REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-1732/2025-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja ĐB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Željki Kupčerić-Trcović, odvjetnici iz Đakova, Stjepana Radića 1, protiv tuženika Republika Hrvatska - Ministarstvo obrane, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. 1, OIB: 66486182714, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 27. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I./ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja ĐB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska - Ministarstvo obrane, 66486182714, da tužitelju ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati ukupni iznos od 25.621,99 EUR na ime razlike plaće za ostvarene prekovremene sate rada sa zakonskom zateznom kamatom na mjesečne iznose kako slijedi:

- iznos od 862,53 EUR od 15. svibnja 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 656,18 EUR od 15. lipnja 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 866,54 EUR od 15. srpnja 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 965,03 EUR od 15. kolovoza 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 527,49 EUR od 15. rujna 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 758,27 EUR od 15. listopada 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 1.054,99 EUR od 15. studenoga 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 965,03 EUR od 15. prosinca 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 866,54 EUR od 15. siječnja 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 923,11 EUR od 15. veljače 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 1.137,41 EUR od 15. ožujka 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 980,64 EUR od 15. travnja 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 735,46 EUR od 15. svibnja 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 863,48 EUR od 15. lipnja 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 868,33 EUR od 15. srpnja 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 385,49 EUR od 15. kolovoza 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 873,33 EUR od 15. rujna 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 1.126,08 EUR od 15. listopada 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 899,48 EUR od 15. studenoga 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 1.126,08 EUR od 15. prosinca 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 671,79 EUR od 15. siječnja 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 385,49 EUR od 15. veljače 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 886,80 EUR od 15. ožujka 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 633,42 EUR od 15. travnja 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 776,22 EUR od 15. lipnja 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 1.413,98 EUR od 15. srpnja 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 1.717,67 EUR od 15. kolovoza 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 289,42 EUR od 15. rujna 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 1.405,69 EUR od 15. listopada 2014. godine, pa do isplate,

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od dospijeća do 31. prosinca 2022. godine, a od 01. siječnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, te od 01. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska - Ministarstvo obrane, 66486182714, da tužitelju ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati ukupni iznos od 5.637,22 EUR na ime ostvarene naknade za rad noću, subotom, nedjeljom i praznikom sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na mjesečne iznose kako slijedi:

- iznos od 304,28 EUR od 15. svibnja 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 96,24 EUR od 15. lipnja 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 193,77 EUR od 15. srpnja 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 152,80 EUR od 15. kolovoza 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 92,31 EUR od 15. rujna 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 116,27 EUR od 15. listopada 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 136,27 EUR od 15. studenoga 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 174,62 EUR od 15. prosinca 2012. godine, pa do isplate,

- iznos od 293,66 EUR od 15. siječnja 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 68,13 EUR od 15. veljače 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 146,60 EUR od 15. ožujka 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 287,19 EUR od 15. travnja 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 141,52 EUR od 15. svibnja 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 171,10 EUR od 15. lipnja 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 398,44 EUR od 15. srpnja 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 34,27 EUR od 15. kolovoza 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 287,75 EUR od 15. rujna 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 145,45 EUR od 15. listopada 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 162,76 EUR od 15. studenoga 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 145,45 EUR od 15. prosinca 2013. godine, pa do isplate,

- iznos od 103,01 EUR od 15. siječnja 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 66,39 EUR od 15. veljače 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 128,09 EUR od 15. ožujka 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 86,80 EUR od 15. travnja 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 143,99 EUR od 15. lipnja 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 617,44 EUR od 15. srpnja 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 453,64 EUR od 15. kolovoza 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 57,88 EUR od 15. rujna 2014. godine, pa do isplate,

- iznos od 431,08 EUR od 15. listopada 2014. godine, pa do isplate,

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od dospijeća do 31. prosinca 2022. godine, a od 01. siječnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, te od 01. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska - Ministarstvo obrane, 66486182714, da tužitelju JB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, u roku od 15 dana.“

