REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-9140/2023-42
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Vanesi Brizić Bahun, a po prijedlogu više sudske savjetnice Atine Matanov, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa punomoćnica NB, zaposlenica tužitelja, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, zastupanog po punomoćniku GB, zaposleniku tuženika, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 7. siječnja 2026., u prisutnosti punomoćnice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 27. siječnja 2026.,
p r e s u d i o je
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
" Tuženik CROATIA OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Mihanovićeva 3, Zagreb, isplati na ime naknade štete svotu od 6.048,91 eura uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od podnošenja tužbe do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje naknaditi tuženiku Croatia osiguranju d.d. Zagreb trošak parničnog postupka u iznosu od 106,94 eura (slovima: sto šest eura i devedeset četiri centa), u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je u tužbi naveo da je osiguranik tužitelja MB smrtno stradao u prometnoj nezgodi 6. veljače 1985. kada je na njega naletio nepoznati automobil nepoznatog vozača. Na osnovu navedene nesreće članovima obitelji pok. osiguranika je rješenjem HZMO broj MP-344319 od 2. prosinca 1986. priznato pravo na obiteljsku mirovinu. Naknade štete za nastavna razdoblja namirena su u mirnom postupku. Zadnja uplata za prethodno razdoblje bila je dana 25.04.2017. Kako je tužitelj nastavio sa isplatom obiteljske mirovine, za razdoblje od 1.02.2019. do 31.12.2020. s osnova obiteljske mirovine ukupno je isplaćeno 6.048,91 eura, a koji iznos za tužitelja predstavlja štetu. Dana 26. siječnja 2021. tužitelj je tuženiku uputio zahtjev za naknadu štete zbog isplaćenih mirovina, tuženik je zahtjev primio, ali nije otplatio dug. Slijedom navedenog, predlaže usvojiti tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 6.048,91 eura sa zateznim kamatama koje teku od podnošenja tužbe do isplate.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost za istu. Tuženik osporava pravne i činjenične navode tužitelja u cijelosti budući da tužitelj ne može potraživati naknadu za štetu koja mu još nije niti nastala te je upitno hoće li mu ista i nastati. Ističe da navršavanjem 65.godine života osiguranika tužitelja, tužitelj ne trpi štetu jer bi,da nije bilo štetnog događaja, ionako morao izdvajati sredstva na ime starosne mirovine. Tuženik smatra da bi eventualno bio dužan naknaditi stvarnu štetu, a što bi u konkretnom slučaju bila razlika između isplaćene obiteljske mirovine i pretpostavljene starosne mirovine koja bi se ostvarila da nije bilo štetnog događaja. U daljnjem tijeku postupka predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troška sastava odgovora na tužbu.
3. Presudom ovog suda, poslovni broj: P-4170/2021-20 od 28. srpnja 2022. naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 6.048,51 eura sa zateznim kamatama koje teku od 18. svibnja 2021. do isplate.
4. Odlučujući o žalbi tuženika, Županijski sud u Splitu je rješenjem poslovnog broja: Gž-1863/2022-5 od 3. svibnja 2023. ukinuo prvostupanjsku presudu te je vratio predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
5. U tijeku postupka sud je pročitao dopis od 15.02.2021. (list 4 spisa), zahtjev za naknadu štete (list 5 spisa), izvještaj od 7.02.1985. (list 6-7 spisa), rješenje Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske od 11. ožujka 1985. i 2. prosinca 1986. (list 8-11 spisa), izvješće o saldu duga (list 25 spisa), tablicu isplaćenih sredstava (list 26 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Ručević vještačenja d.o.o (list 126-129 spisa) te sudsku praksu dostavljenu u spis.
6. Nije provedeno saslušanje svjedokinje PB na okolnost na kojem je radnom mjestu radio suprug, pok. MB jer su odlučne činjenice u postupku utvrđene iz materijalne dokumentacije i provedenog financijskog vještačenja.
7. Na temelju provedenog postupka i ocjenjujući dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Među strankama nije sporno da je osiguranik HZMO-a MB smrtno stradao u prometnoj nesreći koja se dogodila 6. veljače 1985., a koju je prouzročio nepoznati vozač nepoznatog automobila. Nije sporna pasivna legitimacija, štetni događaj i odgovornost za isti. Nesporno je i da je rješenjem tužitelja članovima obitelji pok. osiguranika tužitelja priznato pravo na obiteljsku mirovinu.
9. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva te primjena mjerodavnog prava.
10. Sud nije ocjenjivao dokaze koji se odnose na činjenice koje među strankama nisu sporne, kao niti dokaze koji su provedeni za potrebe drugih sudskih ili upravnih postupaka.
