REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
STALNA SLUŽBA U SAMOBORU
Obrtnička 2
Poslovni broj: Ovr-2798/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, stalna služba u Samoboru po sucu toga suda Mireli Crnjak, kao sucu pojedincu, na prijedlog nacrta odluke višeg sudskog savjetnika- specijaliste Almira Travljanina u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatski ured za osiguranje, OIB: 38922958547, Martićeva 71, Zagreb, zastupanog po Josipu Mađariću, odvjetniku u Odvjetničkom uredu Mađarić & Lui d.o.o., Zelinska 4, 10000 Zagreb protiv ovršenika DV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe, 28. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e :
Odbija se kao neosnovan prijedlog ovrhovoditelja od 29. prosinca 2025. za određivanjem ovrhe na pokretninama ovršenika.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj je 29. prosinca 2025. ovome sudu podnio prijedlog za ovrhu na pokretninama ovršenika, a na temelju ovršne isprave - rješenja o ovrsi javnog bilježnika Mladen Burec iz Zagreba poslovni broj Ovrv-3831/10 od 2. kolovoza 2010., kojim je određena ovrha općenito na imovini ovršenika.
2. Prijedlog ovrhovoditelja je neosnovan.
3. Odredbom čl. 252. h st. 2. Ovršnog zakona (Narodne Novine broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08; dalje u tekstu: OZ), koji se primjenjuje u ovom predmetu, obzirom da je prijedlog za ovrhu javnom bilježniku podnesen 2. kolovoza 2010., određeno je da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika – ovrhovoditelj može zatražiti od stvarno nadležnog suda (čl. 33. a st. 2. t. 3) da ovrhu odredi na predmetu ovrhe na kojem se na temelju takvoga rješenja ne može tražiti izvansudska ovrha. U tom slučaju sud će postupiti kao da je od njega zatraženo da ovrhu odredi drugim sredstvom i na drugom predmetu ovrhe (čl. 5 st. 3.).
4. Odredbom čl. 252. g st. 1. OZ-a propisano je da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi (čl. 252. f st. 1) kojim je ovrha određena na tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od banke koja vodi glavni račun ovršenika pravne osobe (čl. 207) ili račun ovršenika fizičke osobe da mu isplati s računa ovršenika iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena.
4.1. Stavkom 2. citiranog članka određeno je da ovrhovoditelj na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi (članak 252. f stavak 1.) kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju ili općenito na imovini ovršenika, može izravno zatražiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnoga novčanog primanja da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. Isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je prigodom postupanja po rješenju o ovrsi voditi računa o pravilima o ograničenju ovrhe na takvim primanjima.
5. Člankom 5. st. 3. OZ-a propisano je da kada se ovrha određena pravomoćnim rješenjem o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ovrhe ne može provesti, ovrhovoditelj može predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom slučaju sud će donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju tog rješenja. Ako ovrhovoditelj u roku od dva mjeseca od obavijesti suda o nemogućnosti provedbe ovrhe ne podnese prijedlog iz stavka 3. ovoga članka, ovrha će se obustaviti (čl. 5. st. 4. OZ-a).
6. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi u slučaju kad ovrhovoditelj temeljem pravomoćnog rješenja i ovršnog rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave kojim je određena ovrha na tražbini po računu ovršenika kod banke ili na stalnom novčanom primanju, odnosno općenito na imovini ovršenika, nije uspio s provedbom izvansudske ovrhe, može od nadležnog suda tražiti da ovrhu provede novim sredstvom ili na novom predmetu ovrhe na kojem se ne može provesti izvansudska ovrha. Iz navedenog proizlazi kako je pretpostavka podnošenja prijedloga za sudsku ovrhu u tom slučaju ta da je izvansudska ovrha ostala bez uspjeha te je potrebno da ovrhovoditelj isto dokaže dostavom odgovarajuće dokumentacije.
