REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-138/2025-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužitelj FD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marina Mraković, odvjetnica u Buzetu, Sjeverna ulica 1/2, i tuženik TD pok. F, [adresa], nepoznatog boravišta, kojeg zastupa privremeni zastupnik Zoran Sloković, odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Zustović, Marina Matanović i Zoran Sloković, u Pazinu, Franine i Jurine 7, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 26. siječnja 2026. u prisutnosti tužitelja i njegove punomoćnice, 27. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti.

II. Nalaže se tužitelju da privremenom zastupniku tuženika, Zoranu Slokoviću, odvjetniku u Pazinu, naknadi troškove ovog postupka u iznosu 250,00 eura (dvjesto pedeset eura), u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 24. veljače 2025. podnio tužbu (stranice 1–2) radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa da je tuženik dužan trpjeti da se izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja. U obrazloženju tužbe je u bitnome naveo da je stvarni vlasnik predmetne nekretnine tužitelj u cijelosti, koji se sam i preko svojih pravnih prednika nalazi preko 60 godina u njezinom neprekinutom i nesmetanom posjedu. Predmetna nekretnina u naravi čini pašnjak (koji se kosi te se na jednom dijelu drže drva) te zajedno s drugim nekretninama u vlasništvu tužitelja (k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]) čini cjelinu. Između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] ne postoji nikakva vidljiva granica te se oduvijek taj dio koristi zajedno kao jedna nekretnina. S južne strane nekretnina je omeđena suhozidom te je on granica nekretnine. Tužitelj je vlasništvo navedenih nekretnina stekao na temelju ugovora o kupoprodaji od 21. ožujka 2006. kupnjom od ranijeg posjednika OD pok. ĆD, koji je sve te nekretnine držao kao jednu cjelinu u posjedu te su svi u selu smatrali da je on vlasnik.

2. Tuženik, kojeg je u postupku zastupao privremeni zastupnik Zoran Sloković, odvjetnik u Pazinu (postavljen rješenjem ovog suda posl. br. P-138/2025-4 od 26. ožujka 2025., str. 9–11) u odgovoru na tužbu od 2. svibnja 2025. (str. 16), opreza radi usprotivio se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju po tužitelju predloženih dokaza.

3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu, i to: izvatka iz zemljišne knjige (str. 4–5, 7), izvoda iz posjedovnog lista (str. 44), izvoda iz katastarskog plana (str. 45 ), i ortofoto snimki (str. 46–47); kao i izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geodezije, stalnog sudskog vještaka mjernične struke, iz LIMISTER j. d. o. o. Rovinj, radi identifikacije utužene nekretnine, i saslušanjem svjedoka OD i VD te tužitelja (zapisnik od 26. siječnja 2026., str. 37–40), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], (i) putem dosjelosti.

5. U postupku je utvrđeno da je kao zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine upisan tuženik. Nekretnina je kod nadležnog Odjela za katastar nekretnina Pazin (posjedovni list br. 1169) upisana kao posjed ŠD, [adresa] (koji je pogrešno bio upisan i kao vlasnik predmetne nekretnine, kako to proizlazi iz zemljišnih knjiga, sve do 2024. kada je brisano prezime ŠD i upisano VD).

6. Predmetna nekretnina identificirana je u postupku od strane mjerničnog vještaka mr. sc. Slobodana Đekića, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio, kao stručan i objektivan. Utvrđeno je da je k. č. [katastarska čestica] upisana u katastarskom operatu kao pašnjak površine 833 m2. U naravi po kulturi odgovara upisu u katastarskom operatu. S južne strane graniči sa susjednim k. č. [katastarska čestica], s podzidom, linijom gospodarskog objekta i djelomičnim suhozidom koji je zarašten; zapadna međa je zarašteni suhozid, dok se sjeverna i istočna međa ne vide na terenu jer površina čini skupno dvorište sa sjevernom k. č. [katastarska čestica]. Pristup na k. č. [katastarska čestica] je osiguran preko prometnice-ulice [adresa] oznake k. č. [katastarska čestica].

7. U stvarnom posjedu predmetne nekretnine danas je tužitelj, a prije njega je u posjedu bila obitelj OD, i to OD, od kojeg je tužitelj kupio nekretninu 2006., a još ranije Damirov otac ĆD, koji je umro 1995. (rođen 1922.). Oni su predmetnu nekretninu koristili kao pašnjak koji se kosio (ranije radi prehrane stoke), i danas se održava, a na dijelu nekretnine se odlagalo drva. Nekretnina se koristila zajedno s k. č. [katastarska čestica] s kojom čini cjelinu (i na kojoj je tužitelj nakon kupoprodaje upisan kao vlasnik). ĆD je predmetna nekretnina pripala po smrti njegove tete GD rođene ĆD koja je umrla 1965., i koja nije imala djece, a o kojoj je do smrti skrbio ĆD. Nekretninu je na isti način nastavio koristiti 2006. tužitelj, ali su i prije kupoprodaje OD i njegov otac tužiteljevom ocu SD i tužitelju dali cjelinu na korištenje. Navedeno je utvrđeno na temelju u potpunosti suglasnih i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza svjedoka OD i VD. OD je kako je to prethodno navedeno raniji posjednik predmetne nekretnine, a VD je susjeda tužitelja, rodom iz [adresa] (blizine predmetne nekretnine), koja ujedno u posjedu i vlasništvu ima nekretninu koja graniči s predmetnom. Stoga im posjedovno stanje nije moglo biti nepoznato. Oni su potvrdili navode tužitelja o načinu korištenja te o tome tko je prijepor koristio te tko ga koristi danas. Ti su svjedoci iskazivali o svojim neposrednim zapažanjima, pri čemu sud nije utvrdio da bi postojao njihov interes da se spor riješi na određeni način.

8. U ovom postupku nije dokazano da su tužitelj i njegovi pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to tužitelj najmanje od 2006., a putem pravnih prednika od najmanje od 1965. (smrt GD rođene OD), znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine u cijelosti. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine. U postupku nije dokazano ni da su tužitelj i njegovi prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi tužitelju i prednicima netko osporavao pravo na posjed, pa ni tuženik, za kojeg ni ne znaju tko je. Tužitelj i prednici su zapravo vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetne nekretnine ponašali kao vlasnici u cijelosti, a tužitelj to čini i danas.

9. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

9. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

9. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

10. Tužitelj je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetne nekretnine od 2006., a prije, putem prednika, od 1965. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetnu nekretninu stekao je tužitelj u vlasništvo i dosjelošću.

11. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je tuženik dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti, sve kao u izreci presude (t. I.).

12. I prema pravnim pravilima iz § 1452. – 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ) koji se primjenjuje s obzirom na navode tužitelja o vremenu stjecanja neprekinutog i nesmetanog posjeda, a na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. ZV-a, u konkretnom slučaju su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. skraćen na 20 godina; dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten; samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik; posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

13. Privremeni zastupnik tuženika je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 100 bodova – 200,00 eura, uvećano za PDV 25 % – 50,00 eura, ukupno 250,00 eura.

13. 1. Zahtjev za naknadu troškova je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023., dalje: OT) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu 250,00 eura.

13. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. II. izreke presude.

U Pazinu 27. siječnja 2026.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužitelj po pun., uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– tuženik po p. z.

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv.

Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.