Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Ivana Gundulića 27

21000 Split

Pn-385/2021-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

U ime Republike Hrvatske, Općinski sud u Splitu po sucu tog suda Dunji Ljubičić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SJ iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Ivanu Santici i Damiru Đapiću, odvjetnicima u OD Santica & Đapić u Splitu, protiv tuženika HOK- OSIGURANJE d.d. Zagreb, Capraška 6 OIB:00432869176, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u OD Olujić, Pezić & partneri d.o.o. Zagreb, zbog naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 20. siječnja 2026. u nazočnosti stranaka, pozivom na odredbu čl.355 st.6 - 12 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, Odluka Ustavnog suda RH u 2/07, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, nadalje u tekstu: ZPP) dana 27. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB:00432869176, isplatiti tužitelju RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete iznos od 14.463,38 €, sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 23.12.2020. do isplate, obračunatoj po stopi koja se za razdoblje od 23.12.2020. do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30.12.2023. god. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB:00432869176., isplatiti tužitelju RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos zakonskih zateznih kamata koje na iznos glavnice od 3.052,62 € teku od 23.12.2020. do 24.02.2021. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB:00432869176., isplatiti tužitelju RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime osigurnine iznos od 1.061,78 €, sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 29.03.2021. do isplate, obračunatoj po stopi koja se za razdoblje od 29.03.2021. do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

IV. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB:00432869176, isplatiti tužitelju RJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 4.745,43 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na troškove parničnog postupka teče od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, obračunatoj po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ustao tužbom dana 25. kolovoza 2021. protiv tuženika, a u kojoj je naveo da je kao treća osoba ozlijeđen u prometnoj nezgodi koja se dogodila 14. rujna 2020. u Solinu, koju nezgodu je skrivio VJ, koji je upravljao motociklom i protiv kojega je podnesena kaznena prijava. Vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] u trenutku prometne nezgode bilo je osigurano policom osiguranja vlasnika i korisnika vozila od odgovornosti za štete trećim osobama kod tuženika. Nadalje je u tužbi navedeno da je tužitelj pretrpio ozljede koje su zbrinute na hitnom kirurškom prijemu KBC Split. Liječen je i prošao je fizikalnu terapiju i zbog svega što se dogodilo trpio je i trpi razne posljedice iz kojeg razloga potražuje neimovinsku štetu koja bi u pravičnom obliku iznosila 72.000,00 kuna. Trebao je i tuđu pomoć i njega kao vid imovinske štete i to najmanje u visini od 4.000,00 kuna. Tužitelj je naveo da je imao i troškove liječenja pa mu je za to potrebno naknaditi imovinsku štetu u visini od 1.500,00 kuna, a u nezgodi mu je uništena odjeća i obuća za što mu je također nastala imovinska šteta od najmanje 1.500,00 kuna. Tužitelj je još naveo i da se obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom 23. prosinca 2020., a da bi mu ovaj 24. veljače 2020. isplatio iznos od 22.000,00 kuna na ime neimovinske štete, 1000,00 kuna na ime imovinske štete - tuđe pomoći i njege. Osim navedenog tužitelj se obratio tuženiku i sa odštetnim zahtjevom temeljem police za isplatu osigurnine uslijed zaostalog trajnog invaliditeta, međutim, tuženik nije isplatio osigurninu i nije tužitelju nikada dostavio zatražene tablice za utvrđivanje postotka invaliditeta. Zbog svega naprijed navedenog tužitelj je predložio da sud provede glavnu raspravu, utvrdi odlučne činjenice za razrješenje ove pravne stvari i potom donese presudu kojom će tuženiku naložiti daljnju isplatu štete od 56.000,00 kuna (79.000,00- 23.000,00 kuna isplaćenih za neimovinsku štetu te daljnju imovinsku štetu), kamate na neisplaćenu glavnicu od 23.000,00 kuna, iznos osigurnine i troškove parničnog postupka.

1.1. Nakon što je u postupku provedeno vještačenje po vještacima ortopedu i neurokirurgu, tužitelj je uredio tužbeni zahtjev podneskom od 12. siječnja 2026. i to ne samo zbog utvrđenja vještaka i utvrđivanja parametara za odštetni zahtjev, već i zbog promjene valute jer je u međuvremenu u RH, kao službena, uvedena valuta €.

