REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207
Poslovni broj 12. K-116/2021-41
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski kazneni sud u Zagrebu po sutkinji Martini Pamić uz sudjelovanje zapisničarke Anamarie Schmidt, u kaznenom predmetu protiv optužene AG zbog kaznenog djela iz članka 305. stavka 1. i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11., 144/11., 56/15. i 61/15. – dalje KZ/11) povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KO-DO-141/2021 od 28. siječnja 2021., izmijenjene 11. prosinca 2025. i 27. siječnja 2026., nakon održane javne rasprave 5. studenog 2025. i 27. siječnja 2026., u prisutnosti zamjenice općinske kaznene državne odvjetnice u Zagrebu Julije Pušćenik osobno, optužene AG osobno uz braniteljicu Valentinu Kolar, odvjetnicu u Zagrebu, a u odsutnosti svih objavio 30. siječnja 2026., a 27. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
I./ Na temelju članka 455. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. – odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24. i 72/25. - dalje: ZKP)
Optužena AG, OIB [osobni identifikacijski broj], kći A i R, rođene F, rođena **.**.1961. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, domaćica, nezaposlena, bez mjesečnih primanja, uzdržavana od strane supruga RG, pismena, sa završenom osnovnom školom, udana, majka jednog punoljetnog djeteta, suvlasnica kuće s okućnicom na adresi prebivališta, površine 110 m2 i poljoprivrednog zemljišta na adresi prebivališta, bez čina, neodlikovana, neosuđivana, nalazi se na slobodi, vodi se drugi kazneni postupak protiv nje,
k r i v a j e
što je:
1.) dana 23. veljače 2016. u Zagrebu, prilikom ispitivanja kao svjedok u predmetu Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj K-DO-4709/11 protiv okrivljenika FG, zbog kaznenog djela prijevare iz članka 224. stavak 1. i 4. Kaznenog zakona, počinjenog na štetu nasljednika pok. LG, ĐG i AGP, propisno upozorena na posljedice davanja lažnog iskaza, svjesno je neistinito iskazala da 2. ožujka 2011. nije dovela FG na sastanak sa pok. ZG i da ne zna je li pok. LG FG prodao poslovni prostor ili ga je isti založio kao osiguranje pozajmice od strane FG, iako je upravo ona upoznala FG sa pok. ZG te sudjelovala u dogovoru vezano uz zajam FG pok. LG i vezano uz zalaganje poslovnog prostora u vlasništvu pok. LG FG, znajući da se u konkretnom slučaju radi o pozajmici novca LG od strane FG, a ne o kupoprodaji poslovnog prostora,
dakle, kao svjedok u prethodnom kaznenom postupku dala lažni iskaz,
2.) dana 3. listopada 2018. u Zagrebu, kao svjedok na glavnoj raspravi u prostorijama Općinskog građanskog suda u Zagrebu u predmetu tog suda broj P- 7526/14 tužitelja NG, a tuženika FG, radi ništetnosti, propisno upozorena na posljedice davanja lažnog iskaza, svjesno je neistinito iskazala da je FG prvi put vidjela na sastanku **.**.2011. kod pok. LG i da nije bila prisutna primopredaji novca pok. LG od strane FG te da nema osobnih saznanja o odnosu između pok. LG i FG, kao i da nije sudjelovala u dogovoru i pregovorima između istih te da ne zna kolika je bila ugovorena kamata na pozajmicu FG pok. LG, iako je upravo ona upoznala FG sa pok. ZG te sudjelovala u dogovoru vezano uz zajam FG pok. LG i vezano uz zalaganje poslovnog prostora u vlasništvu pok. LG za zajam FG te je znala da se u konkretnom slučaju radi o pozajmici novca pok. LG od strane FG, a ne kuporpodaji poslovnog prostora, a dana 4. ožujka 2011. bila je prisutna predaji novca pok. LG na ime zajma,
dakle, kao svjedok u postupku pred sudom dala lažni iskaz,
čime je djelima opisanim pod točkom 1. i 2. počinila 2 (dva) kaznena djela protiv pravosuđa – davanje lažnog iskaza – opisano i kažnjivo po članku 305. stavku 1. Kaznenog zakona.