II./ Nalaže se tužitelju ĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da naknadi tuženiku Republika Hrvatska - Ministarstvo obrane, 66486182714, trošak parničnog postupka u iznosu od 5.000,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je periodu od travnja 2012. do rujna 2016. bio djelatnik tužene te da mu tužena nije na zakonit način obračunala niti isplatila tzv. aktivna dežurstva odnosno sate povedene u vojarni, također da mu nije obračunat niti isplaćen noćni rad, rad subotom i nedjeljom te praznikom. Na opisani način tužena nije obračunala niti isplatila tužitelju rad kako je to prethodno navedeno i to kako slijedi:

iznos od 219.926,24 kune za period od 1. travnja 2012. do 30. rujna 2014., a za neplaćenih 2.996 prekovremenih sati, kao i za noćni rad, rad subotom i nedjeljom te praznikom. Tužitelj se obratio tuženoj radi pokušaja mirnog rješenja spora sukladno članku 186.a. Zakona o parničnom postupku, međutim isti je ostao bezuspješan jer je tuženica otklonila mogućnost mirnog rješenja spora. Navodi da je tužena grubim kršenjem odredbi Zakona o radi kao i Odluke Ministarstva obrane o rasporedu radnog vremena ("Narodne novine" broj 65/14) uskratila pravo na zakonit obračun i isplatu sati provedenih na radu. Slijedom navedenoga, nakon provedenog financijskog vještačenja tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev podneskom od 19. travnja 2024. tako da zahtijeva na ime razlike plaće za ostvarene prekovremene sate rada iznos od 25.621,99 EUR i na ime ostvarene naknade za rad noću, subotom, nedjeljom i praznikom iznos od 5.637,22 EUR, te parnični trošak, sve sa pripadajućim zateznim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te navodi da se u utuženom razdoblju od 01.10.2009 do 1. lipnja 2014., na tužitelja, kao djelatnu vojnu osobu, primjenjivala Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika ("Narodne novine" broj: 118/09 i 118/12), (u daljnjem tekstu Odluka), i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine" broj: 118/09), (u daljnjem tekstu Pravilnik) koji su stupili na snagu 1. listopada 2009. Navedenom odlukom bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u Oružanim snagama RH te pravo na uvećanu plaću za rad noću, rad subotom i nedjeljom te blagdanom, rad u smjenama , turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad , dežurstvo i stražarska služba. Pravilnikom je bilo regulirano pitanje dodataka za dežurstvo i stražarsku službu koje je tužitelj ostvario i koja su isplaćena u navedenom razdoblju. Dana 26.06.2013. stupio je na snagu novi Zakon o službi u Oružanim snagama RH (Narodne novine broj 73/13 i 75/15) kojima je propisano da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću (članak 136). Člankom 139. stavkom 1. navedenog zakona propisano je da su dodaci na plaću oni dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te je za deficitarna zvanja i struke. Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak na vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada. Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe, dok dodatka za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti sa otegotnim uvjetima rada. Stavkom 6. istog članka propisano je da ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka kao i deficitarna zanimanja iz struke koji se utvrđuje pravo na dodatak. U pogledu radnog vremena člankom 153. zakona propisano je da je služba u oružanim snagama organizirana na način da se poslovi obavljaju 24 sata na dan, dok raspored radnog vremena odlukom određuje ministar obrane. Člankom 155. zakona izričito je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravična manje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, studenog zima, dežurnu odnosno stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju posebne dodatke na plaću propisane pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba( Narodne novine broj 33/14, 41/14, 53/14, 114/14,72/15). Nadalje da su upravo temeljem citiranih odredaba Zakona o službi u oružanim snagama RH doneseni podzakonski propisi kojima je u cijelosti uređeno pitanje radnog vremena, oblika organiziranja rada te prava na dodatke, iznos dodataka na plaću za pojedine oblike rada i to: Odluka o rasporedu radnog vremena (Narodne novine broj 66/14, 23/15 i 84/15). Točkom 4 odluke iz 2014. također propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, u turnusima, nadležnost, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuju prava na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba, odnosno dodatke propisane spomenutim pravilnikom iz 2014. Navodi da su Odluka i Pravilnik iz 2014. doneseni na temelju Zakona o službi u oružanim snagama RH a koji zakon je lex specialis za djelatne vojne osobe. Stoga pedlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u izračun potraživanja, rješenje od 02.03.2011., odluku o rasporedu od 06.05.2014., 09.06.2014., očitovanje i dokumentacija tuženika, Zapovijed od 18. svibnja 2011., 2. ožujka 2012., 13. lipnja 2014., 17. lipnja 2014., evidencija radnog vremena, karticu djelatnika, saslušao tužitelja, proveo financijsko vještačenje po Petri Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o., izvršio uvid u očitovanje vještaka od 9.11.2022., kao i u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08 i 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

5. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od 9.9.2025. je ukinuta presuda ovog suda te je predmet vraćen na ponovno suđenje jer sud nije cijenio iskaz tužitelja, nije pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te nije pravilno primijenio relevantne propise koji su bili na snazi u utuženom razdoblju.

6. Valja reći da je sud izveo sve dokaze koje su stranke predložile, a u ponovnom postupku punomoćnici stranaka su na ročištu 17.12.2025. suglasno izjavili da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, da odustaju od drugih dokaznih prijedloga, te su predložili zaključenje glavne rasprave.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao djelatne vojne osobe za isplatu razlike plaće s osnova prekovremenog rada, rada noću, subotom, nedjeljom i praznikom za razdoblje od travnja 2012. do 30. rujna 2014.

8. Među strankama nije sporno da je tužitelj djelatna vojna osoba i da se je tužitelj prije podnošenja predmetne tužbe obratio nadležnom državnom odvjetništvo radi pokušaja mirnog rješenja spora sukladno čl. 1686.a ZPP-a, a što proizlazi i iz dokumentacije u spisu.

9. Iz iskaza tužitelja kojeg je u ovom dijelu sud prihvatio kao istinit proizlazi da je u razdoblju do lipnja 2014. godine radio na radarskoj postaji Papuku i to tako da je odrađivao dežurstva na način da se radilo 24 sata od ponedjeljka do petka, pa idući tjedan od petka do ponedjeljka, te za to vrijeme nije napuštao stanicu, te iako je 24 sata bio na položaju, pisalo im se 12 sati rada i 12 sati kao aktivno dežurstvo. Nakon lipnja 2014. godine radio je na Sljemenu i to 7 dana neprekidnog dežurstva, a 7 dana slobodno. Od rujna 2014. godine pa nadalje radio je u Središtu za nadzor zračnog prometa na način da je radio turnuse 12/24, 12/48.

10. Sud nije prihvatio iskaz tužitelja u dijelu da su mu manje isplaćeni svi radni sati koji su pisani kao pasivno dežurstvo, da je fond mjesečnih radnih sati koje je proveo na radu bio preko 200 sati ovisno o trajanju mjeseca, te da mu nije plaćen niti noćni rad, rad blagdanima, odnosno vikendom, jer je isti subjektivan i paušalan, te su ove činjenice utvrđene na temelju dokumentacije u spisu (evidencije rada, zapovijedi, kartice djelatnika i druga dokumentacija tuženika na listu 106-645, 647-662 i 679-688 spisa), a koju tužitelj nije osporavao, te financijskim vještačenjem na temelju cjelokupne dokumentacije u spisu.

11. Uvidom u kartice djelatnika utvrđeno je da je tužitelju u utuženom razdoblju do lipnja 2014. isplaćivan dodatak za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, dodatak za aktivno dežurstvo, dodatak za otežane uvjete posla, uz naknadu za redovni rad, a od lipnja 2014. su mu isplaćivani dodaci za vojnu službu.