2. Odgovarajući na tužbu tuženik je naveo da priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, ali je osporio visinu iznosa koje tužitelj potražuje na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu kao i visinu imovinske štete jer ti iznosi nisu usklađeni sa sudskom praksom utemeljenom na Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH kao niti dostavljenom medicinskom dokumentacijom. Tuženik smatra da su zatraženi iznosi previsoko postavljeni. Osporena je i visina cijene sata tuđe pomoći i njege, a osporen je i tijek zateznih kamata za imovinsku štetu. Tuženik, naime, smatra da je bitna pretpostavka da bi zatezne kamate počele teći to da je šteta nastala odnosno da su poznate sve posljedice štetne radnje.

3. U dokazne svrhe sud je pregledao medicinsku dokumentaciju tužitelja i posebno njegov zdravstveni karton, nalaz i mišljenje sudskih vještaka ortopeda dr. Danči Tripalo, vještake neurokirurga dr. Mira Jurinovića i vještaka psihijatra dr. Nikole Sikirice, a saslušan je i tužitelj na okolnosti provedenog liječenja, troškova skopčanih s liječenjem i zahtjevom za uništenom odjećom i obućom. Sud je također pregledao policu osiguranja koju su sklopili tuženik i GJ kao i Tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta AO posljedice nesretnog slučaja (nezgode).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Stranke su popisale parnični trošak.

6. Predmet ovog postupka zahtjev je tužitelja da mu tuženik naknadi svekoliku (i neimovinsku i imovinsku) štetu koja mu je prouzročena u događaju kojeg je skrivio osiguranik tuženika dana 14. rujna 2020.

7. Pravo na naknadu štete ostvaruje svaka osoba kojoj je povrijeđeno pravo osobnosti a pravo osobnosti određena su i opisana odredbom čl.19 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, nadalje u tekstu: ZOO) pa između ostalog pravo osobnosti jest pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo. Odredbom čl.19 st.1 ZOO-a propisuje da fizičke i pravne osobe imaju pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom a isti ZOO u odredbi čl.1045 st.1 ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu je istu dužan naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

7.1. Odredbom čl.1100 st.1 ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti će sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaju opravdaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. St.2. istog članka ZOO-a propisano je kako će pri odlučivanju o visini pravične naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

7.3. Također je odredbom čl.1085 st.1 ZOO-a propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, dok je st.2 propisano da će, ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba za ostatak štete dati naknadu u novcu ili će, sukladno odredbi st.3 istog članka, u slučaju kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, dati odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. St.4 čl.1085 ZOO-a propisano je pak da naknada u novcu će se oštećeniku dosuditi ako on to zahtjeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

7.4. Odredbom čl.1095 st.1 ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje je dužan nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebe troškove s tim u vezi a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

7.5. Čl.1086 ZOO-a propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

8. Obzirom da je tužitelj stradao kao putnik u vozilu, a vozilo je bilo osigurano policom tuženika AN3011173144 valjalo je utvrditi u postupku je li kod tužitelja zaostao trajni invaliditet zbog čega bi tuženik trebao isplatiti osigurninu, a što je propisano Tablicama za utvrđivanje postotka invaliditeta. Osigurnina nije plaćena pa je za primijeniti i odredbu čl.943 ZOO-a odnosno st.1 koji propisuje da kada se dogodi osigurani slučaj, da je osiguratelj dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana, računajući od dana kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani događaj dogodio.

9. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija tuženika kao niti nastanak štetnog događaja (osnov potraživanja), ali je sporna zatražena visina štete i tijek zatraženih kamata.