Na temelju članka 305. stavka 1. KZ/11, optuženoj AG se za kazneno djelo pod točkom 1. utvrđuje
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 6 (ŠEST) MJESECI
Na temelju članka 305. stavka 1. KZ/11, optuženoj AG se za kazneno djelo pod točkom 2. utvrđuje
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 6 (ŠEST) MJESECI
Na temelju članka 51. KZ/11 optužena AG se osuđuje
NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 8 (OSAM) MJESECI
Na temelju članka 56. KZ/11 optuženoj AG
i z r i č e s e
UVJETNA OSUDA
te se određuje da se izrečena kazna zatvora u trajanju osam mjeseci neće izvršiti ukoliko optužena AG u roku od 2 (dvije) godine od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.
II./ Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točke 6. ZKP- a optužena je dužna naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu 100,00 eura, koji je trošak dužna platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je 28. siječnja 2021. uvodno navedenu optužnicu protiv optužene AG, zbog počinjenja dva kaznena djela iz članka 305. stavak 1. KZ/11. Optužnica je pisanim podnescima izmijenjena 11. prosinca 2025. i 27. siječnja 2026.
2. Pozvana da se očituje o tome kakav stav zauzima prema optužbi optužena AG očitovala se da se ne smatra krivim za kaznena djela koja joj se stavljau na teret podignutom, izmijenjenom optužnicom.
3. U provedenom dokaznom postupku sud pročitao i razgledao dokaze u spisu i to: preslika zapisnika Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu o ispitivanju svjedoka AG broj K-DO-4709/11 od 23. veljače 2016. sa lista 7 spisa, presliku zapisnika Općinskog građanskog suda u Zagrebu o održanoj glavnoj raspravi u predmetu broj P-7526/14 od 3. listopada 2018. sa lista 8 do 10 spisa, preslike izjava Ljiljane Bužanin od 18. siječnja 2014., 5. travnja 2016. i 27. ožujka 2017. sa lista 18 do 22 spisa, presliku optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj K-DO- 4709/11 od 20. travnja 2016. sa lista 222 do 230 spisa, presliku tužbe tužitelja ĐG protiv tuženika FG radi utvrđenja ništetnosti ugovora i brisanja uknjižbe upisa i uspostave ranijeg zk stanja od 29. prosinca 2014. sa lista 216 do 221 spisa. Na temelju članka 431. stavka 1. točka 2. ZKP-a sud je pročitao iskaz svjedoka GG od 15. prosinca 2020. sa lista 127-129 spisa, obzirom na to da isti nije dostupan sudu, što je vidljivo iz upućenih poziva, provedene terenske provjere, kao i izdanih dovedbenih naloga za navedenog svjedoka iz čega je razvidno da sud ne raspolaže podacima gdje se isti nalazi te se ne može pronaći. Sud je pročitao i iskaz svjedoka ĐG od 8. lipnja 2022. sa lista 278 do 280 spisa, svjedoka KG od 8. lipnja 2022. sa lista 280 do 281 spisa, svjedoka FG od 14. listopada 2022. sa lista 290 do 291 spisa, svjedoka SG od 14. listopada 2022. sa lista 291 spis te svjedokinje AGP od 5 studenoga 2025. sa lista 341 do 343 spisa. Na kraju dokaznog postupka ispitana je optužena AG te je sud pročitao izvadak iz kaznene evidencije sa lista 350 spisa za optuženu AG.
4. Nije bilo sporno da je optužena AG, u dva navrata kako joj se to stavlja na teret i to 23. veljače 2016. i 3. listopada 2018. davala svoj iskaz i to prvotno pred Općinskim kaznenim državnim odvjetništvom u Zagrebu u svojstvu svjedoka, a drugi put također u svojstvu svjedoka pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu. Nije sporno niti da je u oba navrata kada je iskazivala u svojstvu svjedoka ista bila propisno sukladno važećim zakonskim odredbama bila upozorena kako je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Navedeno nesporno proizlazi iz samih zapisnika koji prileže spisu i koje je sud pročitao u dokaznom postupku, s time da to ne spori niti optužena u svojoj obrani. Nadalje, nije bilo sporno da je optužena AG iskazivala o događajima kojima je bila prisutna, a konkretno radi o sastanku koji se odvio kod obitelji AGP, kojem je nazočila, što proizlazi iz iskaza svih ispitanih svjedoka, pa i same obrane optužene AG..
