REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U RIJECI

Rijeka, Zadarska 1 i 3

Poslovni broj: P-518/2024-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Rijeci, u ime Republike Hrvatske, po sucu pojedincu Nataši Vukić, u pravnoj stvari tužitelja TRAMONTANA PROGETTI d.o.o. Rijeka, Blaža Polića 4, OIB: 12764824528, kojeg zastupa punomoćnica Petra Vuksanović, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Vuksanović i Partneri d.o.o. u Rijeci, protiv tuženika GENERALI OSIGURANJE d.d. Zagreb, Slavonska avenija 1b, OIB: 10840749604, kojeg zastupa punomoćnica Mirna Bokun Vlašić, odvjetnica u Puli, radi naknade štete od 17.522,11 EUR, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. prosinca 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 27 . siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati 17.522,11 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 10. studenoga 2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak od 7.902,68 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 27. siječnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu radi isplate osigurnine od 17.522,11 EUR s kamatama. Radi se o troškovima za popravak brodice registarske oznake [registarska oznaka], model: TROPHY 2359 koja je u tužiteljevom vlasništvu. Tužitelj je s tuženikom imao sklopljeno osiguranje brodice prema Polici broj P06 – 1020041192 (dalje u tekstu: polica osiguranja) za razdoblje od 7. lipnja 2023. do 6. lipnja 2024.. Dana 6. listopada 2023. u poslijepodnevnim satima, prilikom ribolova u blizini mjesta Beli na otoku Cresu u plovilo je odjednom nekontrolirano počela ulaziti morska voda i to putem cijevi za izlaz oborinskih voda što je uzrokovalo punjenje brodice morskom vodom. Brzom intervencijom brodica je, uz pomoć gumenjaka, odvedena u obližnju lučicu Beli te je voda uklonjena. Tim događajem je uzrokovana poprilična imovinska šteta na brodskom, pogonskom (unutarnjem) motoru koji je u potpunosti bio poplavljen, tj. pod vodom, kao i na čitavom sustavu elektronike na brodici, te na ostalim dijelovima. Pomorska je nesreća (nezgoda) prijavljena nadležnoj lučkoj kapetaniji s ispostavom u Malinskoj. Tužitelj je odmah, bez odgode, 9. listopada 2023. prijavio tuženiku nastanak štete kako bi se pristupilo pregledu nastale štete te naposljetku i kompenzaciji iste na temelju sklopljene police. Suprotno očekivanju, tuženik je 20. prosinca 2023. tužitelju dostavio (ne)utemeljeni odgovor kojim navodi da prijavljeni zahtjev u svezi oštećenja na plovilu nisu u mogućnosti pozitivno riješiti. Tužitelj je uputio prigovor 4. siječnja 2023. te je na isti dobio Odluku Komisije II. stupnja tuženika od 12. siječnja 2024. kojim navode da pritužba nije osnovana. Tužitelj je potom 20. veljače 2024. podnio sudu prijedlog radi osiguranja dokaza radi utvrđivanja uzroka i visine štete na brodici. Sud je u predmetu poslovni broj R1- 15/2024 prihvatio prijedlog tužitelja za osiguranje dokaza, odredio vještaka i uviđaj na licu mjesta. Po obavljenom uviđaju, Igor Šikilć, dipl. ing., stalni sudski vještak brodograđevne struke, sastavio je 9. srpnja 2024. nalaz i mišljenje u kojem je utvrdio uzrok i visinu štete. Vještak je utvrdio da je jedini uzrok nastanka štete naplavljivanje prostora motora kroz sustav oborinskih voda. Visina nastale štete iznosi: 17.522,11 EUR (PDV je uključen). Članak 4.1. Uvjeta predviđa sljedeće osigurane rizike: pomorska nezgoda, a podrazumijeva opasnosti mora i drugih plovnih voda poput sudara, udara, nasukanja, potonuća, prevrnuća i svakog drugog izvanrednog vanjskog događaja vezanog za plovidbu,- udar groma, - elementarna te vremenska nepogoda (oluja, visoki valovi, tuča), - lom jarbola i njegovih sastavnih dijelova, - potres, - požar, - eksplozija, - provalna krađa, - krađa cijeloga plovila, - zlonamjerni postupci trećih osoba, te nemarnost popravljača plovila. Tužitelj odgovorno tvrdi da je jasno kako se predmetni slučaj nije dogodio jednim od osiguranih rizika navedenih u točkama 2.-10. iz članka 4.1. Uvjeta, no smatra da je oštećenje na plovilu nedvojbeno prouzročeno pomorskom nezgodom, napose potonućem, a što je uistinu i osigurani rizik čime se predmetni slučaj može i treba podvesti pod osigurani slučaj. Pomorski zakonik definira pojam pomorske nesreće čl. 49. i st. 1.. Nastavno, pomorska je nezgoda, a to je pojam koji tuženik koristi u svojim Uvjetima opisana je stavkom 5. istog članka kako slijedi: “Pomorska nezgoda je događaj povezan s radom plovnog objekta, koji se ne razvrstava kao pomorska nesreća, a koji je ugrozio ili bi mogao ugroziti sigurnost plovnog objekta, osoba na plovnom objektu ili drugih osoba te mora i morskog okoliša.” Tužiteljevo plovilo je redovno servisirano, održavano i čišćeno te takav neispravan rad nije mogao biti uočen tijekom uobičajenog svakodnevnog pregleda plovila i njegova uobičajenog korištenja i održavanja. Tužitelj smatra da je događaj obuhvaćen tuženikovim uvjetima na koje se polica osiguranja odnosi, konkretno da je šteta prouzrokovana osiguranim rizikom iz čl. 4.1. alineja 1. uvjeta. Predložio je da sud prihvati tužbeni zahtjev.