U odnosu na visinu zahtjeva:

9.1. O ozljedama koje je tužitelj kritične prigode pretrpio više je u svome nalazu i mišljenju govorila vještakinja ortoped, dr. Danči Tripalo, koja je kazala da nakon što je pregledala sudski spis, priloženu med. dokumentaciju i osobni zdravstveni karton tužitelja može kazati da tužitelj nije imao sličnu ozljedu prije štetnog događaja. Nakon prometne nezgode 14. rujna 2020. javio se tužitelj zbog ozljede u području desnog stopala kada mu je ustanovljen prijelom u predjelu gležanjske kosti uz iščašenje pa je isti dan operiran. Učinjeni su operativni zahvati i provedena fizikalna terapija u bolničkim uvjetima, gdje je tužitelj naučio hodati uz pomoć štaka. Vršio je kontrole traumatologa, a šavovi su mu skinuti 28. rujna 2020., s tim da mu je i dalje preporučeno hodanje uz pomoć štaka i postupno i lagano oslanjanje u mjesecu prosincu 2020. U lokalnoj anesteziji učinjena je i druga operacija, 3. studenog 2020. Tužitelj je odlazio na fizikalnu terapiju i redovito se kontrolirao kod fizijatra. Prema zadnjem nalazu fizijatra, iz rujna 2021., da se za tužitelja i dalje spominju tegobe i opeklina uz promjenu boje. Utvrđeno je da hoda bez štaka, da se radi o kontrakturi gležnja i da su kretnje u zglobu ograničene u jačem obujmu. Vještakinja dr. Tripalo mišljenja je da je tužitelj zadobio težu tjelesnu ozljedu u kojoj je došlo do deformiteta ključne kosti stopala, a to je gležanjska kost ili talus, to su blaže degenerativne promjene, a prema priloženim Tablicama tuženika, odabrala bi točku 162 koja opisuje deformaciju talusa poslije prijeloma koja je rendgenološki verificirana kao invalidnost od 5%. Tužitelj, navodi dalje dr. Tripalo, da je pretrpio umanjenje životnih aktivnosti od 15% što znači da je će ulagati pojačane napore kod svih težih tjelesnih radova, kod radova u čučećem položaju, kod dužeg stajanja i hodanja, osobito po neravnom terenu te kod penjanja i spuštanja uz stepenice. Tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta tri dana, srednjeg intenziteta dva tjedna i slabog intenziteta dva mjeseca. Nakon toga su bolovi koje tužitelj trpi ubrojeni u umanjenje životnih aktivnosti. Vještakinja Tripalo smatra da je tužitelj trebao tuđu njegu i pomoć nakon izlaska iz bolnice, za vrijeme hodanja na štakama i to prva tri mjeseca po dva sata dnevno i dva mjeseca po jedan sat dnevno. Naruženost tužitelj trpi zbog blažeg šepanja nakon što se umori i kada ga zaboli u području stopala, a ocijenjena bi bila kao lakog i srednjeg stupnja.

9.2.Vještak ortoped dr. Danči Tripalo odgovorila je na prigovore tuženika na ročištu za glavnu raspravu 11. rujna 2025. Kazala je da se kod davanja nalaza i mišljenja uzimaju u obzir tegobe koje nastaju povremeno, a to su tegobe kod težih tjelesnih radova, kod dužeg hodanja, stajanja, penjanja i svih onih tegoba koje se uzimaju za trajne posljedice jer se trajno pojavljuju u tim slučajevima. Tegobe jedino nisu izražene kod rasterećenja. liječenje tužitelja je aktivno završeno, no on povremeno ide na fizikalnu terapiju jer zbog utvrđenog invaliditeta i bolova koje on ima je to potrebno. Bez obzira koliko je puta bio na fizikalnoj terapiji umanjenje životne aktivnosti i invaliditet je uvijek isti, a fizikalna terapija mu je uglavnom služila za olakšavanje bolova za vrijeme liječenja i da mu povećaju mobilnost zgloba. Kako je, međutim, došlo do deformiteta gležanjske kosti i odnosa sa drugim kostima gležnja, to da je i dala procjenu umanjenja životnih aktivnosti kao i invaliditeta jer je to nepopravljivo.