5. Sporno je bilo da li je optužena prilikom davanja iskaza u dva različita odvojena postupka, kaznenom i građanskom, lažno iskazivala, odnosno da li postoji mogućnost da je ono o čemu je iskazivala prema njezinom uvjerenju odgovaralo istini.
6. U svojoj obrani, iznesenoj na kraju dokaznog postupka, optužena AG navela je kako ne smatra krivom za počinjenje kaznenih djela koja joj se stavljaju na teret. Navela je i kako niti da je FG dovela, niti da ga je poznavala, a niti da je čula za prezime FG. Što je AGP htio sa svime ovime postići da joj nije jasno, on je očito htio žrtveno janje pa je prokazao nju te da ne zna što bi rekla na ovu katastrofu i sramotu. Odgovarajući na pitanja braniteljice navela je kako je FG upoznala kada je trebalo ići u Austriju nositi novce. Tada da su u Austriju išli ĐG, još jedna ženska osoba i ona. U Austriju su novce nosili Ljiljani Bužanin, kako bi ista platila neki porez, a sve kako bi ista navodno realizirala nekakav kredit. Koliko je njoj poznato nitko nije podigao kredit, ali misli da je FG tada dao novce koji su se nosili u Austriju. Vidjela je da je ĐG nosio novce, pojašnjava kako su svo troje nosili, odnosno imali kod sebe određenu svotu novca, jer se preko granice nije moglo prenijeti više od 10.000,00 eura po osobi. Nije joj poznato što su dogovarali ĐG, FG i SG jer da je ona došla kasnije kada je trebalo već nositi novce. Negira da bi sudjelovala u pregovorima, kao i da bi dobila proviziju prilikom tih pregovora. Poznato joj je što je fiducija jer ju osobno ima na svojoj kući. Ne postoji razlog zbog kojeg bi dala lažni iskaz u korist FG, a iskazivala je samo o onome što je smatrala da je bilo i danas je mišljenja da je iskazivala o onome što se, prema njezinom mišljenju, i dogodilo. Nikada nije sa SG i FG imala bilo kakav poslovni odnos, kako prije ovih događaja, tako i poslije, a isto tako niti tada nije imala odnos kao što me se tereti.
7. U dokaznom postupku u svojstvu svjedoka ispitani su svjedoci i to ĐG i RGP koji su u bitnome u svojim iskazima oboje potvrdili navode iz optužnice, na način da je upravo optužena AG dovela FG i SG kod obitelji ĐG. S druge strane ispitani su FG i SG, koji su u svojim iskazimau bitnom negirali da bi optužena AG povezala FG sa obitelji ĐG. U svojstvu svjedoka ispitan je i svjedok KG, koji nije bio neposredan očevidac predmetnog događaja, ali je u svom iskazu svjedočio o događajima koji su se dogodili nakon sastanka kod obitelji ĐG. Isto tako, sud je pročitao iskaz svjedoka GG koji je ispitan u svojstvu svjedoka pred ovlaštenim tužiteljem, dok je sudu ostao nedostupan jer uz pomoć svih zakonom predviđenih mehanizama, sud nije mogao osigurati njegovu prisutnost na raspravi, a kako je to navedeno pod točkom 3. ovog obrazloženja.
