REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.broj Pn-1683/2019-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Vesni Horvat kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja RB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa Marija Maričević, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika EUROHERC osiguranje - dioničko društvo za osiguranje imovine i osoba i druge poslove osiguranja, OIB 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, kojeg zastupa Mislav Biočić, odvjetnik iz odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dana 23. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Marije Maričević, odvjetnice iz Zagreba i zz punomoćnika tuženika Denisa Lauca, odvjetnika iz Zagreba, dana 26. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju iznos od5.390,94 EUR (40.618,00 kn) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14.12.2019. do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, troškove odštetnog zahtjeva u mirnom postupku u iznosu od 165,90 EUR (1.250.00 kn) i trošak parničnog postupka, sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude do plateža, sve to u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 3.136,22 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke tekućom od 26. siječnja 2026. do plateža, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 26.6.2019. navodi da je dana 16.8.2018. godine oštećeno vozilo u njegovu vlasništvu registarskih oznaka [registarska oznaka]. Do nezgode je došlo zbog oduzimanja prednosti vozilima koja se kreću cestom s prednošću prolaska, vozača ĐB koji je upravljao osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka]. Tom prilikom isti izlazi iz sporedne ceste te oduzima prednost motociklu kojim je upravljao tužitelj a koji se kretao cestom s prednošću prolaska te dolazi do sraza vozila te je motocikl tužitelja odbačen na zaštitnu ogradu. U predmetnom štetnom događaju tužitelj je pretrpio imovinsku štetu na motociklu u visini od 40.000,00 kn, a kako istu tuženik nije naknadio temeljem podnesenog zahtjeva u mirnom postupku predlaže da mu sud pruži pravnu zaštitu na način naveden u izreci presude.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da su osim činjenice da je na dan 16.8.2018. godine vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] bilo osigurano od automobilske odgovornosti kod tuženika svi ostali navodi tužbe sporni. Ističe da se prometna nesreća nije dogodila na način opisan u tužbi odnosno kako istu opisuju njezini navodni sudionici te tuženik navodi da je ista fingirana s ciljem da tužitelj od tuženika naplati naknadu na koju nema pravo. Oštećenja na vozilima tužitelja i osiguranika tuženika nepodudarna su kako međusobno tako i sa dinamikom nesreće kakvu opisuju njezini sudionici. Tuženik stoga osporava štetni događaj, a slijedom toga i odgovornost za štetu koju tužitelj potražuje. Ističe i to da u dinamici nesreće po opisu tužitelja i osiguranika tuženika tužitelj nije mogao izbjeći zadobivanje ozljede pa kako tužitelj nije ozlijeđen jasno je da se štetni događaj iz tužbe nije niti dogodio. Sporna je i visina tužbenog zahtjeva kao i tijek potraživane zatezne kamate. Slijedom svega izloženog predlaže tužitelja odbiti sa tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. U tijeku dokaznog postupka izvršen je uvid u izvješće o prometnoj nesreći, izvid štete, prijavu i zahtjev za naknadu štete iz AO, ponudu i račun Navala d.o.o. Trogir, e-mail komunikaciju između punomoćnika tužitelja i tuženika, podneske stranaka, izjave o tijeku nastanka prometne nesreće tužitelja i ĐB date na zahtjev tuženika, fotografije oštećenja motocikla tužitelja i vozila osiguranika tuženika, proveden je dokaz zamolbenim saslušanjem tužitelja i svjedoka RB, dokaz kombiniranim sudsko medicinsko prometnim vještačenjem po vještacima dr. Josipu Škaviću i ing. Berislavu Šimunoviću, dopunsko usmeno očitovanje vještaka ing. Berislava Šimunovića, prometno vještačenje po vještaku ing. Peri Todoroviću, dopunsko usmeno očitovanje vještaka ing. Berislava Šimunovića i ing. Pere Todorovića, prometno vještačenje po vještaku ing. Robertu Spudiću, preslike fotografija ozljeda tužitelja dostavljenih uz podnesak od 11.3.2025. te zajedničko dopunsko usmeno očitovanje vještaka ing. Šimunovića, ing. Todorovića i ing. Spudića.

4. Predmet spora zahtjev je tužitelja za naknadu imovinske štete na motociklu tužitelja registarskih oznaka [registarska oznaka] po tvrdnji tužitelja nastalih u štetnom događaju dana 16.8.2018.

