kćeri i oca odvijati u javnom parku, pod nadzorom dvije osoba od povjerenja roditelja. Isto tako je dogovoreno da će majka vratiti dijete u Portugalu između 6. i 10. listopada 2025. a da će susreti započeti 12. listopada 2025. Također je dogovoreno da će se provesti vještačenje po Nacionalnom institutu za pravnu medicinu u Lisabonu. Ukazuje i na zapisnik od 27. studenog 2025.

Na daljnji upit suda, protustranka odgovara kako je postupala s ciljem da stabilizira svoju kćer. Na sudu u Portugalu joj je bilo rečeno da bi gore opisani susreti s ocem potrajali mjesec dva da se vidi kako dijete reagira, za što ona smatra da bi bilo ugrožavajuće za dijete. Želi istaknuti kako je dijete u Zagrebu u tretmanu kod psihijatra što je na nju djelovalo iznimno smirujući i stabilizirajuće. Prati njegove upute te smatra kako bi bilo loše da se tretman prekine. Na upit svoje protustranke odgovara kako je prodala stan u [adresa] a druga njezina nekretnina je Airbnb koje je vlasništvo njezine firme. Nadalje odgovara kako je psihijatar dao preporuku da ŠUP još ne putuje i da je se ne izdvaja iz stabilne sredine koju je stekla u Zagrebu. Na upit punomoćnice predlagatelja odgovara kako je sve svoje zabrinutosti iznijela i pred sudom u Portugalu te joj je bilo rečeno da nije bilo vremena pregledati medicinsku dokumentaciju. Na daljnje pitanje odgovara kako su svi troje bili na medijaciji u Portugalu, ali da je ta psihijatrica bila samo bila medijator između nje i predlagatelja.

Na upit posebne skrbnice zašto misli da bi sud u RH na ovo pitanje bolje mogao rješiti u Portugalu odgovara kako je prošla postupak u Portugalu te da isti nije u dovoljnoj mjeri zaštitio dijete.

Punomoćnica protustranke ukazuje da je protustranka na odluku o sporazumu od rujna 2025. podnijela žalbu jer nije odgovarao pravom dogovoru stranaka.

8. Na istom ročištu punomoćnica predlagatelja je predložila donošenje privremene mjere o susretima oca i djeteta putem video poziva svaki dan u 17:00 sati u mirnom okruženja, iz stana protustranke ili drugog mirnog zatvorenog prostora. Protustranka je suglasna da se odredi privremena mjera o video pozivima u 18:00 sati, ali se protivi da to bude svaki dan.

9. Posebna skrbnica na ročištu navodi kako je majka i sama svjesna nužnosti portugalskog suda koji je već detaljno upoznat s obiteljskom situacijom stranaka, ima puno više podataka te je u obvezi provesti vještačenje kojem će se detaljno utvrditi pitanja koja su sporna za majku. Sukladno navedenom ne vidi da postoji pravni temelj prema kojem bi djevojčica ostala u RH. Suglasna je s privremenom mjerom, a odluku o dinamici susreta prepušta odluci suda.

10. Iz dostavljene dokumentacije (s ovjerenim prijevodom s portugalskog na hrvatski jezik) proizlazi da su roditelji pred Matičnim uredom Oeiras sklopili Ugovor o vršenju roditeljske odgovornosti od 10. srpnja 2024. Prema dogovorenom, mlt. ŠUP, rođena **.**.2022., živjet će s majkom u Portugalu (čl. 2.), dok putovanje izvan Portugala mora biti propisno odobreno od strane oba roditelja (čl. 8.). Prema pismenu Okružnog suda u Lisabonu, Suda za obitelj i mladež, majka NU je zatražila odobrenje oca za putovanje sa zajedničkom kćeri ŠUP na odmor od 15. srpnja do 31. kolovoza, pri čemu je otac AUP naveo kako se ne protivi putovanju u inozemstvo, ali se ne slaže s tako dugim trajanjem puta. Sud je zaključio da s obzirom na djetetovu nisku kronološku dob (dvije godine) nije preporučljivo da bude tako dugo odvojena od bilo kojeg roditelja. Stoga je odobreno djetetovo putovanje u Hrvatsku s majkom od 1. do 15. kolovoza 2025. Iz daljnjeg pismena Suda u [adresa] od 7. kolovoza 2025. saznaje se da je otac odobrio da je 15-dnevno putovanje pomakne na 15. srpnja, navodno uz dogovor da će se majka s kćeri vratiti u Portugal 29. srpnja, što se nije dogodilo.