8. Iz zapisnika o ispitivanju svjedoka, ovdje optužene AG, pred Općinskim državnim odvjetništvom u Zagrebu 23. veljače 2016. proizlazi da je ista u kaznenom postupku poslovnog broja K-4709/2011, koji se vodi protiv FG zbog kaznenog djela iz članka 224. stavka 1. i 4. KZ/97 dala svoj iskaz. Iz zapisnika proizlazi da je ista odgovarajući na pitanja zamjenice navela kako nije dovela FG na sastanak i da ne zna preko koga je on došao do LG te nadalje da ne zna da li je FG prodao poslovni prostor ili ga je isti založio kao osiguranje pozajmice od strane FG. Iz optužnice Općinskog državnog odvjetnika, poslovnog broja K-DO-4709/2011, od 20. travnja 2016., proizlazi kako je upravo FG optužen zbog kaznenog djela prijevare iz članka 224. stavka 1. i 4. KZ/97, počinjenog na štetu AGP i ĐG, kao nasljednike iza pokojnog LG. Iz pročitane materijalne dokumentaciju i to osobito izjave ovjerene kod javnog bilježnika i Ljiljane Bužanin, od 18. siječnja 2014. na listu 18 spisa, proizlazi kako je ovjerila svoju izjavu među kojim je navela i kako je upoznata sa time da je AG upoznala LG sa FG. Iz zapisnika s rasprave pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, od 3. listopada 2018., u predmetu radi ništetnosti ispitana je u svojstvu svjedoka ovdje optužena AG. Ista je tada, među ostalim, navela da je FG prvi put vidjela na sastanku **.**.2011. kod pok. LG i da nije bila prisutna primopredaji novca pok. LG od strane FG te da nema osobnih saznanja o odnosu između pok. LG i FG, kao i da nije sudjelovala u dogovoru i pregovorima između istih te da ne zna kolika je bila ugovorena kamata na pozajmicu FG pok. LG. Iz preslike tužbe sa lista 216 spisa proizlazi kako je tužba tužitelja ĐG protiv tuženika FG podnesena 30. prosinca 2014. i to radi utvrđenja ništetnosti ugovora i radi brisanja uknjižbe upisa i uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, a glede sklopljenog ugovora o kojem su među ostalim iskazivali i svjedoci u ovom kaznenom postupku, obzirom da se radi o istom događaju, koji je zbio kod obitelji ĐG u ožujku 2011.
9. Proanaliziravši i ocijenivši sve provedene dokaze, svaki pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, sud je nedvojbeno utvrdio kako je optužena AG počinila kaznena djela činjenično i pravno opisana kao u izreci presude. Naime, sud je nedvojbeno utvrdio da je optužena AG, propisno upozorena na posljedice davanja lažnog iskaza u dva navrata i to jednom pred Općinskim državnim odvjetništvom u Zagrebu, 23. veljače 2016. i jednom pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, 3. listopada 2018., ispitana u svojstvu svjedoka lažno iskazivala o činjenicama za koje je znala da su u trenutku davanja iskaza lažne, odnosno da ne odgovaraju kako objektivnoj tako ni subjektivnoj istini. Naime, iako je optužena AG negirala počinjenje kaznenih djela, navodeći kako je ona iskazivala tada o činjenicama za koje je bila vlastitog uvjerenja da su se tako i dogodile, no, iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno je utvrđeno suprotno. Tako je ispitana pred zamjenicom općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu 23. veljače 2016. navela kako ona 2 . ožujka 2011. nije dovela FG na sastanak sa pokojnim LG. Da navedeno ne odgovara istini proizlazi iz iskaza ĐG, AGP, KG te pročitanog iskaza GG. Upravo je svjedok ĐG u svom iskazu naveo za optuženu AG da je bila desna ruka PG, a to da je shvatio iz njihovih međusobnih razgovora, načina na koji se Ljiljana Bužanin odnosila prema optuženoj AG, kao i da ima i saznanja neposredno iz telefonskih razgovora koje je vodio osobno sa EG. Također da mu je poznato za optuženu AG da je ista dovodila kamatare na sastanke, kao i da je PG bio stalno potreban novac jer je ista kako im je rekla za realizaciju navedenoga kredita bilo potrebno dostavljati dokaze da se ne radi o financiranju terorizma ili pranju novca. U veljači 2011. Ljiljani Bužanin je došao račun da mora platiti iznos od 30.000,00 eura, a vezano uz pribavu tog novčanog iznosa aktivno da se angažirala i optužena AG. Nastavno