5. Nije sporno da je motocikl naprijed navedenih registarskih oznaka vlasništvo tužitelja, da je na dan 16.8.2018. bio osiguran kod tuženika policom automobilske odgovornosti, kao niti to da je tuženik otklonio odštetni zahtjev tužitelja budući po mišljenju istog oštećenja na motociklu nisu nastala u štetnom događaju i dinamici opisanoj po sudionicima, točnije da se radi o fingiranoj prometnoj nesreći. Nije sporno da policija nije pozvana na lice mjesta, već je sačinjeno izvješće o prometnoj nesreći. Nije sporno da je sačinjen izvid štete.

6. Saslušan tijekom postupka tužitelj je u svojem iskazu naveo da je bio sudionik prometne nezgode koja se dogodila 16. kolovoza 2018. u jutarnjim satima te da je upravljao motociklom i kretao se glavnom cestom iz pravca Trogira prema Slatinama. Izašavši iz blage okuke vidio je osobno vozilo koje je stajalo na sporednoj cesti te u jednom trenutku izašlo na glavnu cestu i presjeklo mu pravac kretanja. Naveo je da se nije snašao, pao je te udario u zaštitnu ogradu i kamen koji se nalazio uz kolnik. Nosio je kacigu i pri tome je zadobio ogrebotine lijeve strane lica, lijeve ruke i lijeve noge. Vezano uz brzinu kretanja misli da se radilo o brzini od oko 40–50 km/h. Štetni događaj nisu prijavili policiji budući je ĐB, koji je upravljao osobnim vozilom, na licu mjesta priznao svoju odgovornost, pomogao mu je te je nakon toga zvao svog poslodavca koji je došao na lice mjesta iako se on tada već nalazio kod kuće. Naveo je da u trenutku štetnog događaja nisu puno razgovarali o tome na koji način će se riješiti šteta nastala na motoru budući je bio u šoku, a njegov poslodavac je rekao da će on popraviti motor. Međutim, kada su otišli kod mehaničara ispostavilo se da se radi o većim oštećenjima od onih koja su bila odmah vidljiva, zbog čega su otišli na osiguranje te ispunili Europsko izvješće o nezgodi. Naveo je i oštećenja koja su nastala na njegovom motociklu. Misli da nije bilo neposrednih očevidaca štetnog događaja, dok drugog sudionika prometne nezgode ĐB nije prije poznavao, međutim nakon ove nezgode su kontaktirali. Naveo je da se kretao sredinom svoje kolničke trake, a da sudar s osobnim vozilom nije mogao izbjeći. Naveo je da je vozač osobnog vozila izašao na glavnu cestu, presjekao mu put te se zaustavio u tom položaju dok je on pao s motora i ostao ležati kraj zaštitne ograde, a motor je otklizao naprijed. Nakon nezgode motor je odvezen u servis Navala Trogir gdje je „ležao“ 8 mjeseci. Kako osiguranje nije isplatilo štetu, štetu je osobno platio te nakon nekog vremena prodao motor jer se više ne osjeća sigurnim na motoru. Šteta je procijenjena na iznos oko 40.000,00 kn, time da je platio oko 32.000,00 kn budući je od nekih popravaka odustao. Vezano uz zadobivene ozljede naveo je da je otišao na snimanje noge na Firule pri čemu je snimka pokazala da nema loma te je daljnje liječenje provodio kod kuće. Vezano za oštećenu odjeću pri padu naveo je da tu odjeću ima i danas kao i sat koji je nosio na ruci.

7. Svjedok ĐB u svojem je iskazu naveo da je predmetne zgode upravljao osobnim vozilom u vlasništvu firme te se kretao sporednom cestom namjeravajući se uključiti na glavnu cestu koja vodi iz pravca Trogira prema Slatinama. Došavši do raskrižja s glavnom cestom zaustavio se, pogledao lijevo i desno te nije nikoga vidio na glavnoj cesti. Nakon toga je krenuo te u jednom trenutku ugledao vozača na motoru koji mu je dolazio s lijeve strane, naglo je zakočio time da ne zna da li je došlo do kontakta između vozila i motora, ali vozač motora je izletio sa ceste i pao s motora. Štetni događaj nisu prijavili policiji budući da vozač motora nije bio teže ozlijeđen, a isto tako motor nije bio previše oštećen, barem je tako izgledalo na „prvi pogled“. Nakon toga nazvao je poslodavca koji je rekao da će doći na lice mjesta odnosno da mu da kontakt vozača motora i da će on to riješiti. Misli da nije bilo neposrednih očevidaca štetnog događaja, barem ih on nije vidio. Vozača motora prije ovog štetnog događaja nije poznavao. Vezano uz brzinu kretanja naveo je da je taman kretao pa se radilo o brzini od oko 5–10 km/h. Misli da vozilo kojim je upravljao nije bilo oštećeno, vidio je neku ogrebotinu, ali to ne mora biti povezano s konkretnim štetnim događajem. Vezano uz raniji prolazak tim mjestom gdje se dogodila prometna nezgoda naveo je da je prolazio nekoliko puta.