2. Tuženik je podnio odgovor na tužbu. Osporava osnovanost tužbenog zahtjeva. Visinu tužbenog zahtjeva osporava ali do zaključenja glavne rasprave visinu štete čini nespornom. Međutim, osporava pravo tužitelja na naplatu poreza na dodanu vrijednost jer se radi o poreznom obvezniku koji ima pravo na odbitak pretporeza. Osporava tijek zakonske zatezne kamate. Postavlja pitanje za koju je namjenu brodica registrirana. Tužitelj treba dokazati da je brodica redovno servisirana. Nije sporno da je tužitelj vlasnik te da je s tuženikom imao zaključenu policu osiguranja u navedenom razdoblju. Člankom 5. Uvjeta (koje je tužitelj priložio uz tužbu) određeni su slučajevi za koje osiguratelj nije u obvezi isplatiti štetu koja je nastala. Prema podacima iz dokumentacije koju je dostavio tužitelj (prijava nesreće brodice), u vrijeme nesreće bio je dan, vedro, vidljivost dobra, more umjereno valovito, brzina vjetra 7 km/h. Brodica se koristila za ribolov (namjena je gospodarska?), a kao vrsta nesreće navedeno je naplavljivanje/prodor vode. Smatra da u trenutku nesreće nisu postojale nikakve izvanredne okolnosti koje bi dovele do prodora mora u prostor pogonskog motora, pa sukladno polici osiguranja i Uvjetima za osiguranje brodica i jahti tuženik smatra da nije nastupio niti jedan od osiguranih rizika na koji se poziva tužitelj. Navedeni Uvjeti u članku 4. st. 4.1. eksplicitno navode osigurane rizike. Na brodici nisu uočena oštećenja i nedostaci na sustavu odvoda niti druga oštećenja trupa kroz koji bi more prodiralo. Niti iz dokumentacije koja je dostavljena uz tužbu, a nažalost niti iz nalaza i mišljenja vještaka brodograđevne struke, ne može se iščitati: 1) Je li brodica imala alarm visokog nivoa kaljuže i zašto nije pravovremeno alarmirao prodor mora i uključio kaljužnu pumpu? Postoji veći broj nelogičnosti u opisu ovog štetnog događaja, pa je tako sigurno da se brodica nije mogla tako velikom brzinom napuniti vodom, a da je doista i bila tolika količina vode, brodica bi sigurno potonula i ne bi se mogla tegliti do lučice. Nejasne su udaljenosti, pozicija brodice, što se točno na brodici radilo, da li je imala mreže, težina mreža, ulova i sl. Teret dokazivanja je na tužitelju, a tuženik ne može prihvatiti nalaz vještaka iz osiguranja dokaza jer on nije odgovorio na ključno pitanje zašto je došlo do naplavljivanja prostora motora kroz sustav za odvod oborinskih voda. Tuženik ne prihvaća pisane izjave svjedoka, pa predlaže da se isti pozovu radi saslušanja na sud, s obzirom da postoji veći broj nelogičnosti i nesuglasja u iskazima te da se provede novo vještačenje na okolnost utvrđenja stvarnog uzroka naplavljivanja. Predložio je da sud odbije tužbeni zahtjev.

3. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu osigurnine od 17.522,11 EUR koja se odnosi na troškove otklanjanja štete po polici osiguranja broj P06 – 1020041192 radi štetnog događaja od 6. listopada 2023. u kojem je došlo do naplavljivanja tužiteljeve brodice.

4. Među strankama nije sporno da je brodica reg. oznake [registarska oznaka], model TROPHY 2359 u vlasništvu tužitelja i da je imala sklopljenu policu osiguranja kod tuženika za razdoblje od 7.6.2023. do 6.6.2024., te da ista vremenski pokriva štetni događaj od 6.10.2023..

5. Kako navedene činjenice nisu sporne i kako proizlaze iz isprava koje su parnične stranke dostavile u spis, to ih sukladno odredbi čl. 221. st. 1. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP-a, Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 I 80/22) ne treba dokazivati.

6. Među strankama je sporna osnovanost tužbenog zahtjeva, da li je nastupio osigurani slučaj pokriven policom osiguranja, mjesto događaja, uzrok štete.

7. Radi utvrđivanja spornih i odlučnih činjenica sud je proveo dokazni postupak uvidom u dokumentaciju u spisu, saslušanjem zakonskog zastupnika tužitelja VM (str. 129-130 spisa), svjedoka GM (str. 131-132 spisa) i ZM (str. 149-151 spisa), te usmeno saslušanje stalnog sudskog vještaka Igora Šikić (str. 140-141 spisa).

8. Te dokaze sud je cijenio svakog zasebno kao i sve dokaze zajedno u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a te je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Iz provedenih dokaza saslušanja zakonskog zastupnika tužitelja VM te svjedoka GM i ZM, a koji su suglasni u pogledu mjesta događaja i načina nastanka štete, proizlazi da je do prodora mora u tužiteljevu brodicu došlo na moru 30 do 70 metara od plaže ispred mjesta Beli na otoku Cresu. Iskazali su da je brodica u jednom trenutku krenula tonuti zbog čega da su odmah pozvali pomoć s obale koja im je vrlo brzo i pristigla te su brodicu uspjeli dotegliti do obale i ispustiti vodu. Nakon ispuštanja mora brodica je plutala bez ponovnog prodora. Kako je voda došla do motora tako je oštetila motor i elektroinstalacije.

10. Kako je uzrok štete (uzrok prodora mora) na brodici kroz cijeli postupak, kako izvansudski tako i sudski bio sporan, po prijedlogu tužitelja provedeno je osiguranje dokaza u postupku ovog suda poslovni broj R1-15/24 u kojem je provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Igoru Šikić za zadaćom da utvrdi uzrok prodora mora i visinu štete na brodici. Vještak je podnio pisani nalaz i mišljenje 9.7.2024. (str. 29-34 spisa) u kojem je utvrdio da je uzrok nastanka štete od 6.10.2023. naplavljivanje prostora motora kroz sustav za odvod oborinskih voda. Do tog uzroka vještak je došao analizom dokumentacije i očevidom na licu mjesta. Druga oštećenja koja bi mogla biti razlog prodora mora u brodicu vještak nije pronašao odnosno utvrdio. U tom nalazu je utvrdio i visinu štete koja iznosi 17.522,11 EUR (PDV uključen).

11. Vještak je pisani nalaz i mišljenje usmeno obrazložio na ročištu za glavnu raspravu 28.10.2025.. U cijelosti je ostao kod pisanog nalaza i mišljenja od 9.7.2024.. Pojasnio je da je brodicu pregledao u mjestu Porat na Krku a nakon toga u servisu BM u [adresa]. U lučici je pregledao brodicu koja se nalazila izvađena na suho na prikolici. Motor koji nije bio u brodici je pregledao u servisu RM. Uzrok štete je naplavljivanje prostora motora do kojeg je došlo kroz sustav za odvod oborinskih voda iz kokpita. Voda ide iz kokpita kroz 2 ispusta označena na slici 9. pisanog nalaza. Vještak je snimio izlaz iz kokpita na slici br. 9, cjevovodi su prikazani kako su spojeni na slici 10 – svi spojevi su bili uredni, a nakon toga voda izlazi preko otvora na boku broda koji su prikazani na slici 11 iznutra, odnosno na slici 4 izvana. Razmak između ta dva otvora nije veliki i došlo je uslijed težine na krmi do uronuća u more te do naplavljivanja kroz rupe prikazane na broju 4. Voda je počela suprotno ulaziti u kokpit i ušla je u kokpit s rupama koje su prikazane na slici br. 9.. Bitno je da nisu uočena oštećenja na sustavu za odvod oborinskih voda. Također je bitno da nakon ispumpavanja mora kada je brodica plutala na uobičajenoj vodnoj liniji nije bilo prodora vode. Tu vještak zaključuje da nije bilo oštećenja trupa plovila i nije došlo do prodora mora kroz "Z" pogon motora. Jedini način ulaska mora u brodicu je bilo zbog težine, odnosno jedini tehnički uzrok tog naplavljivanja je uranjanje krme uslijed prekomjerne težine. Po mišljenju vještaka jedan od članova posade putnika trebao je loviti ribe na pramcu. Ova brodica nije imala nepovratni ventil koji bi onemogućavao ulaz mora u brodicu, ali ga nije ni bila u obvezi imati. Iz fotografije se vidi da ovi ispusi ni nemaju mogućnost imati nepovratni ventil (klapnu). Konačno je zaključio da je brodica uredno registrirana.