7. Ovrhovoditelj je uz prijedlog za promjenu sredstva ovrhe dostavio potvrdu FINA-e iz koje proizlazi da ovršenik ima otvoren račun u banci koji je blokiran 5231 dana, da ukupni iznos neizvršenih osnova za plaćanje iznosi 35.806,53 eura te da nije bilo naplata po osnovama za plaćanje posljednjih 6 mjeseci. Time je ovrhovoditelj dokazao da bi provedba predmetne ovrhe na računima ovršenika bila otežana no ne i nemoguća i da je ovrha pokrenuta. Ovrhovoditelj nije dokazao (potvrdom ovršenikovog poslodavca da je plaća ovršenika opterećena drugim ustegama/ potvrdom HZMO-a da je ovršenik nezaposlen niti daprima mirovinu), i da je nemoguća ovrha na stalnom primanju ovršenika temeljem predmetne osnove za plaćanje. Dostavljenom potvrdom FINA-e to nije dokazao jer, osim što poslodavac može plaću isplaćivati ovršeniku i na ruke (dakle ne na račun ovršenika) tom potvrdom se ne dokazuje da ovršenik nema aktivnih računa, već da po toj osnovi za plaćanje nije bilo nikakvih naplata s računa tog ovršenika pa se tražbina iz osnove za plaćanje nije naplatila od ovršenika fizičke osobe. Dakle, ovršenik je mogao imati sredstva na računu, ali su se prema prvenstvenom redu prije predmetne osnove za plaćanje mogle nalaziti druge osnove za plaćanje koje namirivale prije (bilo zato što su ranije podnesene na provedbu Fina- i, bilo zato što prema zakonu imaju prioritetnu naplatu). No da bi dokazao da je ovrha na plaći/mirovini ovršenika bila nemoguća, ovrhovoditelj ju je u svakom slučaju prvo trebao pokušati. Tek pošto iscrpi mogućnost naplate na sredstvu ovrhe određenom rješenjem o ovrsi javnog bilježnika, u ovom slučaju na računu i stalnim primanjima ovršenika, ovrhovoditelj može angažirati sud radi naplate svoje tražbine na drugom predmetu ovrhe jer je smisao čl. 285 OZ-a da se sud rastereti od vođenja postupaka u kojima se među strankama ne rješava spor, a ne da se ovrhovoditelju pruži izbor između sudske i izvansudske naplate tražbine. Odredba čl. 252.h. st. 2. OZ-a ne daje ovrhovoditelju pravo, bez da je pokušao svoje potraživanje ostvariti izvansudskim putem temeljem odredbe čl. 252.g.. OZ-a i bez da je sudu dostavio dokaze da je takva ovrhe ostala bezuspješna, da odmah traži provedbu ovrhe putem suda određujući kao predmet kao predmet ovrhe onaj predmet na kojem nije moguće provesti izvansudsku ovrhu (tako i Vrhovni sud RH br. Revt 92/09-2 od 15. rujna 2009.).
8. Kako je, dakle, u konkretnom slučaju ovrhovoditelj zatražio određivanje ovrhe na predmetu na kojem se ne može provesti izvansudska ovrha, a temeljem pravomoćnog rješenja i ovršnog rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave kojim je određena ovrha na općenito na imovini ovršenika, a bez da je uz prijedlog dostavio dokaz da je prethodno pokušao namiriti svoju tražbinu izvansudskom ovrhom od ovršenikovog dužnika (poslodavca) odnosno na računima ovršenika te da je ista ostala bez uspjeha, to je riješeno kao u izreci ovog rješenja (tako i u odlukama Županijskog suda u Varaždinu posl. br. Gž-120/10-2 od 9. studenog 2010, Gž-1333/09-2 od 28. prosinca 2009. Gž Ovr-512/17-2 od 03. svibnja 2017. godine i Županijskog suda u Bjelovaru posl. br. Gž-3122/09-2 od 27. kolovoza 2012. i Županijskog suda u Varaždinu posl. br. Gž Ovr-512/17-2).
U Samoboru, 28. siječnja 2026.
Sudac:
Mirela Crnjak
Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik-specijalist:
Almir Travljanin
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave rješenja (čl. 11. st. 1. i 3. OZ). Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA : ovrhovoditelj po pun.
