REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1
Poslovni broj: Kž-28/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Marije Garačić-Turković kao članica vijeća, uz sudjelovanje Slavice Horvačić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ĆK, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 5. rujna 2025. broj K-1415/2025-17, u sjednici održanoj 27. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, optuženi VK je proglašen krivim zbog kaznenog djela protuzakonitog ulaženja kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, iz članka 326. stavka 1. KZ/11. Na temelju citirane zakonske odredbe, optuženik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju jedne godine, a primjenom članka 56. KZ/11. izrečena mu je uvjetna osuda, tako da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako optuženik za vrijeme pet godina ne počini novo kazneno djelo.
1.1. Na temelju članka 54. KZ/11., optuženiku je u izrečenu kaznu zatvora, u slučaju opoziva uvjetne osude, uračunato vrijeme lišenja slobode od 7. travnja 2025. do 5. rujna 2025.
1.2. Primjenom članka 189. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24. i 72/25. – dalje: ZKP/08.), optuženiku je vraćen novac u iznosu 285,00 eura, privremeno mu oduzet potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta Policijske postaje Sveti Ivan Zelina, serijskog broja [serijski broj] od 7. travnja 2025., te mobilni uređaj marke "Samsung" zaprimljen u "corpora delicti" suda pod brojem Kop- 70/2025, kao i vozilo marke "Dacia Duster", registracijskih oznaka [registarska oznaka], te prometna dozvola i ključ istog vozila, koji predmeti su privremeno oduzeti potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta Policijske postaje Sveti Ivan Zelina, serijskog broja [serijski broj] od 7. travnja 2025.,
1.3. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. optuženik je dužan naknaditi paušalni trošak kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u iznosu 100,00 eura, koji će se na temelju članka 181. stavka 6. ZKP/08. naplatiti od novca privremeno oduzetog optuženiku, dok je optuženik oslobođen ostalih troškova branitelja postavljenog po službenoj dužnosti i prevođenja.
2. Protiv ove presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog odluke o kazni, s prijedlogom pobijanu presudu preinačiti te optuženiku izreći strožu kaznu "u smislu žalbenih navoda".
3. Optuženi VK je putem branitelja Dražena Plaveca, odvjetnika u Zagrebu, odgovorio na žalbu, predlažući žalbu državnog odvjetnika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
4. Spis predmeta je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08., prije dostave sutkinji izvjestiteljici, bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
5. Žalba je neosnovana.
6. Nije u pravu državni odvjetnik kada se žali zbog odluke o kazni.
6.1. Odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.
6.2. Suprotno tvrdnjama državnog odvjetnika, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio, a onda i pravilno vrednovao sve odlučne činjenice važne za proces individualizacije kazne.
6.3. S tim u vezi, prvostupanjski sud je pravilno olakotnim cijenio optuženikovo priznanje kaznenog djela te iskazano žaljenje, kao i njegovu dosadašnju kaznenu neosuđivanost i prekršajnu nekažnjavanost te okolnost da je u ratu na području Ukrajine zbog raketiranje ostao bez doma, dok je otegotnim ocijenjen stupanj krivnje.
6.4. Nije u pravu žalitelj kada smatra da je izrečena kazna preblaga. Sud prvog stupnja je u dovoljnoj mjeri cijenio okolnosti počinjenja kaznenog djela, imajući u vidu zaštitni objekt i stupanj njegove povrede počinjenim kaznenim djelom. Protivno navodima žalitelja, prvostupanjski sud je dostatnu mjeru kritičnosti uložio prilikom vrednovanja optuženikovog motiva i stupnja krivnje optuženika, a okolnosti koje predstavljaju konstitutivno obilježje zakonskog bića ovog kaznenog djela žalitelj nepotrebno naglašava, jer iste nije pravilno dvostruko vrednovati, najprije kao bitno obilježje djela, a onda i kao otegotnu okolnost. Ujedno, način optuženikovog postupanja značajnije ne nadmašuje okolnosti koje su uobičajeno svojstvene činjenju ovakvih kaznenih djela, niti se u istima nalazi osobita bezobzirnost koja bi se mogla razmatrati kao otegotna okolnost, a nepoštivanje pravnog poretka Republike Hrvatske svojstveno je samom počinjenju bilo kojeg kaznenog djela pa tako i ovog zbog kojeg je optuženik proglašen krivim. Pri tomu, neosnovano je žaliteljevo upiranje na optuženikovo strano državljanstvo jer se ono ne može opravdano cijeniti otegotnim, a optuženikova nezaposlenost nije okolnost značajna za odluku o kazni. Pored toga, žalitelj ispušta iz vida, a prvostupanjski sud je opravdano imao u vidu kako optuženik ni prije ni nakon predmetnog događaja nije dolazio u sukob sa zakonom, dakle očito je da optuženik vodi život po svemu usklađen s društvenim normama, pa je razvidno da je počinjeno kazneno djelo, premda ozbiljni, tek izdvojeni događaj i svojevrsni eksces u ponašanju optuženika. Povrh svega, žalitelj neopravdano obezvređuje optuženikovo priznanje kaznenog djela, kojim je optuženik evidentno ubrzao kazneni postupak i time dao svoj doprinos njegovoj ekonomičnosti. Isto tako, primjerena mjera strogosti adekvatno se odrazila u duljini trajanja vremena provjeravanja, primjenom uvjetne osude, izrečenog u maksimalnom roku propisanom člankom 56. stavkom 3. KZ/11.
6.5. S obzirom na izloženo, a vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11.), te o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11.), opravdano je optuženik osuđen na kaznu zatvora u trajanju jedne godine, uvjetovanjem iste na vrijeme pet godina. Ovakvom uvjetnom osudom, koja je primjerena svim navedenim okolnostima utvrđenim po prvostupanjskom sudu, izrazit će se jasna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, ali utjecati i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.
6.6. Stoga, strože kažnjavanje za koje se zalaže državni odvjetnik, predlažući izricanje bezuvjetne kazne zatvora, nije osnovano.
7. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija.
7.1. Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkama 1. i 2. ZKP/08., nije našao da bi bile ostvarene bitne povrede odredaba kaznenog postupka ni povrede kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Imajući u vidu izloženo, primjenom odredbe članka 482. ZKP/08., trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
Velika Gorica, 27. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Gordana Paljevec