je naveo kako je optužena AG u ožujku 2011. na sastanak koji se odvio u poslovnom prostoru njegova oca dovela FG i SG, a na istom sastanku da je bio prisutan i on i njegova majka AGP, na tom sastanku da je optužena AG vodila glavnu riječ, a FG i SG da su naveli da njih ne zanima nekretnina već samo novac te da je optužena AG od njih tražila iznos od 40.000,00 eura, a SG je odmah tražio na taj iznos kamatu, pa je dogovorena glavnica od 45.000,00 eura. Naveo je i kako je na tom sastanku gdje se razgovaralo o zajmu od 45.000,00 eura optužena AG vodila glavnu riječ, a SG i FG su rekli da će se naknadno nakon tog sastanka javiti, nakon što provjere nekretninu i njezinu vrijednost kao i vlasništvo. Optužena AG da je kasnije toga dana nazvala i rekla kako se FG i SG premišljaju. Svjedok ĐG je u svom iskazu naveo i kako su 2. ožujka 2011. razgovarali o solemniziranoj fiduciji, koju su im isti objasnili na način da će se oni uknjižiti na nekretninu, no odmah po isplati nekretnina će biti vraćena. Objašnjavali su i solemniziranu fiduciju samo jamstvom na ime predanog novca. Sutradan da su došli SG i FG, a tom sastanku su bili prisutni i GG i ĆG i oni su im tada predali ugovor o kupoprodaji, na što je svjedok SG i FG pitao iz kojeg razloga su donijeli ugovor o kupoprodaji, a jučer da se razgovaralo o solemniziranoj fiduciji. Oni su mu tada rekli da ne mogu u ugovor navesti 10% na ime kamata pa da su stoga donijeli ugovor o kupoprodaji no ponovno da je ta nekretnina samo jamstvo. Potom da je 4. ožujka 2011. došlo do isplate navedenog iznosa do 45.000,00 eura, koji iznos su donijeli SG i FG, sjeća se da je bilo 90 novčanica po 500,00 eura, koje je osobno brojao iz razloga jer je njegov otac imao Parkinsonovu bolest i tremor u rukama. Od navedenog iznosa odmah je 4.500,00 eura dao SG na ime kamate, a nakon čega su njih dvojica otišli. Nakon toga je optužena AG zagrmila na svjedoka i rekla da da taj novac i da će ona izvršiti daljnje podjele jer ukoliko ne bude po njezinome prijetila je da će se stornirati realizacija kredita. Nakon toga optužena AG je podijelila novac na slijedeći način; 30.000,00 eura je dano Ljiljani Bužanin za podmirenje računa kao i 3.000,00 eura na ime hotelskih troškova u Austriji obzirom da je Ljiljana Bužanin otišla u Austriju kako bi se odmakla od svega i u miru dovršila posao, 4.000,00 eura je optužena AG uzela za proviziju stanovitom L, dok je 6.400,00 kuna predvidjela za tetu Đ za koju je svjedok prvi put tada na tom sastanku čuo. U prilog odlučnoj činjenici koju je sud nedvojbeno utvrdio, a to je da je upravo optužena AG u ožujku 2011. na sastanak dovela FG govori i iskaz svjedokinje AGP, u kojem je ista navela da je **.**.2011. AG u njihov poslovni prostor dovela FG i SG, a u poslovnom prostoru da su bili njezin suprug, sin ĐG i svjedokinja te prije nego li je njih dovela u poslovni prostor, optužena AG da je najavila dolazak telefonskim putem. Osim navedenih svjedoka o činjenici da je upravo optužena AG dovela FG i SG u poslovni prostor kod obitelji AGP i upoznala ih govori i iskaz svjedoka KG. Naime, isti nije bio neposredan očevidac događaja, ali ima određena saznanja. Pa je tako naveo da je njega Ljiljana Bužanin nagovarala da založi svoju nekretninu na što nije pristajao, a da mu je pritom govorila da optužena AG ima neke ljude koji mogu isplatiti novce. Glede FG naveo je kako je istog upoznao u restoranu Pešćenica kada je došao na sastanak sa ĐG i na taj sastanak je došao sam te kako je u restoranu na Pešćenici tražio kamatu od ĐG i bio je ljut kako na Z tako i na Ljiljanu Bužanin. Na tom sastanku da je bilo spomenuto i iseljenje iz poslovnog prostora ukoliko se kamata ne podmiri. Svjedok je naveo i kako je FG na tom sastanku bio ljut i spominjao je kako je Ljiljana Bužanin rastegla cijelu ovu situaciju jer nije bio takav dogovor, a za optuženu AG da je rekao nešto u smislu zašto ga je uplela u cijelu ovu situaciju, kao i da se kamata tražila na iznos od 10% na 45.000,00 eura. Osim navedenih svjedoka koji su dali svoje iskaze