8. Radi utvrđenja dinamike odvijanja štetnog događaja, mogućnosti nastanka i vrste oštećenja na motociklu tužitelja te utvrđivanja visine iste kao i mogućnosti nastanka ozljeda tužitelja u situaciji utvrđene dinamike odvijanja štetnog događaja proveden je dokaz kombiniranim sudsko medicinsko prometnim vještačenjem po vještaku dr. Josipu Škavić i ing. Berislavu Šimunoviću. Kako policija nije obaviještena o predmetnom štetnom događaju nije izvršen očevid te vještačenje provedeno temeljem izvida štete, fotografija oštećenja sudionika štetnog događaj i iskaza sudionika štetnog događaja.

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka za promet ing. Berislava Šimunovića proizlazi da je do štetnog događaja došlo na način da se osiguranik tuženika uključivao iz sporedne ulice dolazeći tužitelju s desne strane. Da bi izbjegao nalet na vozilo osiguranika tuženika tužitelj je najvjerojatnije poduzeo radnju skretanja ulijevo kojom prilikom je izgubio nadzor nad motociklom i zajedno s njim se prevrnuo na lijevi bok. U nastavku je motocikl otklizao izvan kolnika s lijeve strane gledano u smjeru kretanja tužitelja. Ovom radnjom uključivanja osiguranik tuženika je presjekao put kretanju motocikla tužitelja. Na način kako je u ovoj prometnoj situaciji najvjerojatnije reagirao tužitelj skretanjem ulijevo na opasnost koja mu je dolazila s desne strane reagirala bi i većina prosječnih vozača. Za izračun brzine kretanja oba vozila prije i u trenutku štetnog događaja nema elemenata. Kako nije došlo do kontakta između vozila, a nisu poznati niti način ni brzine kretanja oba vozila neposredno prije štetnog događaja, nije moguće napraviti vremensko-prostornu analizu odigravanja predmetnog štetnog događaja, a time niti sve mogućnosti izbjegavanja ove prometne nezgode od strane oba sudionika. Mišljenje je vještaka da je u ovom štetnom događaju na motociklu tužitelja nastala djelomična šteta u iznosu od 40.618,65 kn.

10. Mišljenje je vještaka za sudsku medicinu dr. Josipa Škavića da, budući u spis nije uložena medicinska dokumentacija za tužitelja koja bi se odnosila na pregled i utvrđene ozljede nastale u štetnom događaju, moguće samo uopćeno, na temelju sličnih slučajeva pada vozača motocikla u prometnim nesrećama, zaključiti da karakter i opseg nastalih ozljeda ovise o čitavom nizu čimbenika kao što su brzina kretanja motocikla u času pada, kvaliteta podloge na koju se pada, eventualni udarci tijela u prepreke na putu klizanja i slično. Pri jednostavnom padu bez udarca drugog vozila vozača motocikla na lijevu bočnu stranu i klizanjem po kolniku za očekivati je u pravilu uvijek nastanak površinskih ozljeda, obično oguljotina kože. To znači da u svim sličnim prometnim nesrećama vozač motocikla u pravilu uvijek zadobiva ozljede. Zaključno vještak navodi da sa sudsko-medicinskog stajališta nije moguće zaključivati da li je tužitelj ozlijeđen dana 16.8.2018. godine, a ukoliko jest, kakve je i koje ozljede zadobio.

11. S obzirom na istaknute prigovore tuženika na pismeni nalaz i mišljenje vještaka za promet ing. Šimunovića proveden je dokaz dopunskim usmenim očitovanjem vještaka (ročište 21.2.2022., list 75, 76 spisa). Kako je sud stajališta da dopunskim očitovanjem vještaka nisu otklonjene sumnje u pravilnost datog mišljenja proveden je dokaz novim prometnim vještačenjem po vještaku ing. Peri Todoroviću.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka za promet ing. Pere Todorovića zaključno proizlazi da se štetni događaj nije dogodio na način kako to iskazuju i pismeno navode sudionici štetnog događaja, oštećenja motocikla kao cjelina jer su kao cjelina prijavljeni u prijavi štete nisu nastala na prijavljenom mjestu štetnog događaja. Visinu štete na motociklu vještak procjenjuje imajući u vidu sva oštećenja navedena u izvidu štete u iznosu od 41.712,08 kn.