12. Vještak je obrazložio da je do visine došao izračunom (privitak 8) koji se nalazi na str. 50 spisa a temeljem ponude br. 26/1/1 (str. 49 spisa). Provjerio je stavku po stavku, te zaključio da bi njegov izračun bio čak i veći od ponude servisera. Šteta nije popravljena.

13. Nalaz i mišljenje vještaka kako pisani tako i usmeni sud je prihvatio jer je vještak isti sačinio temeljem analize i pregleda na licu mjesta. Nalaz i mišljenje vještak je iznio stručno i objektivno, odgovorio je na sva pitanja i primjedbe stranaka, te je isti prihvaćen i od ovog suda.

14. Sud je zaključio da su stranke bile u poslovnom odnosu iz ugovora o osiguranju iz odredbe čl. 684. st. 1. Pomorskog zakonika (dalje: PZ-a, "Narodne novine" br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15., 17/19.) kojom je propisano: Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na 1) osiguranje broda, njegovih strojeva, uređaja, opreme i zaliha te robe i drugih stvari koje se prevoze brodom ili se na njemu nalaze; (5) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se i na osiguranje jahti i brodica.

15. Stranke su sklopile ugovor o osiguranju plovila prema polici osiguranja P06-1020041192 (str. 8 - 9 spisa). Na osiguranje se primjenjuju Uvjeti za osiguranje brodica i jahti (str. 60-64).

16. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je zaključio da je nastupio osigurani slučaj odnosno da se uzrok štete nalazi u osigurateljnom pokriću. Utvrđeni uzrok štete je pomorska nezgoda odnosno naplavljivanje prostora motora kroz sustav za odvod oborinskih voda, bez drugih uzroka. Iako se samo naplavljivanje ne spominje u Uvjetima za osiguranje kao osigurani slučaj, ipak se radi o užem pojmu u odnosu na potonoće koje je pokriveno kao osigurani slučaj. Samo potonuće spriječio je zakonski zastupnik tužitelja koji je hitno reagirao pozivom za spašavanje.

17. Tuženik nije dokazao da je do štete došlo uslijed uzroka koji ne bi bio pokriven osiguranjem a koji su navedeni u članku 5. Uvjeta na str. 60 spisa. Da je došlo do uzroka iz čl. 5. Uvjeta bio je dužan dokazati tuženik. Tužitelj je s druge strane dokazao da je do naplavljivanja prostora motora uslijed prodora mora. Da prodor mora nije pravovremenom reakcijom članova posade spriječen, došlo bi do potpunog potonuća. Potonuće samo po sebi je uzrok štete prema uvjetima te se prema uvjetima tuženika ne opisuju koji bi uzroci potonuća bili pokriveni osiguranjem a koji ne bi. Stoga je ovdje ostvaren uzrok štete naplavljivanjem koji je uži pojam od potonuća a samo potonuće ne zahtjeva daljnje uzroke. Iako tuženik tvrdi da naplavljivanje nije uzrok pokriven osiguranjem, valja mu navesti i da tužitelj ne bi trebao proći lošije zato što je uspio spasiti brodicu od potonuća koje bi bilo pokriveno osiguranjem.

