Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

    Broj: Ppž-7394/2023

    Zagreb

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Karmen Novak-Hrgović i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marcele Soljačić-Prester u svojstvu više sudske savjetnice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice IČ, zbog prekršaja iz članka 51. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20) uz primjenu članka 293. stavka 2. cit. Zakona i zbog prekršaja iz članka 199. stavka 7. istog Zakona, odlučujući o žalbi okrivljenice IČ, podnesenoj po branitelju Ivici Begonji, odvjetniku iz Rijeke, protiv presude Općinskog suda u Zadru, Kazneno-prekršajni odjel, od 1. prosinca 2022., poslovni broj: 103. Pp-3525/2022, na sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2026.,

    p r e s u d i o j e:

    I. U povodu žalbe okrivljenice IČ, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda, te se izriče:

    Na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) protiv okrivljenice IČ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

    ODBIJA SE OPTUŽBA

    1. da bi 11. svibnja 2022. oko 16,40 sati, u Zadru, Ulica Domovinskog rata, upravljala osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], te da bi se kretala kolnikom navedene ulice, iz smjera sjeverozapada zapada u smjeru jugoistoka, te da izlaskom iz raskrižja s Ulicom bana Josipa Jelačića i Splitske ulice, nije prilagodila brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila, te gustoći prometa (zaustavljena kolona vozila), tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom, koju u konkretnim uvjetima, može predvidjeti i da je tom prilikom sa prednjim dijelom svog vozila udarila u zadnji dio zaustavljenog osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] u vlasništvu LČ, s kojim je upravljao AČ (1949.), a kojeg da od siline udarca odbacuje naprijed gdje osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] prednjim dijelom udara u zadnji dio zaustavljenog osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] u vlasništvu Tehno sistem d.o.o., s kojim je upravljao ŠČ (1995), koji su se kretali istim kolnikom u istom smjeru, te da je u trenutku prometne nesreće radi kolone vozila, a u prometnoj nesreći lake tjelesne ozljede zadobio vozač AČ,

    - pa da bi time počinila prekršaj iz članka 51. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uz primjenu članka 293. stavka 2. istog Zakona

    II. Uslijed odluke iz točke I., žalba okrivljenice IČ postala je bespredmetna glede djela činjenično opisanog pod točkom 1. izreke pobijane presude.

    III. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenice IČ, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu prvostupanjska presuda potvrđuje.

    IV. U povodu žalbe okrivljenice IČ, i po službenoj dužnosti preinačava se prvostupanjska presuda u odluci o ukupnoj novčanoj kazni, tako da se okrivljenici IČ za prekršaj iz članka 199. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama činjenično opisanog pod točkom 2. izreke pobijane presude primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izriče novčana kazna u iznosu od 600,00 (šesto) eura, s time da će se, ako okrivljenica IČ plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 90 (devedeset) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini.

    V. Djelomičnim prihvaćanjem žalbe IČ temeljem članka 58. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) izriče se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 2 (dva) mjeseca, a koja počinje teći od izvršnosti presude.

    VI. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenica IČ obvezana je naknaditi trošak žalbenog postupka u iznosu od 30,00 (trideset eura) u roku od 90 (devedeset) dana od primitka ove presude.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom okrivljenica je proglašena krivom zbog prekršaja iz članka 51. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i zbog prekršaja iz članka 199. stavka 7. cit. Zakona, činjenično opisanih u izreci, za koje joj je temeljem članka 39. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u ukupnom u iznosu od 10.171,58 kuna / 1.350,00 eura.

    2. Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljenici je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.

    3. Istom presudom, okrivljenica je obvezana naknaditi iznos troškova prekršajnog postupka u iznosu od 105,48 kuna / 14,00 eura.

    4. Protiv pobijane presude okrivljenica je pravodobno putem branitelja podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, te zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama.

