REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PAZINU
Stalna služba u Poreču - Parenzo
Turistička ulica 2
52440 Poreč-Parenzo
Poslovni broj Ovr-42/2026-15
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu Vlatki Markuš, sucu pojedincu, na prijedlog više sudske savjetnice Stefani Vrh, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice EOS MATRIX d.o.o., Zagreb, Horvatova 82, OIB 76674680107, protiv ovršenice TVA, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku iz Poreča, radi naplate, 27. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenice TVA za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.
Obrazloženje
1. Ovršenica je podnijela ovome sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava nedopuštenim s prijedlogom za odgodu ovrhe o kojoj odgodi je pravomoćno odlučeno ovosudnim rješenjem poslovni broj Ovr-747/2022 od 14. listopada 2022. U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava nedopuštenim u bitnome navodi da je ovrhovoditelj kod poslodavca ovršenice Trgovačkog društva INOVINE d.d, Zagreb, Draškovićeva 27, OIB 85031837779, dopisom od 18. kolovoza 2022., a temeljem Izjave o suglasnosti za zapljenu primanja od 04. siječnja 2007., na kojoj je ovjeren potpis ovršenice po javnom bilježniku, zatražio da se ovršenici vrši zapljena na plaći radi ostvarenja tražbine koja je navodno prešla s ranijeg vjerovnika OTP Banka Hrvatska d.d. Split na novog ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o. Zagreb. Dalje navodi da je ovrhovoditelj EOS MATRIX d.o.o., Zagreb, u dopisu od 18. kolovoza 2022., između ostalog da je samo paušalno naveo da je tražbinu stekao temeljem Ugovora o cesiji, međutim da iz tog istog ugovora koji da je godinu dana ranije dostavljen poslodavcu ovršenika da nije razvidno da bi upravo predmetna tražbina prešla na novog ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o. iz Zagreba. Navela je kako je do danas, što dobrovoljno, a što kroz ovršni postupak, podmirila gotovo cijelo svoje dugovanje prema OTP banci d.d. Split u iznosu koji premašuje 40.000,00 kuna. Međutim, da iz dopisa od 18. kolovoza 2022. proizlazi da bi preostali iznos otkupljenog dugovanja iznosio čak 46.280,06 kuna. Dalje je navela kako je njoj poznato da postoji još jedan manji iznos duga, međutim da je on s obzirom na protek vremena pao u zastaru pa da stoga ističe prigovor zastare, zbog kojeg razloga je ovršenica upućena u parnicu zaključkom od 18. srpnja 2024. Ujedno, navela je kako izjava o suglasnosti za zapljenu primanja od 04. siječnja 2007. na temelju koje da je pokrenuta ovrha, da nije potvrđena od strane javnog bilježnika već da je na istoj samo ovjeren potpis ovršenice te da stoga poslodavac ovršenice nije ovlašten vršiti pljenidbu plaće temeljem iste isprave. U svakom slučaju ovrhovoditelj da bez da je dostavio Ugovor o cesiji da nije uopće dokazao da bi bio nositelj tražbine čiju naplatu zahtijeva u izvansudskoj ovrsi kod poslodavca ovršenice.
2. Ovrhovoditelj se očitovao na prijedlog ovršenice te se pozvao na odredbu članka 202. stavka 12. Ovršnog zakona i naveo kako su navedenom odredbom predviđena sredstva sudske zaštite u postupku zapljene po pristanku dužnika, pri čemu da je utvrđenje nedopuštenosti zapljene moguće isključivo u slučaju promjene ovrhovoditelja, kada zaštitu može zatražiti samo prvobitni ovrhovoditelj, odnosno u slučaju promjene ovršenika, kada to može učiniti samo novi ovršenik. U konkretnom slučaju ovršenik da nije ovlašten na podnošenje prijedloga za utvrđenje nedopuštenosti zapljene na temelju izjave o suglasnosti, jer da u odnosnom predmetu nije došlo do promjene ovršenika. Naveo je kako ovršenik u svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava nedopuštenim osporava stanje trenutnog dugovanja, što da je paušalno i usmjereno izbjegavanju podmirenja dužne obveze. Naveo je i da je krajnje netočno da Izjava o suglasnosti za zapljenu nije ovršna isprava. Navedena izjava da je sastavljena i ovjerena u vrijeme važenja tadašnjeg Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj OZ/05) gdje sukladno odredbi čl. 178. st. 1. dužnik može ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, u cijelosti ili djelomično, i da se isplate obavljaju izravno vjerovniku, na način određen u toj ispravi. Takva isprava da se izdaje u jednom primjerku i ima značenje pravnog posla iz čl. 72. st. 1. ovog Zakona, te pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi. U st. 4. istog članka da je dalje propisano da isprava iz st. 1. ovog članak ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje da se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe. Tek da je čl. 16. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 67/08 - dalje: ZID OZ/2008) izmijenjena odredba čl. 178. st. 1. OZ na način da se od stupanja na snagu tog zakona zahtijeva da Suglasnost o zapljeni plaće bude potvrđena, a ne samo ovjerena od strane javnog bilježnika.
3. Prema čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, nadalje OZ) nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. U skladu s čl. 210. st. 2. OZ-a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53. OZ-a).
4. Sukladno odredbi članka 50. stavka 1. Ovršnog zakona (Narodne novine Narodne novine broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024; dalje u tekstu: OZ) ovršenik može na temelju taksativno naznačenih razloga izjaviti žalbu protiv rješenja. U skladu s tim ovršenik je, između ostalih, izjavio žalbu iz razloga navedenog u točki 1. prema kojoj žalba nakon proteka roka te s tim u svezi proglašenje ovrhe nedopuštenom se može podnijeti iz razloga ako isprava na temelju koje je određena ovrha nije ovršna isprava.
5. Ovosudnim rješenjem poslovni broj Ovr-747/2022 od 14. listopada 2022. odbačen je prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a koje rješenje je u povodu žalbe ovršenice ukinuto i vraćeno na ponovni postupak rješenjem Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž Ovr-179/2025 od 7. travnja 2025.
6. U ponovljenom postupku sud je utvrdio da prijedlog ovršenice za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije osnovan.
7. U odnosu na istaknuti prigovor iz članka 50. stavka 1. točke 1., ovdje valja primijeniti odredbe Ovršnog zakona koje su važile u vrijeme potpisivanja Izjave o suglasnost za zapljenu primanja, odnosno odredbu članka 178. stavka 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005,) prema kojem dužnik može javnobilježnički ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe (članak 149.). Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke.
8. Ovršenica je 4. siječnja 2007. potpisala Izjavu o suglasnosti za zapljenu primanja koji potpis je ovjeren kod javnog bilježnika Đordana Pahovića, broj OV-188/07, a koja izjava sukladno odredbi članka 178. OZ-a predstavlja ovršnu ispravu.
9. Slijedom navedenog, a s obzirom na to da je isprava na temelju koje je ovrhovoditelj zatražio zapljenu na plaći ovršenice, ovršna isprava, valjalo je odlučiti kao u izreci rješenja.
U Poreču - Parenzo 27. siječnja 2026.
Sutkinja
Vlatka Markuš
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od osam dana od dostave rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA
- ovrhovoditelju p.p
- ovršenici p.p.