12. Tijekom utuženog razdoblja od 1. travnja 2012. do 1. lipnja 2014. primjenjivala se Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika („Narodne novine“, broj 118/09 i 118/12 - u daljnjem tekstu: Odluka/09) i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće („Narodne novine“, broj 118/09 - u daljnjem tekstu: Pravilnik/09) koji je stupio na snagu 1. listopada 2009., a koji su doneseni na temelju čl. 96. st. 1. i čl. 200. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 33/2002, 58/2002, 175/2003, 136/2004, 76/2007, 88/2009, 124/2009 - dalje: ZSOSRH/02). Navedenom Odlukom/09 bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u Oružanim snagama Republike Hrvatske te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rad u smjenama, turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad, dežurstvo, i stražarska služba. Odredbom čl. VII. st. 3. propisano je da se dežurstvo u funkciji unutarnje službe ne smatra prekovremenim radom, a dodatak za dežurstvo uredit će se posebnim propisima kojim se uređuju dodaci na plaću. Osim što je Odlukom određeno da se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra prekovremenim radom, dežurstvo se dijeli na aktivno dežurstvo i dežurstvo unutarnje službe. Pod aktivnim dežurstvom smatra se vrijeme provedeno u službi na radnom mjestu i vrijeme odmora provedeno na radnom mjestu tijekom obaveznog 24-satnog ili višednevnog boravka na radnom mjestu zbog potreba službe. Dežurstvo u funkciji unutarnje službe traje 24 sata i ne smatra se prekovremenim radom. Pripadnik OS RH koji je dežuran u unutarnjoj službi (dežurni i pomoćnik dežurnog) ostvaruje pravo na jedan slobodan dan za koji ostvaruje pravo na naknadu plaće. Sukladno točkama VI., VII. i VIII. Odluke/09, za vrijeme aktivnog dežurstva, dežurstva u funkciji unutarnje službe te za vrijeme obavljanja stražarske službe pripadniku oružanih snaga RH, odnosno djelatnoj vojnoj osobi ne pripada uvećanje plaće iz toč. XIII. Odluke/09, odnosno ne pripada mu uvećanje plaće s osnova prekovremenog rada, rada noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danom, već mu pripada isključivo pravo na dodatke uređene posebnim propisom. Prema Pravilniku/09 kojim je propisan način obračuna dodataka za spomenute oblike rada, djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme provedeno na aktivnom dežurstvu pripada dodatak za aktivno dežurstvo za svaki sat aktivnog dežurstva. Dodatak za aktivno dežurstvo, sukladno čl. 17.b Pravilnika/09, određuje se prema osobnom činu u koeficijentu od osnovice za obračun plaće za svaki sat aktivnog dežurstva i iznosi: za vojnike 0,0019, za dočasnike 0,0023, za niže časnike 0,0026 i za više časnike, generale/admirale 0,0034. Citirani propisi (Odluka i Pravilnik iz 2009.), kojima je cjelovito uređeno pitanje dodataka i visine dodataka na plaću, doneseni su temelju Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09 i 124/09), a koji zakon predstavlja lex specialis u odnosu na Zakon o radu, slijedom čega ti propisi imaju prednost u primjeni u odnosu na propise o državnim službenicima i namještenicima i opće propise o radu, odnosno kolektivne ugovore sklopljene u skladu s njima.

13. I Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odlukama poslovni broj Rev- 130/2023-2 od 12. rujna 2023., Rev-25/2024-4 od 21. siječnja 2025., Rev-995/2022 od 24. srpnja 2024…. izrazio isto pravno shvaćanje te u istima navodi: U razdoblju nakon 1. listopada 2009. djelatna vojna osoba za vrijeme obavljanja stražarske službe i dežurstva nema pravo na uvećanje plaće po osnovi prekovremenog rada, noćnog rada, rada subotom, nedjeljom i blagdanima, već za to ima pravo na dodatke sukladno odredbama Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće („Narodne novine“, broj 118/09). Djelatna vojna osoba za vrijeme obavljanja stražarske službe i dežurstva nema pravo na uvećanje plaće po osnovi prekovremenog rada, noćnog rada, rada subotom, nedjeljom i blagdanima, neovisno o tome jesu li stražarska služba ili dežurstvo obavljani na terenu.