    5. Žaliteljica predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

    6. Žalba je u odnosu na prekršaj činjenično i pravno opisan u točki 1. izreke bespredmetna, dok je u odnosu na prekršaj opisan pod točkom 2. izreke djelomično osnovana.

    7. U povodu pravodobne žalbe okrivljenice ovaj Sud je po službenoj dužnosti ispitao prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 70/17, 118/18 i 114/22), i utvrdio da se protiv okrivljenice u ovom predmetu prekršajni postupak glede djela opisanog pod točkom 1. izreke pobijane presude više ne može voditi, jer je od vremena kada je prema okrivljenju prekršaj počinjen (11. svibnja 2022.) proteklo više od tri godine, pa je u smislu članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona nastupila zastara prekršajnog progona, budući da je za inkriminirani prekršaj propisana novčana kazna do iznosa prema kojem ulazi u režim obaveznog prekršajnog naloga (članak 239. stavak 1. točka 1. i 2. Prekršajnog zakona), sa zastarnim rokom od 3 godine.

    8. Trebalo je stoga, u smislu odredbe članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona, donijeti presudu kojom se optužba protiv okrivljenice za djelo činjenično opisano pod točkom 1. izreke odbija, zbog čega je žalba okrivljenice u tom dijelu postala bespredmetna.

    9. Postupajući dalje po službenoj dužnosti u odnosu na prekršaj činjenično i pravno opisan u točki 2. izreke ovaj sud nije utvrdio da bi pobijanom presudom bile počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

    10. Međutim, ovaj sud je utvrdio da se prvostupanjski sud pozvao na odredbu članka 37. Prekršajnog zakona, odnosno institut ublažavanja kazne, a da pri tom okrivljenici, nije ublažio kaznu za navedeno djelo, već je okrivljenici izrekao novčanu kaznu iznad propisanog minimuma za isto, pa je stoga ovaj sud primijenio institut ublažavanja kazne i okrivljenici primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izrekao novčanu kaznu kao u izreci ove presude, smatrajući izrečenu novčanu kaznu primjerenom težini počinjenog djela.

    11. Suprotno žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud nakon detaljno provedenog dokaznog postupka, nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici u obrazloženju presude iznijeti razloge, jer je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenice, dajući za to razloge koje je u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

    12. Glede krivnje okrivljenice, koja priznaje da je kritične zgode upravljala vozilom dok je u organizmu imala 1,40 promila alkohola, te uvida u materijalnu dokumentaciju u spisu, a prvenstveno u zapisnik o prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 11. svibnja 2022. jasno proizlazi da je okrivljenica kritične zgode upravljala vozilom pri koncentraciji alkohola od 1,40 g/kg, kako je to navedeno u izreci pobijanog rješenja, koja je suprotno navodima žalbe razumljiva i nije proturječna sama sebi, niti razlozima presude, kako se to navodi u žalbi, pa stoga nisu osnovani navodi žalbe da bi bila počinjena bitna povreda postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona.

    13. Nadalje s obzirom da je žalba od strane branitelja podnesena u roku, dakle, branitelj je upoznat sa presudom to nije potrebno istu dostavljati branitelju.

    14. Dalje, u vezi navoda žalbe da presuda nije javno objavljena, niti je sud odgodio objavu presude za tri dana nije od utjecaja na zakonitost presude niti je time počinjena bitna povreda postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, koja postoji samo u slučaju ako sud pri pripremanju glavne rasprave ili postupka ili u tijeku glavne rasprave odnosno tijekom postupka ili pri donošenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovoga Zakona ili je povrijedio na glavnoj raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu.