18. Visina štete koju je obračunao stalni sudski vještak u daljnjem tijeku postupka nije bila sporna.

19. Tuženik je osporavao pravo tužitelja na porez na dodanu vrijednost. Taj prigovor tuženika sud je ocijenio neosnovanim jer je tužitelj dužan plaćati račune s porezom na dodanu vrijednost. Pravo na odbitak pretporeza porezni obveznik ostvaruje prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost po određenim pretpostavkama, što ne utječe na činjenicu da je tužitelj popravljaču dužan platiti račun s porezom na dodanu vrijednost. To znači da tužitelju pripada ona naknada štete koja je potrebna da se njegova materijalna situacija dovede u stanje koje je bilo prije štete. A to je plaćanje popravka s porezom na dodanu vrijednost jer se radi o oporezivoj transakciji.

20. Tuženik je osporavao zatraženi tijek zakonske zatezne kamate koji tužitelj zahtjeva od dana štetnog događaja. Odredbom čl. 721. PZ-a propisano je: osiguravatelj je dužan naknadu iz osiguranja platiti u roku od mjesec dana pošto mu osiguranik dostavi odštetni zahtjev u skladu s člankom 720. ovoga Zakonika, sa svim podacima i dokumentacijom kojima se utvrđuje njegova obveza iz ugovora o osiguranju. I prema članku 8.2. Uvjeta osiguratelj je dužan isplatu izvršiti u istom roku. Sud utvrđuje da je šteta prijavljenja 9.10.2023. (mail na str. 20 spisa), pa je tuženikova obveza dospjela 9.11.2023..

21. Slijedom svega navedenog, sud je temeljem police osiguranja u okviru odredbe čl. 721. st. 1. PZ-a obvezao tuženika da tužitelju isplati naknadu iz osiguranja od 17.522,11 EUR s kamatama, odnosno donio je odluku sukladno točki I. izreke presude.

22. Tuženik je predlagao novo vještačenje koje sud nije proveo jer je provedenim vještačenjem u postupku osiguranja dokaza i usmenim saslušanjem vještaka, te saslušanjem drugih svjedoka i zakonskog zastupnika tužitelja utvrdio odlučne činjenice u postupku, zbog čega ni daljnja saslušanja svjdoka nisu bila potrebna (ŽM).

23. Odluku o parničnom trošku sud je donio na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Tužitelj je u cijelosti uspio u sporu u kojem je zastupan po punomoćniku koji je odvjetnik, pa je tužitelju priznat trošak prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa) za slijedeće radnje u postupku:

- sastav prigovora na utemeljeni odgovor od 4.1.2024. od 500,00 EUR (Tbr. 7. t. 8.) jer se radi o naknadi štete pa su stranke dužne pokušati spor riješiti mirnim putem (čl.

9. st. 1. Zakona o mirnom rješavanju sporova (Narodne novine broj 67/23);

- sastav prijedloga radi osiguranja dokaza u predmetu R1-15/2024 od 20.2.2024. od

250,00 EUR(Tbr. 16. t. 1.);

- zastupanje na ročištu 27.5.2024. u predmetu radi osiguranja dokaza R1-15/2024 od

375,00 EUR (Tbr. 17. t. 1.);

- sastav tužbe od 23.9.2024. od 500,00 EUR (Tbr. 7. t. 1.);

- zastupanje na ročištima 10.2.2025., 11.4.2025., 14.10.2025., 28.10.2025. i 17.12.2025. u iznosima od po 500,00 EUR za svako (Tbr. 9. t. 1.), ukupno 2.500,00

EUR;

- zastupanje na ročištu 24.6.2025. od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 5.);

- sastav podneska od 16.1.2025. od 500,00 EUR (Tbr. 8. t. 1.);

- PDV (25%) od 1.181,25 EUR (Tbr. 42), odnosno ukupno 5.906,25 EUR. Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu od 221,67 EUR, i presudu od 221,67 EUR, sukladno Zakonu o sudskim pristojbama.

Priznat mu je i trošak pomorskog vještačenja iz predmeta osiguranja dokaza R1- 15/2024 za sudskog vještaka Igor Šikić iz drušva Narval iz Rijeke, od 1.503,09 EUR koji iznos je vještaku isplaćen.

Priznat mu je i trošak za sudskog tumača Jelena Basta Vidić iz [obrt] iz [adresa] od 50,00 EUR, koji iznos je tumaču isplaćen (račun na str. 133 spisa)

24. Slijedom navedenog, sud je obvezao tuženika da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak od 7.902,68 EUR s kamatama, odnosno donio je odluku sukladno točki II. izreke presude.

25. Slijedom svega iznijetoga, sud je donio odluke kao u izreci presude.

Rijeka, 27. siječnja 2026.

Sudac

Nataša Vukić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave, a u slučaju da nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti.