Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split,Gundulićeva 29a

    Poslovni broj: Kž-21/2026-5

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Nevena Cambja, kao predsjednika vijeća, Marie Majić i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ive Mihanović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog SĆ, zbog kaznenog djela iz članka 236. stavka 1., Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Splitu podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovnog broja K-607/2019-37 od 15. rujna 2025., u sjednici održanoj 27. siječnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba Općinskog državnog odvjetništva u Splitu kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Općinski sud u Splitu pobijanom presudom optuženog SĆ oslobodio je optužbe da bi počinio kazneno djelo prijevare iz članka 236. stavka 1. KZ/11.

    1.1.Na temelju članka 158. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje u tekstu: ZKP/08), nasljednici oštećenog RĆ, SĆŠ i ZĆ s imovinskopravnim zahtjevom za naknadu štete upućeni su u parnicu.

    1.2. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 odlučeno je kako će troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. – 5. istog zakona, nužni izdaci optuženika te nužni izdaci i nagrada branitelj pasti na teret proračunskih sredstava.

    2. Protiv ove presude žalbu je podnijelo Općinskog državno odvjetništvo u Splitu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Prije održavanja sjednice vijeća u suglasju s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je po obavljenom uvidu vratilo ovom sudu na nadležno postupanje.

    5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

    6. Pobijajući presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja državni odvjetnik u žalbi navodi kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je, sada pokojna žrtva ĐĆ, na svoje ime kupio pet mobitela za koje je s raznim operaterima sklopio ugovore o zasnivanju pretplatničkog odnosa, da je nakon potpisivanja ugovora mobitele preuzeo optuženik, a kasnije da ih je prodao drugim osobama, koje su se koristile tim mobitelima s drugim SIM karticama, a računi za te mobitele da su dostavljani pokojnoj žrtvi ĐĆ. Nadalje, u žalbi se ističe kako je žrtva bio starija i bolesna osoba i da nije logično da bi on sklopio pet ugovora o zasnivanju pretplatničkih odnosa, a ako je to već uradio, da je zasigurno bio uvjeren da neće imati nikakve financijske ni druge posljedice, što dovodi do zaključka kako je bio uvjeravan i povjerovao je da svojim potpisom ne preuzima ni mobitele ni obvezu plaćanja. Nakon što su počeli stizati računi da je pokojna žrtva podnio kaznenu prijavu protiv optuženika, a o prijevari da je kazao svjedoku EĆ.

    7. Ispitujući prvostupanjsku presudu u povodu istaknutih žalbenih navoda ovaj drugostupanjski sud je zaključio kako je kako je prvostupanjski sud sasvim ispravno optuženika oslobodio optužbe jer nije dokazano da bi počinio kazneno djelo prijevare iz članka 236. stavka 1. KZ/11 na štetu sada pokojne žrtve ĐĆ. Sasvim ispravno je prvostupanjski sud, uzimajući u obzir iskaz ŠĆ, koja je poznavala žrtvu ĐĆ jer je bio susjed njezine kćerke i optuženika dok su živjeli u [adresa], a iskazala je da su se oni sprijateljili s ĐĆ i dogovorili se kako će se brinuti za ĐĆ, njezina kćerka mu kuhala, a optuženik da ga je vozio gdje god mu je trebalo, a zauzvrat da im je sada pokojni ĐĆ obećao kupiti mobitele.