9.3. Nalaz i mišljenje glede posljedica po zdravlje koje tužitelj trpi dao je i vještak neurokirurg, Miro Jurinović koji je na temelju pregledane dokumentacije kazao da preporučuje uraditi pretragu EMNG kako bi dao svoj nalaz i mišljenje. Kada je tužitelj izvijestio sud da je traženu pretragu napravio pozvan je vještak Jurinović na ročište za glavnu raspravu i to dana 4. prosinca 2025. kada je isti naveo da na temelju ukupno priložene med. dokumentacije kliničkih nalaza i posljednje učinjene pretrage EMNG može procijeniti oštećenje živčane niti živca peroniusa u visini od 8% što međutim treba prepoloviti, a postotak od 4% potom pridodati procijenjenom trajnom oštećenju što ga je dala vještakinja ortoped u visini od 15% tako da bi ukupno oštećenje tjelesnog zdravlja iznosilo 19%. Kako je kod tužitelja dominantno oštećenje tzv. kontrakture nožnog zgloba zbog razvojnih degenerativnih promjena nakon ozljeđivanja, to se uglavnom ispoljavanja umanjena životna aktivnost kroz nalaz vještaka za ortopediju. Isto tako u pogledu pretrpljenih bolova i potrebne pomoći i njege treba prihvatiti mišljenje vještakinje za ortopediju jer je neurokirurška procjena unutar procjene ortopeda. Prema priloženim tablicama tuženika, tužitelj trpi invalidnost prema točki 169 Tablice i to u visini od 5%.

9.4. Vještak psihijatar dr. Nikola Sikirica, nakon što je pregledao med. dokumentaciju, zdravstveni karton tužitelja i vještačenje spec. ortopeda i neurokirurga kazao je da smatra da je normalno i psihološki razumljivo da će osoba imati određene emocionalne reakcije na sam događaj i njegove zdravstvene posljedice zbog čega smatra da je tužitelj u trenutku samog događaja doživio primarni strah u trajanju od pola minute na koji se nastavio sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od slijedećih 3 do 4 dana, umjerenog intenziteta u trajanju od 3 do 4 tjedna te sekundarni strah slabog intenziteta u trajanju do 3 mjeseca.

9.5. Tijekom postupka saslušan je i tužitelj SJ, baš na ročištu za glavnu raspravu 3. studenog 2025., kada je isti kazao da je liječenje trajalo dosta dugo, da je odlazio na razne preglede i terapije te da čak i dan danas osjeća posljedice nesreće. Zbog bolnosti nekada posegne za analgeticima ali se trudi živjeti bez toga kako se bi navikao. Dok je trebao hodati na preglede i terapije koristio je pomoć prijatelja, a nekada i taxi službe. Kada se pokušavao izliječiti nije razmišljao o tome da mora čuvati račune, odnosno da će mu to ikada zatrebati. Ako ne bi zvao taxi molio bi prijatelje da ga prevezu, a tada bi ih ili ponudio pićem ili bi im dao za gorivo. Smatra da su to uobičajene stvari i u tome nije vidio ništa posebno. Analgetike je kupovao i koristio posebice kada bi se mijenjalo vrijeme, no izbjegava ih koristiti inače. U prometnoj nezgodi su mu potpuno uništeni jakna i patike, koji su bili relativno novi jer ih je kupio samo par mjeseci prije doživljene nezgode.