14. Imajući u vidu naprijed navedeno, iako je točkom XII. Odluke/09 propisano što se smatra prekovremenim radom (da se prekovremenim radom pripadnika OS RH, kada je rad organiziran na drugi odgovarajući način, smatra rad dulji od redovnog mjesečnog fonda sati, da se prekovremenim radom, kada je rad pripadnika OS RH organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra svaki sat rada dulji od osam sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom, da se prekovremenim radom, kada je rad pripadnika OS RH organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati), te iako su točkom XIII. Odluke/09 propisani postotci uvećanja osnovne plaće za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%, rad noću 40%, rad subotom 25%, rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom 150%, za rad u drugoj smjeni ako djelatnik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom duljim od 90 minuta 10%, za rad u turnusu 5%, te da se dodaci međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni, valja ponovno istaknuti da je tužitelj tijekom utuženog razdoblja od 1. travnja 2012. do 1. lipnja 2014. rad obavljao tijekom dežurstva, kako je to i sam tužitelj izjavio, a djelatna vojna osoba za vrijeme obavljanja dežurstva nema pravo na uvećanje plaće po osnovi prekovremenog rada, noćnog rada, rada subotom, nedjeljom i blagdanima, već za to ima pravo na dodatke sukladno odredbama Pravilnika/09 tj. na dodatak za aktivno dežurstvo, a koji mu je i isplaćivan (što je vidljivo iz kartice djelatnika). Stoga su neosnovana utužena potraživanja za razdoblje od 1. travnja 2012. do 1. lipnja 2014.

15. Nadalje, u odnosu na utuženo razdoblje od 1. lipnja 2014. do rujna 2014. valja reći da je odredbom čl. 136. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 73/13, 75/15, 50/16. i 30/18., dalje: ZSOS) propisano da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću, a da se plaća određuje odlukom o rasporedu. Prema čl. 139. st. 1. ZSOS propisano je da su dodaci na plaću oni dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke. Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada. Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe, dok dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada.

16. Odredbom čl. 155. ZSOS izričito je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu sa čl. 139. ZSOS. Pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba, dalje: Pravilnik/14 („Narodne novine“ broj: 33/14., 41/14., 53/14., 114/14., 72/15., 5/17., 116./17. i 39/18.) su propisani dodaci na plaću, a to su dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke, te je propisana visina tih dodataka. Točkom IV Odluke o rasporedu radnog vremena, dalje: Odluka/14 ("Narodne novine" broj: 66/14., 23/15., 84/15., 106/17.,) je također propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba. Točkom XVIII. Odluke/14 propisano je dežurstvo djelatnih vojnih osoba koje je uređeno u skladu s propisom kojim se uređuje služba u Oružanim snagama, odvija se neprekidno u trajanju od 24 sata, a djelatna vojna osoba koja je obnašala službu dežurstva oslobađa se svih obveza u pravilu prvi sljedeći radni dan, te svaki dan proveden u službi dežurstva koje je uređeno u skladu s propisom kojim se uređuje služba u Oružanim snagama i slobodan dan (slobodno vrijeme) nakon dežurstva, u smislu redovitoga mjesečnog fonda radnih sati, smatraju se danima redovnoga radnog vremena. Točkom XVIII. St. 3. Odluke/14 propisano je da za vrijeme dežurstva iz stavka 1. ove točke, djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće, nego za to ostvaruju pravo na dodatak za vojnu službu u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba. Točkom XI stavkom 1. Odluke/14 propisano je da se radom u turnusu smatra rad prema utvrđenom radnom vremenu koji se obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca od po 12 sati dnevno u ciklusima 12 sati rada - 24 sata odmora - 12 sati rada - 48 sati odmora. Stavkom 4. iste točke propisano je da kada djelatna vojna osoba radi mjesec dana u turnusu u skladu s ovom točkom, smatra se da ima redoviti mjesečni fond radnih sati utvrđen u skladu s točkom V. Odluke/14. Stavkom 5. je propisano da za rad u turnusu u skladu s ovom točkom djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće, nego za to ostvaruju pravo na dodatak za vojnu službu u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba. Odluka/14 i Pravilnik/14 doneseni su na temelju ZSOS koji predstavlja lex specialis u odnosu na Zakon o radu, slijedom čega ti propisi imaju prednost u primjeni u odnosu na propise o državnim službenicima i namještenicima i opće propise o radu, odnosno kolektivne ugovore sklopljene u skladu s njima (tako i u presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske, brojevi:

Revr 1845/12-2 od 29. travnja 2014., Revr 1902/12-2 od 04. lipnja 2014. i Revr 1795/12-2 od 25. veljače 2014.).