    7.1. Osim toga, neprijeporno je kako je jedan od kupljenih mobitela putem ugovora kojeg je sklopila žrtva ĐĆ, i to Samsung S7 edge gold, registriran na ime VĆ iz [adresa], mobitel marke Samsung J5 2017 na ime HĆ iz [adresa], dok je mobitel Samsung J7 2017 registriran na ime KĆ iz [adresa] i da su u inkriminiranom razdoblju računi za te mobitele, u sveukupnom iznosu od 13.863,99 kuna, ispostavljeni žrtvi ĐĆ. Kod takvog stanja stvari, pri čemu je važno istaknuti kako optuženik niječe počinjenje kaznenog djela, a i on i svjedokinja ŠĆ tvrde kako je žrtva njima svojevoljno darovao mobitele, zauzvrat što se optuženik i njegova tadašnja supruga brinuli o njemu, dok iz iskaza svjedoka EĆ proizlazi samo to kako mu je žrtva kazala da su jedna žena i jedan muškarac uzeli mobitel preko njega i da je morao plaćati račune, pravilno prvostupanjski sud zaključuje da postoje samo indiciji da je optuženik počinio kazneno djelo. Doista je nelogično da osoba starije životne dobi i lošeg zdravlja zaključi čak pet pretplatničkih ugovora i na taj način pribavi pet mobitela, koji mu u naravi nisu bili niti potrebni, a kako se pravilno ističe u žalbi. No, kako je žrtva preminula, a tijekom postupka nije ispitana, ostao je nerazjašnjen odnos optuženika, njegove tadašnje partnerice sa žrtvom, međutim kod takvog stanja stvari ne može se doista s dovoljnim stupnjem sigurnosti utvrditi da je optuženik postupio na način kako se tereti optužnicom odnosno da je prijevarno postupao prema žrtvi ĐĆ, da ga je doveo u zabludu da sklapanjem pet pretplatničkih ugovora neće imati nikakvih financijskih problema jer da će on koristiti te mobitele i plaćati račune, a što je žrtva ĐĆ povjerovao i potpisao ugovore koje je potom preuzeo optuženik i prodao drugim osobama.

    8. Naime, državni odvjetnik gubi iz vida kako za donošenje presude kojom se optuženik proglašava krivim treba biti dokazana njegova krivnja izvan svake sumnje i odlučne činjenice trebaju biti utvrđene s potpunom izvjesnošću. Dakle, za donošenje osuđujuće presude potreban je najviši stupanj utvrđenja odlučnih činjenica do te mjere da na temelju izvedenih dokaza sud nedvojbeno može zaključiti kako je optuženik počinio kazneno djelo za koje se optužuje. To znači da optuženikova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu, čak niti tračak sumnje koji dovodi u pitanje osudu. Zato za osudu optuženika moraju biti izvedeni dokazi koji jasno, nedvojbeno upućuju na jedini mogući zaključak da je optuženik počinio kazneno djelo za koje je optužen.

    8.1.U slučaju kada ne postoje dokazi iz kojih bi neprijeporno proizlazilo da je optuženik postupio inkriminirane prigode na način kako se tereti, pri čemu optuženik negira počinjenje tog kaznenog djela, a svjedokinja ŠĆ na izvjestan način potvrđuje njegovu obranu, a postoji samo jedna okolnost ( koja proizlazi i iz iskaza svjedoka EĆ kojem je žrtva ĐĆ kazao kako je imao posla s S koji su ga opljačkali i da je morao plaćati mobitel za njih) koja bi ukazivala na postojanje najblažeg stupnja osnovane sumnje da je optuženik počinio kazneno djelo, to i ovaj drugostupanjski sud zaključuje, kako odlučne činjenice nisu utvrđene s potpunom izvjesnošću.

    8.2 Kako u ovom slučaju postoji samo jedna usmjeravajuća okolnost (indicija), tako to nije dovoljno za osuđujuću presudu jer da bi se ista mogla temeljiti na usmjeravajućim okolnostima, onda se mora raditi o tzv. sklopu činjenica, dakle više njih, koje opet moraju zatvoriti krug tako da tvore jedini mogući, nedvojbeni zaključak da je optuženik počinio kazneno djelo za koje je optužen. Dakle, samo jedna usmjeravajuća okolnost, odnosno indicija, nije dostatna da bi se na njoj temeljila osuđujuća presuda, stoga je sasvim ispravno prvostupanjski sud optuženika oslobodio optužbe budući da nije dokazano da je počinio kazneno djelo za koje se tereti optužnicom.

    9. Žalba državnog odvjetnika je neosnovana, a nisu utvrđene povrede zakona na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, prema članku 476. stavku 1. točkama 1. i 2. ZKP/08, tako je na temelju članka 482. ZKP/08 valjalo odbiti žalbu državnog odvjetnika i potvrditi prvostupanjsku presudu.

    Split, 27. siječnja 2026.

    Predsjednik vijeća

    Neven Cambj

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.