REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž-610/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao suca izvjestitelja i člana vijeća, te Renate Marić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice RS, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], zastupane po punomoćniku Šimi Sviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćniku Denisu Laucu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2107/19-50 od 8. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 27. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2107/19- 50 od 8. travnja 2024. u pobijanom dosuđujućem dijelu ( točka I. izreke) i u odluci o troškovima postupka (točka III. izreke), te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, isplatiti tužiteljici RS, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], iznos od 6.490,71 eur zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 22.05.2019. do 31.12.2022. obračunatim po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva za iznos od 2.681,77 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22.05.2019. do isplate, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.035,60 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08. travnja 2024. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana od donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate, a sve u roku od 15 dana.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom, prvostupanjsku presudu u točkama I. i III. izreke pobija tuženik, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se u cijelosti odbije tužiteljica sa tužbom i tužbenim zahtjevom, podredno da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, te tužiteljicu obveže da naknadi tuženiku prouzročene parnične troškove.

2.1. U sadržaju žalbe tuženik u bitnome ističe da je još u odgovoru na tužbu istakao prigovor kako je tužiteljica doprinijela štetnom događaju, jer je neoprezno prelazila kolnik, da je na tu okolnost predložio saslušanje tužiteljice, svjedoka GS , uvid u predmet Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj K-157/2019 i uviđaj na licu mjesta sa medicinskim i prometnim vještacima, da je prvostupanjski sud glede tog prigovora tuženika dao nerazumljive razloge navodeći kako tuženik nije predložio dokaze na tu okolnost i da je sud vezan za pravomoćnu kaznenu presudu. Stoga tuženik ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a posebno iz razloga što o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi i sadržaja spisa. Nastavno tuženik ističe i bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a, jer da mu zbog nezakonitog postupanja prvostupanjskog suda nije dana mogućnost raspravljanja pred sudom, kao i bitne povrede iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi sa člankom 8. i 12. ZPP-a. Zbog navedenih bitnih povreda da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, te je i materijalno pravo pogrešno primijenjeno. Osporava tužiteljici dosuđeni iznos pravične naknade neimovinske štete i tijek zateznih kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva 22. svibnja 2019. pa do isplate, kao i odluku o parničnom trošku, jer smatra da mu u odnosu na povučeni dio tužbenog zahtjeva pripadaju troškovi koje je pravovremeno zatražio.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. U predmetnoj stvari tužiteljica zahtjeva naknadu imovinske i neimovinske štete nastale joj kao posljedica zadobivenih povreda u prometnoj nesreći dana 15.01.2019. u mjestu [adresa], koju je prouzrokovao GS kao vozač vozila marke Škoda Octavia reg. [registarska oznaka], osiguranog kod tuženika Euroherc osiguranja d.d.

6. Sukladno očitovanjima parničnih stranaka, prvostupanjski sud je ocijenio nespornim nastanak štetnog događaja, aktivnu i pasivnu legitimaciju, da je tuženik isplatio tužiteljici iznos od 27.000,00 kuna prije podnošenja tužbe, da je tužiteljici tuđa pomoć i njega pružana od strane ukućana, te da cijena sata tuđe pomoći iznosi 2,65 eur/20,00 kn, jer su to stranke također učinile nespornim na ročištu 7. ožujka 2022.

7.Međutim, tuženik je već u odgovoru na tužbu istakao prigovor podijeljene odgovornosti, navodeći da postoji doprinos tužiteljice nastanku štetnog događaja, iz razloga što je neporezno prelazila kolnik a da se prethodno nije uvjerila da obzirom na druge sudionike u prometu to može učiniti na siguran način.