    15. Naime, Ustavni sud Republike Hrvatske je u svojim odlukama, broj U-III-7257/2021 od 4. srpnja 2024. i broj: U-III-4107/2023 od 3. prosinca 2024. u aspektu prava na javno izricanje presude zauzeo stav da unatoč izričaju koji podrazumijeva kako je potrebno javno čitanje presude, ESLJP kroz svoju praksu (Sutter protiv [adresa], i I [adresa] protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br. 7819/77; 7878/77, presuda od 28. lipnja 1984., §§ 20.-28., Pretto i drugi protiv Italije, br. 7984/77, Series A br. 71 §§ 20. – 28., presuda od 8. prosinca 1983, te Werner protiv Austrije, zahtjev br. 21835/93, § 45, presuda od 24. studenog 1997. i dr.) smatrao da se riječi „izrečena javno“ ne moraju doslovno tumačiti, već da postoje i druga sredstva koja presudu čine javnom i mogu biti u skladu s člankom 6. stavkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tako primjerice, pohranjivanje presuda u sudskoj pisarnici (koje omogućavaju uvid u puni tekst presude svakome tko može dokazati interes za to).

    16. Ustavni sud je utvrdio citiranim odlukama da je podnositelju povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) i člankom 6. stavkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“, broj: 18/97, 6/99, 7/99, 14/02, 1/06 i 12/17) u aspektu prava na javno izricanje presude, pri čemu je pozivajući se na citirane odluke ESLJP naveo, kako je već navedeno da se riječi „izrečena javno“ ne moraju doslovno tumačiti, već da postoje i druga sredstva koja presudu čine javnom i mogu biti u skladu s člankom 6. stavkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

    17. Prvostupanjski sud je shodno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po slobodnom uvjerenju (članak 88. stavak 2. Prekršajnog zakona) svoje saznanje o djelu zasnovao na ocjeni u postupku provedenih dokaza, a što je u pobijanoj presudi i valjano obrazložio.

    18. Razmotrivši odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, povodom žalbe okrivljenice, ovaj sud je utvrdio da je prestroga odluka prvostupanjskog prekršajnog tijela o izricanju zaštitne mjere zabrane okrivljenici upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.

    19. Navedeno ponašanje okrivljenice predstavlja teški oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da će okrivljenica upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takav prekršaj. Stoga je pobijanom presudom osnovano i u skladu sa zakonom okrivljenici izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, budući da je primjena iste u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnog prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenice.

    20. Međutim, po ocjeni ovog Suda, a imajući na umu sve okolnosti počinjenog prekršaja, kao i da okrivljenica nije kažnjavana, budući je iz podataka u spisu vidljivo da je u odnosu na sve pravomoćne odluke o prekršajima u odnosu na okrivljenicu nastupila rehabilitacija jer je od pravomoćnosti proteklo više od tri godine, te se u skladu sa zakonskom odredbom iz članka 77. stavka 2. Prekršajnog zakona, počiniteljica prekršaja, okrivljenica smatra neosuđivanom osobom, te da joj je vozilo potrebno za ostvarivanje povremenih primanja, da je samohrana majka dvoje djece, zaštitna mjera je izrečena u predugom trajanju i stanovište je ovog suda da će se svrha zaštitne mjere ostvariti i njezinom primjenom u kraćem trajanju.

    21. Stoga je ovaj sud, uvažavajući sve navedeno, izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 mjeseca, smatrajući da će se i u naznačenoj duljini trajanja ove zaštitne mjere postići svrha kažnjavanja i da će dostatno preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenice, pri čemu s obzirom da se radi o vožnji pod utjecajem alkohola pri koncentraciji alkohola od 1,40 g/kg, nije prihvatio žalbeni prijedlog okrivljenice da joj se ukine zaštitna mjera.

    22. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenice, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenice, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna / 13,27 eura do 663,61 eura, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 30,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenice.

    23. Iz navedenih razloga presuđeno je kao u izreci.

    U Zagrebu 28. siječnja 2026.

    Zapisničarka

    Predsjednik vijeća

    Marcela Soljačić-Prester, v. r.

    Nediljko Boban, v. r.

    Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru, u 5 otpravaka: za spis, branitelja, okrivljenicu i tužitelja.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.