neposredno na raspravi, da je optužena AG upoznala LG i FG proizlazi i iz iskaza GG, koji je naveo kako je optužena AG bila osoba koja je za Ljiljanu Bužanin pronalazila ljude tzv. investitore koji bi ulagali svoj novac, a onda bi Ljiljana Bužanin od kredita koji bi dobila dala tim ljudima novac. Osim toga, optužena AG da je pronašla ljude "kamatare" koji su pozajmili novac HG i ĐG, koji novac su oni uložili u posao Ljiljane Bužanin, time da su kod "kamatara" založili svoje nekretnine. To mu je poznato jer je i sam bio prisutan kada je LG zajedno sa ĐG i suprugom te optuženom AG dogovarao pozajmicu. Zna da je optužena AG pronašla i dovela FG i DG koji su onda pozajmili novac LG. Zna da je HG pozajmio iznos od oko 40.000,00 eura, a kao zalog je dao svoj poslovni prostor koji sigurno vrijedi oko 150.000,00 eura te je bila dogovorena kamata u iznosu od 10%. Također zna da je optužena AG uzela proviziju na ime toga što je pronašla i dovela FG, a misli da je uzela iznos od oko 6.000,00 kuna. Sve to zna jer je i sam bio prisutan kad su FG i neki SG došli u poslovni prostor LG i kad su dogovarali pozajmicu, a bila je prisutna i optužena AG. Stoga, iz iskaza prethodno navedenih, a ispitanih svjedoka te pročitanog iskaza sud je nedvojbeno utvrdio da je upravo optužena AG dovela FG Pošteka kod LG i upoznala ih. Osim što je iste upoznala, ista je imala i saznanja o tome da se radio o pozajmici sa zalogom, a ne kako je to iskazala da ne zna da li se radilo o tome da bi ZG prodao poslovni prostor ili ga je isti založio kao osiguranje pozajmice od strane FG. O navedenoj činjenici svi svjedoci su iskazivali, a upravo svjedoci ĐG, AGP, GG i KG iskazuju, isti iskazuju i o kamati, pa sud nedvojbeno utvrđuje da je optuženoj AG navedeno bilo itekako poznato i sama je imala saznanja jer je bila prisutna sastancima, a osim toga, kada se neka nekretnina prodaje tada se zasigurno ne spominju kamate. Sud zaključuje da je to optuženoj AG bilo poznato jer iz iskaza svjedoka (AGP, KG i GG) proizlazi nedvojbeno kako je ona bila bliska sa Ljiljanom Bužanin i svi ispitani svjedoci govore o tome kako je ona pronalazila "kamatare" odnosno osobe koje će davati novac, a u zamjenu bi osobe koje prime novac davale nekretnine kao sredstvo osiguranja. Glede inkriminacije pod točkom 2. presude, a vezano uz to da bi optužena AG svjesno lažno svjedočila pred Općinskom građanskim sudom u Zagrebu, 3. listopada 2018., povodom tužbe ĐG protiv FG, sud je nedvojbeno utvrdio slijedeće. Naime, iz već ranije analize dokaza i to kako materijalnih tako i personalnih proizlazi nedvojbeno da je upravo optužena AG na sastanak kod obitelji ĐG dovela FG, pa stoga njezin iskaz da ga je (FG) prvi put vidjela na sastanku 2. ožujka 2011. kod pokojnog LG, nedvojbeno je sud utvrdio da ne odgovara isti već da je lažan. Kao što je i ranije s ud nedvojbeno utvrdio, optužena AG je dovela FG, a osim toga, i iz iskaza svjedokinje AGP ista je i telefonom najavila njihov dolazak, a nakon prvotnog sastanka, optužena AG je nazvala Z i navela kako se FG i SG premišljaju, što dovoljno govori u prilog utvrđenju suda da ga nije tada prvi put vidjela, već da ga je i poznavala. Nadalje, glede svog iskaza pred sudom u svojstvu svjedoka da nije bila prisutna primopredaji novca pokojnim LG od strane FG te da nema osobnih saznanja o odnosu između pokojnog LG i FG te da nije sudjelovala u dogovoru i pregovorima između istih te da ne zna kolika je bila ugovorena kamata na pozajmicu FG pokojnom LG, također je suprotna iskazima svjedoka ĐG, AGP, KG i GG. Naime, svi ispitani svjedoci iskazuju međusobno suglasno kako je optužena AG bila prisutna na sastanku na kojem se raspravljalo, čak i da je sama nazvala nakon prvog sastanka Z i navela kako se FG i SG premišljaju, da je ugovorena kamata na iznos bila 10%, da su isplatili u prisutnosti svih navedenih svjedoka izuzev KG iznos od 45.000,00 eura te da se radilo o pozajmici sa fiducijom, a fiktivno o kupoprodaji. Osim toga, kada se navedena dva iskaza koje je optužena AG dala stave u međusobnu