7.1. Odlučujući o osnovanosti osnove tužbe, prvostupanjski sud se pozivao na presudu Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. K-157/2019-3 od 21.3.2019., koja je postala pravomoćna 10.5.2019., kojom je utvrđeno da je okrivljenik GS oglašen krivim što je dana 15. siječnja 2019. oko 8,00 sati u [adresa] u [adresa] ispred kbr. 14, upravljajući osobnim automobilom marke Škoda Octavia reg. oznake [registarska oznaka], protivno odredbama čl. 38. stavka 2. i čl. 134. stavka 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dolaskom do obilježenog pješačkog prijelaza propustio obratiti dužnu pozornost na pješakinju RS koja je prelazila kolnik njemu s desne strane na lijevu stranu preko obilježenog pješačkog prijelaza, te se propustio kretati takvom sigurnom brzinom da može pravovremeno zaustaviti svoje vozilo ispred pješačkog prijelaza, olako smatrajući da neće doći do štetnih posljedica, pa je uslijed ovakve nepropisne vožnje na pješačkom prijelazu došlo do udara prednjeg lijevog dijela njegovog vozila u lijevu nogu pješakinje RS, kojom prilikom je RS zadobila teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma gornjeg kraja lijeve goljenične kosti.

7.2. U tom smislu prvostupanjski sud navodi kako je temeljem članka 12. ZPP-a vezan za utvrđenja iz pravomoćne presude kojom je osiguranik tuženika oglašen krivim za nastanaka predmetnog štetnog događaja, te da tuženik u tom smislu nije predlagao izvođenje drugih dokaza, pa da je stoga prigovor tuženika o doprinosu tužiteljice nastanku predmetnog događaja neosnovan.

8. Prema odredbi članka 12. stavak 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-

Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP), u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti, sud je vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

9. Međutim, činjenica da je osiguranik tuženika pravomoćnom presudom kaznenog suda oglašen krivim za štetnu radnju koja ima obilježje kaznenog djela, ne isključuje mogućnost da je i tužiteljica kao oštećenik nekom svojom radnjom ili propustom djelomično doprinijela nastanku štetnog događaja. Kako je građanska odgovornost šira od kaznene odgovornosti, povodom prigovora podijeljene odgovornosti sud je trebao raspraviti u tom pravcu iznesene činjenice, jer pozivanje samo na utvrđenja iz presude kaznenog suda, a bez da su dani ikakvi razlozi za odbijanje dokaznih prijedloga istaknutih u tom pravcu nije dovoljno. Kako je tuženi već u odgovoru na tužbu ( str. lista 32) predložio dokaze za svoje navode i to saslušanje tužiteljice, svjedoka JS , uvid u kazneni predmet Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj K-157/2019, te uviđaj na licu mjesta sa medicinskim i prometnim vještacima, a prvostupanjski sud je na ročištu 1. veljače 2021. ( str. lista 61. i 62. spisa), prije no što je zaključio prethodni postupak, odlučio da će se provesti po strankama predloženi dokazi, tada u razlozima presude prvostupanjski sud nije mogao navesti da tuženik nije predložio dokaze, već je bio dužan obrazložiti zbog čega navedene dokaze tuženika nije izveo.

10. Stoga, osnovano u žalbi tuženik ističe da je počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati budući o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi i sadržaja spisa. Što se tiče bitne povrede postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a na koju tuženik u žalbi također ukazuje, ovaj sud je stava da ista nije počinjena obzirom nije utvrđeno da bi nezakonitim postupanjem, a naročito propuštanjem dostave tuženiku bilo onemogućeno raspravljanje pred sudom. Glede žalbenog razloga relativno bitne povrede postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi sa člankom 8. i 12. ZPP-a, ovaj sud smatra da kada bi ta povreda postupka i bila učinjena , za odluku o žalbi to nije od utjecaja obzirom na učinjenu bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

11. Zbog bitne povrede postupka, činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno, pa se ni pravilna primjena materijalnog prava ne može valjano ispitati, slijedom je valjalo odlučiti kao u izreci.

12. U ponovnom postupku će prvostupanjski sud otkloniti bitnu povredu postupka, zatim ocijeniti koje od predloženih dokaza treba provesti radi utvrđenja odlučnih činjenica, te ponovo odlučiti o glavnoj stvari i troškovima postupka

U Požegi, 27. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća

Branimir Miljević