17. Imajući u vidu da je tužitelj u lipnju i srpnju 2014. godine rad obavljao tijekom dežurstva, a tijekom rujna 2014. godine u turnusu, a kako je to i sam tužitelj izjavio, te kako prema citiranim propisima koji se primjenjuju u ovom razdoblju, djelatnoj vojnoj osobi ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, a pod slično svakako spada i rad subotom, nedjeljom i praznikom, nego ostvaruje dodatke na plaću za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke, a tužitelju je i isplaćivan dodaci za vojnu službu od lipnja 2014. (što je vidljivo iz kartice djelatnika), to su neosnovana utužena potraživanja za razdoblje od lipnja do rujna 2014. godine.

18. Slijedom svega naprijed navedenog, ovaj sud smatra da tužitelj tijekom cijelog utuženog razdoblja nema pravo na isplatu utuženog dodatka za prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom i praznikom, budući za to nema uporište u naprijed citiranim propisima.

19. Radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva, izveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Petri Blašković, koja u svom nalazu i mišljenju od 31.01.2022. navodi da je zatražila naloge za korištene slobodne dane tužitelja za razdoblje od 2012. godine do 2014. godine, te se tuženik u dopisu od 21. prosinca 2021. očitovao da nalozi za slobodne dane nisu izrađivani što može biti slučaj ukoliko nije bilo rada duljeg od redovnog mjesečnog fonda sati tj. da dani koje je djelatnik koristio nakon višednevnog boravka na radnom mjestu su dani odmora od posebnog oblika rada. Slijedom navedenog, vještaku za izračun nisu dostupni Nalozi za slobodne dane kako bi utvrdio da li je tužitelj i koliko imao iskorištenih slobodnih dana. S obzirom da se rad u operativnom središtu, operativnom dežurstvu Vojne policije, snagama brzog odgovora, na izdvojenom objektu i drugi oblik straže (osim stražarske), koji zahtijeva 24-satni boravak na radnom mjestu, nije organiziran u smjenama ili turnusima, može se organizirati dnevnom kombinacijom radnog vremena i aktivnog dežurstva. Tužitelj je radio, odnosno dolazio na radarski položaj kod tuženika na način da je nakon 4 dana dežurstva na radarskom položaju tjedan dana bio na odmoru od posebnog oblika rada ili ako mu je nedostajalo radnih sati za ostvarivanje mjesečnog fonda sati, dolazio je raditi u redovno radno vrijeme na radarski položaj ili na mjesto gdje se obnaša redovno radno vrijeme. Nakon toga, tužitelj je ponovno dolazio na tri dana dežurstva na radarski položaj nakon kojeg je ponovno imao odmor od posebnog oblika rada. Temeljem takvog rada, vještak je prema Dnevnim evidencijama prikazao i obračunao odgovarajuću naknadu za sate ostvarene noću, subotama, nedjeljama i na dane kada je bio praznik ili neradni dan, te sate kada je tužitelj radio više od 40 sati tjedno. Na temelju stanja u spisu i raspoložive dokumentacije vještak navodi da

- pod pretpostavkom da tužitelju pripada pravo na naknadu za sate rada odrađene iznad 40-satnog radnog tjedna, visina potraživanja po osnovi prekovremenog rada u razdoblju od 1. travnja 2014. do zaključno 30. rujna 2014. iznosi 193.048,92 kn,

- pod pretpostavkom da tužitelju pripada pravo na naknadu za rad noću, subotom, nedjeljom i praznikom, visina razlike bruto plaće koja se odnosi na naknadu za rad noću, subotom, nedjeljom i praznikom u razdoblju od 1. travnja 2014. do zaključno 30. rujna 2014., iznosi 42.473,62 kn, pa slijedom navedenog

- ukupno potraživanje tužitelja iznosi 235.522,54 kn.

20. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovorio je tuženik, te se vještakinja u odnosu na prigovore očitovala da nije ovlaštena ulaziti u pravna pitanja, a u Nalazu i mišljenju izvršeni su traženi izračuni sukladno dodijeljenom zadatku te su izračuni sačinjeni pod pretpostavkom da tužitelju pripada pravo na potraživanja sukladno zadatku, što je dodatno u mišljenju istaknuto da se radi o iznosima potraživanja samo pod pretpostavkom da tužitelju to pravo pripada. Također navodi da je greškom navela da je utuženo razdoblje od 1. travnja 2014., dok pravilno treba pisati 1. travnja 2012.

21. Kako je u međuvremenu stupio na snagu Zakon o uvođenju eura kao službene valute u RH, to je tužitelj izvršio preračunavanje iznosa iz tužbenog zahtjeva koji su u kunama utvrđenih financijskim vještačenjem, u valutu euro, po tečaju 1,00 euro=7,5435 kn, te je sukladno tome precizirao tužbeni zahtjev, a čemu tuženik nije prigovorio.

22. Ovaj sud smatra da je vještak sačinio izračune utuženih potraživanja na temelju dokumentacije u spisu, stručno i u skladu s pravilima struke, te nakon dopunskog očitovanja vještaka, niti stranke nisu imale primjedbi ni prigovora.

23. Vještak je sačinio izračun pod pretpostavkom da tužitelj imao pravo na utužene dodatke, a pravno je pitanje da li tužitelj na iste ima pravo, a o tome odlučuje isključivo sud. Kako je ovaj sud utvrdio da na temelju mjerodavnih odredbi materijalnog prava (koji su naprijed citirani) tužitelj nema pravo na utužene dodatke za prekovremeni rad, za rad noću, subotom, nedjeljom i praznikom, to je valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, kao pod točkom I. izreke presude.

24. Valja dodati da tijekom utuženog razdoblja sukladno mjerodavnim odredbama materijalnog prava (koje su naprijed citirane) tužitelj nije imao pravo na utužene dodatke na plaću, već je tužitelj tijekom utuženog razdoblja imao pravo na određene (druge) dodatke na plaću koji nisu bili predmet ovog spora (npr. dodatak za aktivno dežurstvo i dodatak za vojnu službu) koji su bili propisani mjerodavnim odredbama materijalnog prava (kako je to naprijed navedeno), a da li su isti ispravno isplaćeni odnosno da li tužitelj ima pravo na neke druge dodatke (a ne na utužene), nije predmet ovog spora, budući ih tužitelj nije utužio, a niti je tužitelj predlagao neko dodatno financijsko vještačenje, a niti je imao daljnjih dokaznih prijedloga u tom smjeru.

25. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1 ZPP te su troškovi odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), a prema vrijednosti predmeta spora. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu, to isti nema pravo na naknadu parničnog troška, već je isti dužan naknaditi tuženiku. Tako je tuženiku priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to: za podneska od 15.02.2022. po Tbr. 8/1 - 500 bodova, ročište 11.03.2019.,13.10.2020.,16.02.2021. i 17.12.2025. po Tbr. 9/1 po 500 bodova za svako, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 5.000,00 eura. Tuženiku nije priznat trošak podnesaka od 13.12.2019., 21.01.2020., 29.06.2020., 20.07.2021. i 23.12.2021. jer isti nisu bili nužni za vođenje postupka, te pojedini podnesci sa navedenim datumima niti ne postoje u spisu, a pojedinim podnescima tuženik dostavlja dokumentaciju koju je mogao dostaviti već uz odgovor na tužbu. Također, tuženiku nije priznat trošak ročište 04.04.2024. jer isto toga dana niti nije održano.

U Zagrebu, 27. siječnja 2026.

Sudac:

Monika Ferić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 5 primjeraka putem ovog suda u roku od 15 dana.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika

3. spis