11. Prema izvješću ustanove Hospital da Luz Lisabon od 29. srpnja 2025., mlt. ŠUP (dvije godine starosti) promatrana je na konzultacijama dječje i adolescentne psihijatrije koje je provela u Centru za neurološki razvoj Bolnice da Luz, pri čemu su 6. lipnja provedene prve konzultacije s prikupljanjem kliničkih informacija, promatranjem djeteta i interakcije djeteta s oba roditelja, 26. lipnja se klinički intervjuiralo oba roditelja, bez prisutnosti djeteta, 30. lipnja se promatrala interakcija djeteta s ocem, a 9. srpnja interakcija s majkom, te je 11. srpnja proveden sastanak s roditeljima radi predaje kliničkog izvješća i predlaganja plana praćenja. U nalazu se zaključuje da je ŠUP normalno dijete bez znakova psihopatologije ili psihološke i/ili emocionalne nevolje. Što se tiče interakcije s roditeljima, zaključuje se da je ona normalne prirode, što je uočeno u individualnom vremenu koje je ŠUP provela sa svakim od roditelja, kao i u obiteljskom vremenu koje su proveli svi zajedno.

12. Iz medicinske dokumentacije koju je protustranka dostavila u privitku podneska od 14. siječnja 2026. u bitnom se saznaje da je mlt. ŠUP u praćenju Poliklinike Sabol od 5. rujna 2025. Dijete je u dijagnostičko-terapijskom postupku dječjeg psihijatra, a bilo je i na sistematskom. Psihijatar u specijalističkom nalazu od 6. listopada 2025. konstatira da kod djeteta nalazi sumnju na psihičko, fizičko i seksualno zlostavljanje od strane oca, zbog čega preporuča kontinuiranu terapiju. Smatra kako dijete nije sposobno putovati u Portugal.

13. Iz zapisnika sa saslušanja roditelja pred Sudom za obitelj i maloljetnike u [adresa] od 29. rujna 2025. (prevedenog s portugalskog na hrvatski jezik) jasno proizlazi da je majka navela kako će se s kćeri ŠUP dobrovoljno vratiti u Portugal ako tako odluči sud. Oba roditelja su imenovali svoje osobe od povjerenja. Sud je donio rješenje o privremenom dogovoru prema kojem će ŠUP imati prebivalište kod majke u [adresa], na adresi na kojoj uobičajeno borave. Otac može viđati kćer tijekom nadziranih susreta u prisustvu ŠU (dadilje mlt. ŠUP) i DU (prijateljice roditeljskog para). Određeno je da će se dijete vratiti u [adresa] sljedećeg tjedna (između 6. i 10. listopada 2025.), a da će do povratka djevojčice u [adresa] otac s njom razgovarati svaki dan putem videopoziva, pri čemu je majka dužna osigurati da se ti kontakti odvijaju u trenucima kada dijete nije zaokupljeno igračkama ili drugim aktivnostima, kako bi se omogućila kvaliteta razgovora. Otac ie provoditi vrijeme s kćeri svaki dan u parku Estrela ili na drugoj lokaciji koju zajednički odaberu roditelji, izmedu 15:45 i 17:30 sati, te može dolaziti po dijete u školu, uvijek u pratnji dviju gore navedenih osoba ili drugih osoba koje roditelj i zajednički odaberu. Susreti će započeti 12. listopada 2025. u 15:45 sati, a majka mora pravodobno obavijestiti oca o nazočnosti djeteta, kako bi on mogao doći u pratnji osobe od povjerenja. Otac će nastaviti plaćati alimentaciju za kćer.

Na zapisnik je ujedno konstatirano da će se zatražiti od Nacionalnog instituta za pravnu medicinu u Lisabonu da zakaže datume za provođenje vještačenja u cilju utvrđivanja je li dijete bilo izloženo seksualnom zlostavljanju, uz dodjelu roka od pet dana odvjetnicama da navedu potrebne zahtjeve. Nakon toga spis se prosljeđuje Državnom odvjetništvu i dostavlja sudu na daljnje postupanje. Nadalje, određeno je provođenje vještačenja radi procjene roditeljskih sposobnosti majke i oca, s posebnim naglaskom na način na koji dijete doživljava svakog od njih, kao i provođenje testova na prisutnost psihotropnih tvari, sve s obzirom da su oba roditelja izrazila spremnost na provođenje navedenih pregleda. Zahtjev će se uputiti Nacionalnom institutu za pravnu medicinu u Lisabonu.

14. U rješenju Suda za obitelj i maloljetnike u [adresa] od 24. studenog 2025. izričito je navedeno kako zadržavanje ŠUP u [adresa] predstavlja nezakonitu situaciju, jer to nije odobrio njezin otac, niti taj sud. Nadalje, portugalski sud ističe da su strahovi koje je majka izrazila u pogledu mogućeg seksualnog zlostavljanja kćeri od strane oca već uzeti u obzir u utvrđenoj privremenoj mjeri, čiji je cilj bio očuvati dobrobit i sigurnost djeteta dok se provode potrebne istrage. Stoga su, kao mjera opreza, uspostavljeni nadzirani susreti na javnom mjestu i u prisutnosti osobe od povjerenja majke. Također je odredeno da će se provesti stručni pregled djeteta u Nacionalnom instituta za pravnu medicinu u Lisabonu, koji još nije proveden jer majka nije dovela kćer, suprotno onome što je rekla sudu da će učiniti na saslušanju roditelja (što proizlazi iz zapisnika o provedbi postupka).

15. Prema odredbi čl. 3. Haške konvencije, odvođenje ili zadržavanje djeteta smatrat će se nezakonitim:

a) ako predstavlja povredu prava na brigu što ga je dobila osoba, institucija ili bilo koje drugo tijelo, kolektivno ili pojedinačno, po zakonu države u kojoj je dijete bilo stalno nastanjeno prije odvođenja ili zadržavanja;

b) ako su se u vrijeme odvođenja ili zadržavanja ta prava ostvarivala kolektivno ili pojedinačno ili bi se bila ostvarivala da nije došlo do odvođenja ili zadržavanja. Prava na brigu spomenuta u toč. a) stavak 1. mogu se steći, prije svega, provedbom zakona ili na temelju sudske ili upravne odluke, ili na temelju sporazuma koji po pravu te države ima pravni učinak.

16. Sukladno čl. 12. Haške konvencije, ako je dijete nezakonito odvedeno ili zadržano u smislu čl. 3., a na dan početka postupka pred sudskim ili pravnim organom države ugovornice u kojoj se dijete nalazi, proteklo je manje od jedne godine do dana nezakonitog odvođenja ili zadržavanja, dotični nadležni organ naredit će hitan povratak djeteta. To znači da se hitan povratak nalaže u roku od godinu dana od dana nezakonitog odvođenja.

Nadalje, sudski ili upravni organ, čak i ako je pravni postupak pokrenut nakon proteka roka od jedne godine spomenutog u prethodnom stavku, također će narediti povratak djeteta ako se ne dokaže da se dijete prilagodilo novoj okolini.

Prema tome, ako je od odvođenja djeteta prošlo više od godine dana mora se ispitati i je li se dijete prilagodilo novoj okolini, pa ako jest, odbit će se povratak.

17. Odredba čl. 13. Haške konvencije normira da neovisno o odredbama prethodnog članka, sudsko ili upravno tijelo države kojoj je zahtjev upućen nije dužno odrediti povratak djeteta ako osoba, institucija ili drugo tijelo koje se protivi njegovu povratku dokaže da:

a) osoba, ustanova ili drugo tijelo koje se brine o osobi djeteta nije uistinu ostvarivalo pravo na skrb u vrijeme odvođenja ili zadržavanja ili da se već složilo s odvođenjem ili zadržavanjem ili je naknadno pristalo na odvođenje ili zadržavanje;

b) postoji ozbiljna opasnost da bi povratak izložio dijete fizičkoj opasnosti ili psihičkoj traumi ili na drugi način doveo dijete u nepodnošljiv položaj.

Sudsko ili upravno tijelo može, također, odbiti odrediti povratak djeteta ako utvrdi da se dijete protivi povratku, a da je navršilo one godine i stupanj zrelosti kada je prikladno uzeti u obzir njegovo mišljenje.

Pri razmatranju okolnosti spomenutih u ovom članku, sudska ili upravna tijela uzimaju u obzir podatke koji se odnose na socijalno okruženje djeteta dobivene od središnjeg tijela ili nekog drugog nadležnog tijela države djetetova uobičajenog boravišta.

18. Sukladno čl. 22. Uredbe, ako osoba, ustanova ili drugo tijelo koje tvrdi da je prekršeno pravo na skrb podnese zahtjev, izravno ili uz pomoć središnjeg tijela, sudu u državi članici za odluku na temelju Haške konvencije iz 1980. kojom se nalaže povratak djeteta mlađeg od 16 godina koje je protupravno odvedeno ili zadržano u državi članici koja nije država članica u kojoj je dijete imalo uobičajeno boravište neposredno prije njegova protupravnog odvođenja ili zadržavanja, primjenjuju se članci od 23. do 29. i poglavlje VI. ove Uredbe te se njima nadopunjuje Haška konvencija iz 1980.

19. Na temelju provedenog dokaznog postupka, sud utvrđuje da su u ovom slučaju ostvarene pretpostavke nezakonitog odvođenja i zadržavanja iz odredbe čl. 3. st. 1. Haške konvencije, a da protustranka nije dokazala ispunjenje iznimki povrata. Majka i otac prema aktualnoj odluci Suda u [adresa] odnosno postignutom međusobnom dogovoru zajednički ostvaruju roditeljsku skrb. Otac je pristao da majka na dva tjedna ode sa zajedničkom kćeri na odmor u Hrvatsku, nakon čega se više nisu vratile, suprotno volji oca i odluci Suda u Portugalu. Majka u svom iskazu u bitnom ističe strah za dijete ukoliko se vrati u Portugal, te iznosi stav kako portugalski sud nije u dovoljnoj mjeri zaštitio prava djeteta.

Suprotno navodima majke, Sud u [adresa] je ozbiljno shvatio majčinu sumnju na fizičko i seksualno zlostavljanje djeteta od strane oca te je shodno tome donio privremenu mjeru od 29. rujna 2025. Prema istoj, osobni odnosi mlt. ŠUP s ocem mogu se odvijati samo na javnom prostoru i to u prisutnosti dvije osobe od povjerenja roditelja. Na taj način je u potpunosti isključena mogućnost da otac ostaje nasamo s kćeri. Nadalje, određeno je provođenje vještačenje pri Nacionalnom instituta za pravnu medicinu u Lisabonu upravo s ciljem utvrđivanja je li ŠUP bila izložena seksualnom zlostavljanju. Prema raspoloživim informacijama iz dostavljene dokumentacije Suda u [adresa], vještačenje bi se već bilo provelo, ali majka nije ispoštovala dogovor te djevojčicu vratila u Portugal kako je rekla da će učiniti. Ujedno je određeno i vještačenje radi procjene roditeljskih sposobnosti majke i oca, s posebnim naglaskom na način na koji dijete doživljava svakog od njih, kao i provođenje testova na prisutnost psihotropnih tvari.

Ovaj sud smatra kako su stoga majčine sumnje i zabrinutost u cijelosti uzete u obzir te da su prava i dobrobit djeteta u dovoljnoj mjeri zaštićeni, stoga nema prepreka za povratak djevojčice u Portugal. Pri tome se naglašava kako je prisutnost djeteta u [adresa] neophodan uvjet za provođenje vještačenja, odnosno konačno utvrđenje svih bitnih okolnosti u vezi sumnji na seksualno zlostavljanje. Zadržavanje djeteta u Hrvatskoj, za koje je Sud u Portugalu već naveo da je nezakonito, kontraproduktivno je i opstruktivno za provođenje potrebnih postupaka pred nadležnim tijelima u Portugalu te samo prolongira utvrđenje svih činjenica. Konačno, ističe se kako mlt. ŠUP svu potrebnu terapiju i psihološku pomoć, za koju majka navodi da su u tijeku u Zagrebu, može dobiti i u [adresa], gdje je živjela cijeli život, pohađala vrtić te je bila integrirana.

20. U odnosu na ovjerene izjave četvero svjedoka (majke i brata protustranke, dadilje djeteta u Portugalu i babysitterice u Zagrebu, koja je ujedno rodbinski povezana s protustrankom) koje je protustranka dostavila u privitku podneska od 16. siječnja 2026., sud ih je pročitao i razmotrio. Nesporno je da spomenute sumnje na seksualno zlostavljanje treba ozbiljno shvatiti i ispitati te utvrditi relevantne činjenice, ali je to nužno učiniti u okviru odgovarajućeg postupka pred pravosudnim tijelima u Portugalu, a ne u Hrvatskoj čiji sudovi nisu nadležni za postupanje po tom pitanju.

21. Cilj Haške konvencije i Uredbe od 25. lipnja 2019. je osigurati što hitniji povratak djeteta koje je nezakonito odvedeno u drugu državu te da se pravo na roditeljsku skrb u jednoj državi članici poštuje u drugoj državi članici, sve uz zaštitu najboljeg interesa djeteta. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke rješenja.

22. Sukladno čl. 21. Haške konvencije, zahtjev za poduzimanje mjera radi organiziranja ili osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na kontakte može se podnijeti središnjim tijelima država ugovornica na isti način kao i zahtjev za povratak djeteta.

Na temelju čl. 27. Uredbe, sud u svakoj fazi postupka može, u skladu s čl. 15., ispitati bi li trebalo osigurati kontakt između djeteta i osobe koja traži povratak djeteta, uzimajući u obzir interese djeteta.

23. Predlagatelj je na ročištu od 19. siječnja 2026. iznio prijedlog za privremenim uređenjem osobnih odnosa njega i kćer, s obzirom da ju nije vidio od prošlog srpnja, a posljednji put su kontaktirali u listopadu 2025. Predlaže da se čuju putem video poziva svaki danu 17:00 sati, i to u nekom mirnom okruženju, iz stana protustranke ili drugog mirnog zatvorenog prostora.

Protustranka se na istom ročištu složila s određivanjem privremene mjere o video pozivima, ali da to bude u 18:00 sati i ne svakodnevno.

Posebna skrbnica mlt. djeteta je izjavila kako je suglasna s privremenom mjerom, a odluku o dinamici susreta prepušta sudu.

24. Prema čl. 21. st. 1. Haške konvencije, zahtjev za poduzimanje mjera radi organiziranja ili osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na kontakte može se podnijeti središnjim tijelima država ugovornica na isti način kao i zahtjev za povratak djeteta. Na temelju čl. 27. Uredbe, sud u svakoj fazi postupka može, u skladu s čl. 15., ispitati bi li trebalo osigurati kontakt između djeteta i osobe koja traži povratak djeteta, uzimajući u obzir interese djeteta.

25. Slijedom navedenog, sud je odredio privremeno ostvarenje osobnih odnosa između predlagatelja i mlt. djeteta na način da se čuju svakodnevno u 18:00 sati, kako je majka navela da odgovara djetetovom rasporedu. Naglašava se kako privremena mjera služi isključivo ponovnom uspostavljanju kontakata između djeteta i oca u vremenu do povratka mlt. ŠUP u [adresa], te ni na koji način ne utječe na aktualne mjere o načinu ostvarivanja osobnih odnosa sukladno odluci nadležnog Suda u [adresa]. Sud je stoga odlučio kao pod točkom II. izreke.

26. S obzirom da je predlagatelj u cijelosti uspio sa zahtjevom za povratak djeteta, dosuđen mu je trošak postupka u iznosu od 500,00 eura sukladno zahtjevu za naknadu troškova postavljenom na ročištu od 19. siječnja 2026. te Tbr. 8. toč. 5. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023, 107/2025), te je odlučeno kao pod točkom III. izreke.

U Zagrebu, 28. siječnja 2026.

Sutkinja

Rea Rajić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od osam dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pisano ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu ovog rješenja.

Dostaviti :

1. Predlagatelju po pun.

2. Protustranci po pun.

3. Posebnoj skrbnici

4. HZSR, PU Medveščak – po pravomoćnosti

5. Središnjem tijelu RH – po pravomoćnosti