13. Imajući u vidu različitost nalaza i mišljenja vještaka za promet ing. Šimunović i ing. Todorović proveden je dokaz zajedničkim dopunskim očitovanjem vještaka (ročište 23.5.2023., list 98-100 spisa). U svojim očitovanjima vještaci su ostali kod svojih pisanih nalaza i mišljenja odnosno vještak ing. Šimunović i kod dopunskog usmenog očitovanja. Vještaci su suglasni jedino vezano uz činjenicu da predmetne zgode nije došlo do kontakta motocikla i motornog vozila osiguranika tuženika te da se sva oštećenja ne dovode u vezu sa predmetnim štetnim događajem točnije vještak ing. Todorović navodi da oštećenja motocikla kao cjelina jer su kao cjelina prijavljeni u prijavi štete nisu nastala na prijavljenom mjestu štetnog događaja dok vještak ing. Šimunović navodi da se oštećenja na desnom dijelu ne dovode u vezu sa predmetnim štetnim događajem. Kako zajedničkim očitovanjem vještaka, a s obzirom na različitost mišljenja vezano uz dinamiku nezgode i uzročnu vezu između iste i nastalih oštećenja na motociklu tužitelja ne postoji suglasnost proveden je dokaz novim vještačenjem po vještaku za promet ing. Robertu Spudić. Vezano uz dinamiku prometne nesreće vještak je mišljenja da nije moguće utvrditi prostorno vremensku analizu prometne nesreće time da po istom vještaku postoji tehnička dopustivost prometne nesreće dok izostanak oštećenja na osobnom automobilu osiguranika tuženika ukazuje da u predmetnom štetnom događaju nije došlo do kontakta između osobnog automobila i motocikla što je mišljenje vještaka ing. Šimunović i ing. Todorović.

14. Radi usuglašenja nalaza svih vještaka proveden je dokaz dopunskim usmenim očitovanjem vještaka ing. Šimunović, ing. Todorović, ing. Spudić time da je svaki od vještaka ostao kod svojih pismenih odnosno dopunskih usmenih nalaza točnije zaključno nema zajedničkog istovrsnog stajališta vezano uz dinamiku odvijanja štetnog događaja te oštećenja na motociklu tužitelja nastala na prijavljenom mjestu štetnog događaja.

15. Cijeneći rezultate provedenog dokaznog postupka te pravila o teretu dokazivanja sud je stajališta da tužitelj nije dokazao po njemu opisani nastanak štetnog događaja i uzročnu vezu između štetnog događaja i nastalih oštećenja na motociklu tužitelja. Temeljem tereta dokazivanja tužitelj nije dokazao postojanje potraživanja u utuženom iznosu niti u osnovu niti u visini, a sve u smislu odredbe čl. 219 Zakona o parničnom postupku. Naime, svaka stranka koja tvrdi određenu činjenicu navedeno temeljem tereta dokaza mora i dokazati. Tužitelj tijekom postupka nije dokazao po uvjerenju ovog suda nastanak štetnog događaja dana 16.8.2018. godine u Čiovu kao ni činjenicu da bi oštećenja nastala na njegovom motociklu bila uzročno-posljedično povezana sa navedenim štetnim događajem. Sukladno odredbi čl. 219 ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i ponuditi dokaze na kojima temelji zahtjev. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svojem uvjerenju na temelju slobodne ocjene dokaza, a ako se na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi činjenica onda se o postojanju iste činjenice zaključuje primjenom pravila o teretu dokazivanja sukladno odredbi čl. 221a ZPP-a. Pravilo o teretu dokazivanja obvezuje sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist nije predložila sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. S obzirom da nije u predmetnom slučaju na nedvojben način utvrđena činjenica nastanka štetnog događaja dana 16.8.2018. te oštećenja na motociklu tužitelja u tom štetnom događaju sud o postojanju navedene činjenice zaključuje primjenom čl. 221a ZPP-a.

