REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-305/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Koraljke Bumči, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Željke Skomeršić kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog ŠJ, zbog kaznenog djela protiv imovine – oštećenjem tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbe državnog odvjetnika podnesene protiv presude Općinskog suda u Zlataru broj K- 31/2023.-22 od 27. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj 27. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Općinski sud u Zlataru je presudom broj K-31/2023.-22 od 27. veljače 2025. na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. - dalje u tekstu: ZKP) oslobodio optuženog ŠJ da bi počinio kazneno djelo protiv imovine – oštećenjem tuđe stvari, opisano i kažnjivo po članku 235 stavak 1. KZ/11.

2. Na temelju članka 158. stavak 3. ZKP oštećena FJ je upućena s imovinskopravnim zahtjevom u parnicu.

3. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

4. Protiv presude pravovremeno je podnio žalbu državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 467. stavak 1. točka 3. u vezi sa člankom 470. ZKP s prijedlogom da drugostupanjski sud prihvaćanjem žalbe ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

7. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

8. Državni odvjetnik u bitnome u žalbi navodi da u ponašanju optuženog ŠJ postoji subjektivni element terećenog kaznenog djela, da je optuženik svjestan neriješenih imovinskopravnih odnosa s oštećenicom „uzeo stvar u svoje ruke“ te porezao oštećenićine trsove vinove loze i željezne stupove. Namjeru optuženika nalazi u činjenici da se optuženik obraćao institucijama, angažirao odvjetnika i podnio tužbu, međutim, nije krenuo pravnim putem, već na svoj način, iako je na jednostavniji način, bez oštećenja vinove loze i željeznih stupova mogao omogućiti dovoz šljunka do svoje nekretnine.

9. Suprotno istaknutim žalbenim navodima, osnovano je prvostupanjski sud nakon detaljne analize svih provedenih dokaza, svakog zasebno i u njihovoj ukupnosti te uspoređujući ih s obranom optuženika zaključio da nije dokazano da bi optuženik počinio terećeno kazneno djelo. Za opstojnost kaznenog djela oštećenja tuđe stvari potrebno je da počinitelj postupa s namjerom, svjestan da postupa prema tuđoj stvari s htjenjem, odnosno pristajanjem na neku od posljedica iz opisa djela. Prvostupanjski sud je utvrdio da optuženik nije postupao s ciljem nanošenja štete oštećenoj AJ. Naime, između optuženog ŠJ i oštećene AJ postoji spor oko korištenja zemljišnoknjižne čestice na kojoj se nalazi predmetna brajda i željezna konstrukcija, a kojom česticom se optuženik koristi za prilaz svojoj nekretnini. Željezna konstrukcija je bila u lošem stanju i ugrožavala je prolazak i neometan pristup optuženikovoj nekretnini. Optuženik se obraćao institucijama i to gradonačelniku Grada Krapine, Upravnom odjelu za prostorno uređenje Krapine te komunalnom redaru ukazujući da je zbog neodržavanja i dotrajalosti željezne konstrukcije opasan prolaz pješacima i osobnim vozilima, dok kamionski, traktorski i ostali dostavni prijevoz, pa ni pristup kolima hitne pomoći ili vatrogasnim kolima nije moguć, međutim, institucije kojima se obraćao su se oglasile nenadležnima. Osim toga, optuženiku je bio potreban, radi dovoza građevinskog materijala za obnovu njegove nekretnine, neometan i siguran prilaz do njegove nekretnine većim vozilima. Zbog svega je i sam nudio oštećenici popravak željezne konstrukcije, međutim, bezuspješno.

10. Kod istaknutog stanja stvari, ispravno je prvostupanjski sud, a imajući na umu da optuženik uživa pravo služnosti puta na zasebnoj zemljišnoknjižnoj čestici u vlasništvu oštećenice, zaključio da se u konkretnom slučaju radi o građanskopravnom odnosu između optuženika i oštećenice, a da na strani optuženika pri poduzimanju inkriminiranih radnji nije postojala namjera oštećenja predmetnih stvari oštećenice, već isključivo omogućavanje korištenja vlastite nekretnine u punom opsegu.

11. Slijedom navedenog, kako navodi žalbe državnog odvjetnika nisu osnovani, a ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti, u skladu sa odredbama članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP, ova drugostupanjski sud nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, primjenom odredbe članka 482. ZKP odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 27. siječnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Koraljka Bumči