Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž-3187/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda Nediljki Radić, kao sutkinji pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, OIB: 69693144506, iz Zagreba, Ulica kneza Branimira 1, zastupan po punomoćnici MFŽ, dipl. iur, protiv tuženika MF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi naknade štete, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Senju poslovni broj Pn-42/2021 od 27. rujna 2024., dana 27. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Senju poslovni broj Pn-42/2021 od 27. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim presudom suđeno je kako glasi:

"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

1. Nalaže se tuženiku MF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju Hrvatskim šumama društvo s ograničenom odgovornošću, Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB:69693144506, isplati iznos u visini od 5.366,07 kn/712,20 eur (po fiksnom tečaju konverzije 1,0 eur=7,53450 kn), sa zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe do 31. prosinca 2022.g., po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023.g. do 30 prosinca 2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 31. prosinca 2023.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope sukladno čl. 29 st. 2 Zakona o obveznim odnosima (N.N. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 i 146/25) na račun tužitelja IBAN [broj bankovnog računa],otvoren kod Erste & steiermarkische bank d.d., a sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku MF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju Hrvatskim šumama društvo s ograničenom odgovornošću, Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB:69693144506, naknadi trošak parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja pa sve do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope sukladno čl. 29 st. 2 Zakona o obveznim odnosima (N.N. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) na račun tužitelja IBAN [broj bankovnog računa],otvoren kod Erste & steiermarkische bank d.d., a sve u roku od 15 dana.

II. Svaka stranka snosi svoj trošak."

2. Protiv te presude žali se tužitelj zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 , 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) te predlaže da se pobijana presuda preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti kao što je ovaj sukladno članku 458. stavak 1. ZPP-a može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a osim povrede iz članka 354. stavak 2. točka 3. ZPP-a.

6. Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 467. stavak 1. ZPP-a ovaj sud ne nalazi ni postojanje nekih drugih bitnih povreda parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po služnoj dužnosti.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu s osnova naknade štete u iznosu od 712,20 Eur s zakonskom zateznom kamatom koja teče od 31. prosinca 2022. koju tužitelj temelji na navodima da je tuženik neovlašteno posjekao 16 stabala bukve.

8. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je kod strane tužitelja izvršena prijava šumske štete koja je uočena 23. veljače 2021. te da je izvršen obračun štete koja iznosi 5.366,07 kn,

- da se k. č. br. [katastarska čestica] šuma površine 55 jutara i 19 čhv upisane u zu [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vodi kao vlasništvo Republike Hrvatske,

- da je rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci poslovni broj KP- DO-497/2021-VIII od 31. ožujka 2021. odbačena kaznena prijava protiv tuženika MF, iz razloga što prvotna namjera osumnjičenika nije bila da protupravno prisvoji tuđe pokretne stvari nego je očito postupao lakomisleno te je bez ikakve najave izvršio bespravnu sječu smatrajući da siječe svoja stabla pa da u njegovom postupanju nisu ostvareni elementi kaznenog djela krađe,

- da je očevidom na licu mjesta u prisutnosti vještaka mjernika utvrđeno mjesto 16 bukovih panjeva, nekadašnjih stabala posječenih koji panjevi se nalaze na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da se ne može na nedvojben način utvrditi sječa iz listopada 2020. sa sječom za koje su iskazali svjedoci i koju su isti utvrdili u veljače 2021.

9. Na temelju takvo utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev jer smatra da tužitelj nije dokazao da je predmetnu sječu stabala počinio tuženik.

10. Odredbom članka 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta), a kako je propisano odredbom članka 1046. ZOO-a.

11. Odnos odgovornosti za štetu spada u skupinu obveznih odnosa koji se nazivaju izvanugovorni obvezni odnosi, za postanak kojih nije bitna suglasnost očitovanja volje stranaka, odnosno sudionika tih odnosa (članak 1045. -1048. ZOO-a) jer takvi odnosi nastaju na osnovi određenih činjenica kao što su radnje, stanja i svojstva, a koje pravo veže postanak obveznog odnosa.

12. Da bi nastao odnos odgovornosti za štetu potrebno je ispunjene općih pretpostavki kao što su postojanje štetnika, oštećenika i odgovorne osobe, odnosno subjekata obveznog odnosa odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika (radnja, stanja i svojstva za koje pravo veže postanak obveznog odnosa naknade štete), šteta nastale na strani oštećenika, uzročne veze između štetne radnje i štete te protupravnosti štetne radnje, što znači da je osoba koja tvrdi da je oštećena dužna navesti okolnosti u prilog tih pretpostavki i dokazati uzročnu vezu između štetne radnje i štete.

13. Po ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju tužitelj nije na nedvojben način dokazao da bi tuženik počinio štetu i da bi za tu štetu isti odgovarao.

14. Naime, predmet dokazivanja u parničnom postupku su tvrdnje stranaka o postojanju ili nepostojanju činjenica od kojih zavisi primjena mjerodavnog materijalnog prava. Stranke su dužne iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice (članak 7. stavak 1. ZPP- a), kao i iznijeti činjenice i predložiti dokaze kojima pobijaju navode i dokaze protivnika (članak 219. stavak 1. ZPP-a).

15. Pravila o teretu dokaza su u svojoj osnovi pravila materijalnog prava koje je mjerodavno za ocjenu osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva, a postupak dokazivanja je provjera tvrdnji stranaka o postojanju ili nepostojanju činjenica koje stranke iznose. Dužnost je stranke da sudu iznese činjenice i dokazna sredstva koja su prikladna da sud uvjere u istinitost iznesenih tvrdnji. Članak 221. ZPP-a upućuje sud da ako na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključuje primjenom pravila o teretu dokazivanja.

16. Prvostupanjski je sud na temelju činjeničnog stanja kojeg je utvrdio, a koje drugostupanjski sud ne može posebno ocjenjivati niti ulaziti u pravilnost istog, pravilno primijenio materijalno pravo na koje se pozvao, te ovaj sud u cijelosti prihvaća zaključke suda prvog stupnja.

17. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a, odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu, potvrditi pobijanu presudu i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu, 27. siječnja 2026.

Sutkinja

Nediljka Radić