11. Za odlučivanje u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u, odnosno u trenutku kada je izvršena isplata mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja - prometne nesreće (isto shvaćanje zauzeo je Vrhovni sud RH u svojim odlukama Rev x-388/2018 od 25. kolovoza 2020., Rev-3660/2018 od 12. siječnja 2022., Rev-12/2022 od 12. siječnja 2022. i Revd-1394/2024-2 od 23. travnja 2024.)
12. Zbog navedenog, utvrđeno je da se u ovom slučaju primjenjuje Zakon o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje: ZOOP).
13. Odredbom čl. 27. st. 1. ZOOP-a propisano je da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Prema st. 2. istog članka stvarnom štetom u smislu stavka 1. tog članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Sukladno st. 3. tog članka, razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
14. Iz rješenja Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područna služba u Zagrebu, MP-344319 od 11. ožujka 1985. i 2. prosinca 1986. razvidno je da se članovima obitelji pok. MB priznaje se pravo na obiteljsku mirovinu počevši od 6. veljače 1985.
15. Stoga, treba primijeniti čl. 27. st. 1., 2., 3. i 4. ZOOP-a kojima je propisana obveza društva za osiguranje da zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknade stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obveze preuzetih ugovorom o osiguranju, s time da se stvarnom štetom smatraju troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji, pri čemu se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, a te odredbe odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.
16. Obveze tuženika su kao društva za osiguranje po policama osiguranja od automobilske odgovornosti regulirane odredbama ZOOP-a pa su u postupcima u kojima spor pokreće tužitelj protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime invalidske mirovine relevantne odredbe ZOOP-a koje su bile na snazi u trenutku izvršenih isplata invalidskih mirovina, a ne odredbe Zakon o mirovinskom osiguranju. Naime, Zakon o mirovinskom osiguranju predstavlja opći propis koji uređuje odnose u sustavu mirovinskog osiguranja, dok se u ovoj pravnoj stvari imaju primijeniti odredbe ZOOP-a i to gore navedena odredba čl. 27. st. 1., 2., 3. i 4.
17. Radi utvrđenja postoji li razlika između iznosa obiteljske mirovine koja se isplaćuje članovima obitelji pok. osiguranika tužitelja MB i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplate bila ozljeda na radu provedeno je financijsko vještačenje po vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. Zagreb koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da u skladu s pretpostavkama i izračunima iz nalaza, pod pretpostavkom da je invalidska mirovina pokojnog osiguranika tužitelja prouzročena ozljedom na radu, mišljenja je da bi iznos pretpostavljene invalidske mirovine pokojnog osiguranika tužitelja bio veći od iznosa obiteljske mirovine koju tužitelj isplaćuje. Razlika između pretpostavljene invalidske i isplaćene obiteljske mirovine od 1. veljače 2019. do 31. prosinca 2020. iznosi ukupno 3.394,05 EUR. Pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'd1' (u valuti EUR), a datumi dospijeća istih u stupcu 'e' Tabele 1 iz nalaza.
18. Na ovako sačinjeni nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbi te ga i sud u cijelosti prihvaća kao vjerodostojan, objektivan i sačinjen u skladu s pravilima struke.
19. Iz nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da tužitelju nije nastala stvarna šteta u smislu naprijed navedene odredbe čl. 27. ZOOP-a, odnosno, da isplatom obiteljske mirovine tužitelj isplaćuje manje iznose nego li bi to činio da je razlog umirovljenja ozljeda na radu.
20. Budući da je tužiteljevim rješenjem utvrđena obiteljska mirovina, a da je u skladu s odredbom čl. 27. st. 3. ZOOP-a utvrđeno da nema štete kao jedne od pretpostavki odgovornosti za štetu sukladno odredbi čl. 1045. ZOO-a, odnosno da nema razlike koju bi tuženik bio dužan isplatiti, sud nije ispitivao druge pretpostavke štete.
21. Slijedom navedenog, sud je odbio tužbeni zahtjev kako je odlučeno u točki I. izreke presude.
22. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, a isti su odmjereni s obzirom na vrijednost predmeta spora pa kako je tuženik u cijelosti uspio u sporu valjalo mu je dosuditi trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 106,94 eura, sukladno Tbr. 1. toč. 2. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine, broj: 37/23).
23. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II. izreke presude.
U Zagrebu 27. siječnja 2026.
Sutkinja
Vanesa Brizić Bahun
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:
- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno
- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.
Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.
DNA:
1. Tužitelju
2. Tuženiku