relaciju vidljivo je kako je tijekom 2016. navela da ne zna o kakvom se pravnom poslu radilo između LG i FG, da bi potom u iskazu 2018. navela da ne zna koja je bila kamata, što ukazuje da je ista ipak imala saznanja da se radilo o pozajmici. Slijedom navedenog sud je nedvojbeno utvrdio kako su u ponašanju optužene AG ostvarena objektivna obilježja kaznenog djela davanja lažnog iskaza iz članka 305. stavka 1. KZ/11 i to jednom kao svjedok u prethodnom postupku pred ovlaštenim tužiteljem, a jednom kao svjedok u postupku pred sudom. Osim što je sud utvrdio objektivnu neistinu danih iskaza analizirajući sve izvedene dokaze, tako je utvrdio i subjektivnu neistinu na strani optužene, jer je za sud optužena AG itekako bila svjesna da u dva navrata daje lažne iskaze, odnosno ono o čemu iskazuje da nije istina. Osim objektivnih obilježja terećenih joj kaznenih djela, sud je na strani optužene utvrdio i subjektivno obilježje, a to je izravna namjera kao oblik krivnje i to prvog stupnja jer je optužena bila svjesna svojih djela i htjela ih je kao takve i kao svoje.
10. U cijelosti su prihvaćeni kao istiniti i vjerodostojni pročitani pisani dokazi, s obzirom da tijekom postupka nije izveden ni jedan dokaz kojim bi oni bili dovedeni u sumnju. Što se tiče iskaza svjedoka ĐG, AGP, KG i IG, sud je iste cijenio istinitima i vjerodostojnima. To stoga što su međusobno suglasni u odlučnim činjenicama koje je sud trebao utvrditi, a potom jer su iskazi svjedoka ĐG i osobito svjedokinje AGP toliko detaljni i opsežni, da je vidljivo kako su isti prilikom svakog iskazivanja ponovno proživljavali navedene događaje o kojima su iskazivali i u iskazima bili dosljedni. Za sud je svjedokinja AGP ostavila dubok dojam iskrene osobe, pogotovo što je ista iskazivala o događajima koji su se dogodili pred više od petnaest godina, a njezino pamćenje je toliko svježe i detaljno, a radi se o osobi sa navršenih preko 82 godine života. S obzirom na iskaze spomenutih svjedoka, isti su u bitnim dijelovima, osobito spornima bili suglasni i ujednačeni. Što se tiče iskaza svjedoka SG i FG, sud je njihove iskaze cijenio kao neistinite i nevjerodostojne jer su isti međusobno proturječni iskazima ostalim ispitanih svjedoka i pročitanog iskaza te materijalnoj dokumentaciji. Svjedok FG je iskazivao po sudu nevjerodostojno, osobito u nespornom dijelu, obzirom na to da se protiv njega vodi kazneni postupka koji je usko povezna sa događajima koji su predmet ovog postupka i po stavu suda isti se nije želio samo optuživati i izlagati nepovoljnom ishodu u drugom kaznenom postupku. Isto tako svjedok SG je u svom iskazu pokušao umanjiti svoj značaj u cijelom postupku, kao i značaj JG i same optužene AG. Neim iskazi svjedoka SG i FG su iskonstruirani na način da su oni bili isključivo kupci i kako je FG kupio poslovni prostor, no činjenica je da su oni itekako bili svjesni sklapanja fiktivnog ugovora, kao i da je poslovanje koje su oni htjeli prikriti nezakonito, a moguće i nedopušteno sa aspekta kaznenog prava. Sud je njihove iskaze cijenio i kontradiktornima jer svjedok SG govori da je bio zainteresiran za kupnju poslovnog prostora, no da je odustao jer da nije bilo moguće ishoditi terasu, no usprkos tome on i nadalje dolazi na sastanke kod obitelji AGP i odlazi sa svjedokom FG i kod javne bilježnice i prilikom uknjižbe na sud. Navedena kontradiktornost proizlazi i iz činjenice da i SG i FG govore kako se sklopio ugovor o kupoprodaji, dok svi ostali svjedoci govore o pozajmici i kamati, a direktno suprotan iskazu svjedoka FG je iskaz svjedoka KG, koji je naveo da je upravo FG bio ljut na Z prilikom isplate kamate, na Ljiljanu Bužanin te i na samu optuženu AG koja ga ja uplela u cijelu tu priču. Nevjerojatno je za sud prihvatiti iskaze svjedoka SG i FG, pored vođenja kako kaznenog tako i parničnog postupka protiv FG, upravo glede navedene pozajmice. Isto tko, obrana optužene AG je usmjerena na otklanjanje kaznene odgovornosti sa sebe, koju obranu sud cijeni neistinitom i nevjerodostojnom i u potpunosti ju odbacuje.
11. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne koja bi u odnosu na optuženu AG bila adekvatna njezinoj kaznenoj odgovornosti, sud je pošao od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja u smislu članka 47. KZ/11. Kao olakotno je optuženoj cijenjena činjenica da je kazneno neosuđivana. Olakotnim je sud cijenio i činjenicu da je majka jednog djeteta te da je od počinjenja kaznenih djela proteklo skoro deset odnosno osam godina. Otegotnih okolnosti sud na strani optužene sud nije našao. Imajući u vidu značaj svih utvrđenih olakotnih okolnosti u odnosu na otegotne, sud je optuženu AG osudio na kaznu zatvora u trajanju osam mjeseci, nakon što je prethodno utvrdio kazne zatvora u trajanju po šest mjeseci za svako djelo te joj je na temelju članka 56. KZ/11 izrekao uvjetnu osude na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju osam mjeseci neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine od pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo te rok provjeravanja sud smatra u konkretnoj situaciji primjerenim za postizanje svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11. Duljina roka provjeravanja određena je cijeneći okolnosti počinjenja kaznenog djela, pa je ovako odmjeren rok provjeravanja, primjeren i potreban radi ostvarivanja svrhe kažnjavanja. Također će optuženoj ovakvom kaznom biti omogućeno ponovno uključivanje u društvo, odnosno da prilagodi svoje ponašanje društveno prihvatljivom. Stoga sud smatra da je kazna na koju je optužena osuđena upravo primjerena svim okolnostima počinjenih djela. Navedenu vrstu i mjeru kazne sud je primijenio prema optuženoj jer je i prijedlog ovlaštenog tužitelja bila uvjetna osuda.
11.1. Također, sud smatra da će se ista svrha u vidu opće i specijalne prevencije postići i izrečenom uvjetnom osudom, odnosnom opomenom njezina izvršenja. Osim toga, ovakva kazna će djelovati i na sve ostale potencijalne počinitelje kaznenih djela da ista ne čine, odnosno da usklade svoje ponašanje sa društveno priznatim normama, ovakvom će kaznom biti izražena društvena osuda za počinjeno djelo i jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo.
12. Odlučujući o troškovima ovog kaznenog postupka sud je imao u vidu imovinske prilike optužene o kojima se izjasnila, da je uzdržava suprug, kao i da je suvlasnica kuće na adresi prebivališta te poljoprivrednog zemljišta, pa je s obzirom na brojnost radnji poduzetih u spisu i naprijed navedene okolnosti sud optuženu obvezao samo na snašanje troškova paušala u iznosu 100,00 eura, koji iznos je dužna uplatiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude. Osim toga, sud je stava da snašanjem navedenog troška ni optuženoj niti njezinoj obitelji neće biti ugrožena egzistencija. Navedena odluka suda donesena je uzimajući u obzir i broj radnji poduzetih u ovom konkretnom kaznenom postupku.
U Zagrebu 27. siječnja 2026.
Sutkinja
Martina Pamić
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranku, zbog podnošenja odgovora na žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.
DNA:
1) OKDO Zagreb na broj KO-DO-141/2025
2) Optužena AG
3) Braniteljica, odvjetnica Valentina Kolar