10. Analizom dokaznog provedenog postupka jasno upada u oko prije svega da je tužitelj preživio u ovoj prometnoj nezgodi tešku tjelesnu ozljedu. Ona predstavljena u postotcima iznosi čak 19%, a to bi bila gotova petina ukupnog životnog aktiviteta jednog zdravog čovjeka. Tužitelj trpi razne posljedice od bolnosti do činjenice da ima deformiran i značajno funkcionalno reduciran nožni zglob koji mu u mnogome ugrožava razne radnje koje uključuju kretanje i aktivnost na nogama. Njemu je sport nedostupan, a u naponu snage postao je šepav, zbog čega trpi i naruženost. Iz svega što su vještaci naveli vidljivo je da je on imao dugo, bolno liječenje koje je uključivalo operacije i fizikalne terapije. Tužitelj u svome iskrenom svjedočenju navodi da bolnost trpi i danas, pogotovo kod promjena vremena zbog čega nerijetko posegne za analgeticima, premda se trudi previše se na njih ne navikavati. Neimovinska šteta bi trebala biti pravična pa je ovaj sud zaključio da sukladno nalazu i mišljenju sudskih vještaka, poglavito ortopeda i psihijatra, te u manjem dijelu neurokirurga, tužitelj treba pravičnu satisfakciju u iznosu od 16.000,00 €. Osim ove neimovinske, tužitelj je trpio i imovinsku štetu koja se očituje u više aspekata. Tako tužitelj trpi štetu koja se može okarakterizirati kao troškovi liječenja, za koje je tužitelj iskreno priznao da nema materijalnih dokaza – računa, međutim, ona je notorna ako se uzme u obzir da naručeni taxi morate platiti, a ako koristite pomoć prijatelja, najmanje je za očekivati da ga počastite pićem ili hranom, ili da mu naknadite gorivo. Stoga je opravdano tužitelj po ovome vidu imovinske štete zatražio paušalni iznos od 200,00 € jer kao što je ovo iz nalaza vještaka vidljivo, tužitelj je dugotrajno i često odlazio na operacije, preglede i fizikalnu terapiju. Osim toga tužitelju je u nesreći uništena odjeća i obuća, o čemu je također u iskrenom, jasnom i logičnom svjedočenju govorio tužitelj. Obzirom da je iz potvrde PP Split, nalaza vještaka i svjedočenja tužitelja jasno da je tužitelj pretrpio tešku tjelesnu ozljedu zbog koje je zbrinut na hitnom kirurškom prijemu, jasno je da je njegova odjeća i obuća uništena. Ako već ne fizički, svakako zbog natopljenosti krvlju. I ovdje je valjalo, a poštujući odredbu čl.10 st.1 ZPP-a u svezi s odredbom čl.223 st.1 ZPP-a, tužitelju priznati najmanji predvidivi trošak od 200,00 €, premda ovaj sud smatra da bi ta šteta tužitelja pristajala i u nešto većem iznosu, no kako je sud vezan tužbenim zahtjevom tužitelja, ovaj iznos štete što ga je tužitelj postavio, sud smatra opravdanim i osnovanim. Osim imovinske štete o kojoj je upravo bilo riječi tužitelj je pretrpio i imovinsku štetu koja se sastojala od pružanja tuđe nemedicinske njege i pomoći u trajanju od ukupnih 240 sati (3 mjeseca po 2 sata dnevno i dva mjeseca po 1 sat dnevno) pa kako je iz potvrde Doma za starije i nemoćne osobe Lovret u Splitu jasno vidljivo da se za ovu vrstu usluge plaća 4,65 € ili 35,00 kuna to je jednostavnom matematičkom operacijom množenja utvrđeno da tužitelju pripada pravo na ovu imovinsku štetu u iznosu od 1.116,00 €.

11. Summa summarum tužitelju pripada imovinska i neimovinska šteta u ukupnoj visini od 17.516,00 €. Nesporno je da je tuženik tužitelju isplatio iznos od 23.000,00 kuna ili preračunato u valuti € 3.052,62, pa kada se utvrđeni iznos štete koja mu pripada umanji za isplaćeni iznos dobije se daljnji iznos štete koji je tužitelju i dosuđen u ukupnom iznosu od 14.463,38 €.

12. Potrebno je naglasiti da je Vrhovni sud RH na sjednici Građanskog odjela zauzeo stav koji se očituje u nizu recentnih sudskih odluka o tome da je preinaka tužbenog zahtjeva dopuštena nakon provođenja med. vještačenja i za to nije potreban pristanak tuženika. Čak štoviše, na sjednici istog suda i istog odjela donesen je stav 27. svibnja 2024. da u odnosu na preinačeni dio zahtjeva ne nastupa zastara, jer je zastara prekinuta podnošenjem prvotnog zahtjeva.

13. Tuženik je tijekom postupka osporio i zatražene zakonske kamate smatrajući da iste, onako kako ih je zatražio tužitelj, nisu osnovane. Međutim, doista se valja pozvati na recentnu sudsku odluku VS RH Rev-373/2022 od 22. studenog 2022., a u kojoj je sud najvišeg stupnja i najvišeg pravnog autoriteta kazao da prilikom donošenja odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu imovinsku i neimovinsku štetu u primjenu dolazi odredba čl.12 st.4 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN broj 151/05,36/09 i 75/09), a kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze naknade štete u roku iz st.1 toga članka, oštećena osoba uz iznos naknade štete ima pravo potraživati i isplatu iznosa kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

13.1. Slijedom iznijetog, akceptirajući stav VS RH, prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja i za isplatu zateznih kamata na iznos glavnice, a koji teče od 23. prosinca 2020., pa do 24. veljače 2021. kada je nesporni, po tuženiku, dio isplaćen.

