Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ĆE, zbog prekršaja iz članka 51. stavak 1. točka 2. i stavak 3. Zakona o energiji ("Narodne novine", broj: 120/12, 14/14, 95/15, 102/15, 68/18), odlučujući o žalbi tužitelja HEP-a, Operatora Distribucijskog Sustava d.o.o., Elektra Karlovac, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj: Pp- 9112/2024 od 17. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja HEP-a, Operatora Distribucijskog Sustava d.o.o., Elektra Karlovac i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik ĆE na temelju članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona, oslobođen je od optužbe, da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 51. stavak 1. točka 2. i stavak 3. Zakona o energiji.

2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog žalbenih razloga propisanih člankom 194. Prekršajnog zakona, navodeći da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, jer nije primijenio, odnosno jer je nepravilno primijenio odredbe Prekršajnog zakona. U žalbi ističe da je odredbom članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona propisano da će sud pozvati tužitelja da u roku od osam dana nadopuni ili ispravi optužni prijedlog ako optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz članka 160. stavka 2. istog Zakona, bez kojih nije moguće voditi prekršajni postupak, ili ako su ti podaci pogrešni, uz upozorenje da će, u protivnom, optužni prijedlog biti odbačen rješenjem suda. Smatra da je, budući da prvostupanjski sud nije postupio na opisani način i nije pozvao tužitelja na nadopunu optužnog prijedloga, došlo do povrede navedene zakonske odredbe. Nadalje navodi da se činjenično stanje utvrđeno u dokaznom postupku, temeljem saslušanja okrivljenika i djelatnika oštećenika, u potpunosti podudara s navodima iz radnog naloga, iz čega proizlazi da je u optužnom prijedlogu došlo do očitog propusta u pisanju, budući da je kao vrijeme počinjenja prekršaja naveden dan 1. veljače 2023., umjesto pravilnog datuma 1. veljače 2024.

3.1. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

4. Žalba nije osnovana.

5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi pazi po službenoj dužnosti.

6. Tužitelj u žalbi tvrdi da je u optužnom prijedlogu došlo do pogreške kod unosa datuma počinjenja prekršaja, odnosno da je ispravan datum počinjenja prekršaja 1. veljače 2024., a ne 1. veljače 2023. Međutim da sud nije trebao osloboditi okrivljenika optužbe u nedostatku dokaza, nego je trebao pozvati tužitelja na nadopunu optužnog prijedloga.

7. Naime, optužbom je okrivljeniku stavljeno na teret da je inkriminirani prekršaj počinio dana 1. veljače 2023. Prema podacima iz spisa, ovlašteni tužitelj nije izmijenio činjenični opis optužbe, niti se u provedenom dokaznom postupku dokazalo da se prekršaj dogodio na datum naveden u optužnom prijedlogu, već iz provedenih dokaza proizlazi da je stvarni događaj bio dana 1. veljače 2024.

8. Prvostupanjski sud u konkretnom predmetu nije ovlašten sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, izmijeniti vrijeme počinjenja djela jer bi time prekoračio objektivni identitet optužbe i okrivljenika osudio za događaj koji nije bio izrijekom obuhvaćen optužnim prijedlogom.

9. Suprotno navodu tužitelja, u konkretnom slučaju nije bilo mjesta pozivu na nadopunu ili ispravak optužnog prijedloga sukladno članku 161. stavak 4. Prekršajnog zakona, jer se nije radilo o situaciji u kojoj optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz članka 160. stavak 2. bez kojih nije moguće voditi postupak, ili o pogrešnim podacima koji bi onemogućili početak ili vođenje postupka, nego o pogrešci u činjeničnom opisu za koji tužitelj nije podnio izmijenjeni optužni prijedlog.

10. S obzirom na to da je prvostupanjski sud proveo sve relevantne dokaze koji su mu bili na raspolaganju te nakon njih nije utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen, sud je, primjenom načela in dubio pro reo i u skladu s člankom 182. točka 3. Prekršajnog zakona, pravilno i osnovano oslobodio okrivljenika optužbe.

11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 28. siječnja 2026.

Zapisničar :

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v. r.

Mario Soljačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.