14. Već je ranije navedeno da je tužitelj od tuženika zatražio i isplatu osigurnine za pretrpljeni invaliditet koji u konkretnom slučaju iznosi ukupnih 10% (vještak ortoped cijenio ga je po točki 162 Tablica tuženika u visini od 5%, a vještak neurokirurg po točki 169 u visini od daljnjih 5%). Kako osigurana svota iznosi 80.000,00 kuna, a što je vidljivo iz priložene police, to preračunato daje iznos od 10.617,82 € odnosno tužitelja pripada 10% te svote, dakle, iznos od 1.061,78 €. Stoga je tužbeni zahtjev i u tome dijelu prihvaćen u cijelosti.

15. Premda je tijekom postupka tuženik prigovarao nalazu i mišljenju sudskog vještaka ortopeda dr. Danči Tripalo, indikativno je da se nije pojavio na ročištu na kojem je vještakinja dala svoje očitovanje na istaknute prigovore, premda ga je sud uredno pozvao. U jasnom, logičnom i nadasve stručnom kazivanju, vještakinja ortoped, dr. Danči Tripalo, otklonila je prigovore tuženika kao neosnovane. Dakle, zaključak ovog suda je da su vještaci ortoped, neurokirurg i psihijatar dali cjelovite, jasne i stručno obrazložene i argumentirane nalaze i mišljenja koje je sud akceptirao u cijelosti to tim više što tuženik osim prigovaranja nalazu i mišljenju vještaka ortopeda, nije dao sudu razloga u isto posumnjati ili drugim riječima rečeno, nije ovo vještačenje dr. Tripalo osporio na zakonom predviđeni način.

16. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154.st. 1. ZPP-a i u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 69/93, 87/93, 16/94, 11/96, 91/04, 37/05, 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22,126/22 i 138/23), tužitelju zastupanom po punomoćniku iz reda odvjetnika isti je priznat za: sastav odštetnog zahtjeva od 23. prosinca 2020., sastav odštetnog zahtjeva od 29. ožujka 2021.(za isplatu osigurnine), sastav tužbe te sastav obrazloženih podnesaka od 08. travnja 2024. i 3. rujna 2025. kao i za pristupe i zastupanja na ročištima od: 16. travnja i 05. lipnja 2024., 13. svibnja, 11. rujna, 03. studenog i 04. prosinca 2025. – svaka radnja po 100 bodova, a nakon što je tužbeni zahtjev uređen još i za sastav obrazloženog podneska od 12. siječnja 2026. te pristup i zastupanje na ročištu za glavnu raspravu 20. siječnja 2026. – svaka radnja po 250 bodova. I konačno, za pristup ročištu za objavu i uručenje odluke – 50 bodova. Ukupan zbir bodova od 1650 pomnožen je s iznosom od 2,00 € koliko iznosi vrijednost jednog boda, te je tako dobiveni iznos od 3.300,00 €, a koji iznos je potom uvećan i za iznos pripadajućeg PDV-a od 25 % ili iznos od 825,00 €, trošak sudske pristojbe na tužbu u visini od 60,38 €, trošak sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 201,70 € i trošak uplaćenih predujama za provođenje dokaza sudsko medicinskim vještačenjima u visini od 358,35 €. Zbrajanjem navedenih iznosa dobiven je ukupan iznos parničnog troška prouzročenog tužitelju ovom parnicom od 4.745,43 € koji iznos će mu naknaditi tuženik koji je postupak izgubio u cijelosti.

16.1. Kamate na tako dosuđeni trošak tužitelju su temeljem odredbe čl.30.st.2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17) dosuđene od presuđenja do isplate.

16.2. Sukladno obvezi o vršenju preračuna u valuti € temeljem Zakona o uvođenju € kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22 i 88/22) iznos obveza tuženih prikazan je u eurskom iznosu.

17. Radi svega iznesenoga odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Splitu, 27. siječnja 2026.

S U D A C

Dunja Ljubičić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe višem, županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave iste, u tri primjerka.

DNA: - pun. tužiteljice

- pun. tuženika

- u spis