16. Naime nije sporno da štetni događaj za kojeg tužitelj navodi da je nastao dana 16.8.2018. godine nije prijavljen policiji što nadalje znači da nije moguće utvrditi da li su na kolniku ostali materijalni tragovi u vidu kočenja i zanošenja vozila, a nisu poznati ni zaustavni položaji vozila nakon prometne nesreće. Nadalje tehničkim putem zbog navedenog nije moguće utvrditi brzine kretanja motocikla i osobnog automobila neposredno prije i u trenutku odigravanja štetnog događaja odnosno nije moguće utvrditi prostorno vremensku analizu prometne nesreće. Izostanak oštećenja na osobnom automobilu osiguranika tuženika ukazuje da u predmetnom štetnom događaju nije došlo do kontakta između osobnog automobila i motocikla. Nastanak štetnog događaja opisan po tužitelju i svjedoku osiguraniku tuženika svakom od prometnih vještaka predstavlja tehničku mogućnost time da se iskazi tužitelja i svjedoka razlikuju s izjavama iz ispunjenog izvješća o prometnoj nesreći. Izjave se ne podudaraju s ispunjenim izvješćem o prometnoj nesreći gdje su nacrtana oštećenja na prednjoj desnoj bočnoj strani motocikla i prednjoj lijevoj bočnoj strani osobnog automobila. Uvidom u prijavu i zahtjev za nastanak štete tužitelja proizlazi opis nastanka prometne nezgode, a isto tako iz njegovog odštetnog zahtjeva jasno proizlazi da ga je vozilo osiguranika tuženika udarilo u desni dio motora. Iz izjave osiguranika tuženika date na traženje tuženika također proizlazi kontakt njegovog vozila s motociklom. Saslušan tijekom postupka tužitelj je naveo da mu je osiguranik tuženika svojim izlaskom na glavnu cestu presjekao pravac kretanja dok ne navodi kontakt vozila i motocikla dok svjedok, osiguranik tuženika, misli da njegovo vozilo u ovom štetnom događaju nije bilo oštećeno time da ne zna da li je došlo do kontakta između vozila i motocikla. Navedeno ukazuje na različitost iskaza u odnosu na date izjave iz izvješća odnosno prijave i zahtjeva za naknadu štete. Zbog navedenog, točnije nesuglasnosti iskaza istih, sud iskaze kako tužitelja tako i svjedoka ne cijeni jasnim i uvjerljivim. U izjavi tužitelj navodi da je nakon udarca vozila otišao na lijevu stranu nasipa pokraj ceste dok u iskazu ističe udarac u zaštitnu ogradu i kamen koji se nalazio na kolniku. Prema iskazima sudionika štetnog događaja motocikl se kretao brzinom 40–50 km/h, a vozilo osiguranika tuženika brzinom 5–10 km/h. Kada bi pri ovim brzinama vozila uspostavila fizički kontakt to bi rezultiralo pojavom vidljivih briseva na vozilima, ali moguće i oštećenjima kako na jednom tako i na drugom vozilu. Na desnoj strani motocikla nema tragova koji bi poticali iz kontakta predmetnih vozila, a na vozilu osiguranika tuženika nije bilo oštećenja. Navedena činjenica u koliziji je s iskazima i navodima sudionika štetnog događaja, a to je navod da su vozila bila u fizičkom kontaktu. Imajući u vidu navedeno, a u pogledu da li je postojao sudar ili ne, vještak ing. Todorović smatra da se štetni događaj nije dogodio onako kako iskazuju sudionici. Vještak ing. Šimunović daje svoje mišljenje vezano uz dinamiku u "vjerojatnosti" pozivajući se na iskaze tužitelja i osiguranika tuženika. Iz nalaza vještaka ing. Šimunović proizlazi da dinamiku nastanka štetnog događaja temelji na iskazima tužitelja i osiguranika tuženika (koji su različiti u odnosu na njihove pisane izjave nakon štetnog događaja) dok u svojem dopunskom očitovanju navodi da je koristio i prijavu štete što ukazuje na nelogičnosti pisanog nalaza koje sumnje, kao što je ranije rečeno, nisu otklonjene niti u dopunskom usmenom očitovanju istog vezano uz dinamiku. U svojem pisanom mišljenju vezano uz dinamiku i njezino utvrđenje govori "najvjerojatnije" odnosno da se isto ne može tehnički isključiti (dopunsko očitovanje list 76 spisa). Za razliku od navedenog vještak ing. Todorović u svojem pismenom nalazu i mišljenju detaljno analizira cjelokupnu raspoloživu dokumentaciju i iskaze sudionika štetnog događaja te decidirano navodi da se štetni događaj nije dogodio na način kako to iskazuju i pismeno navode sudionici štetnog događaja. Vještak daje detaljnu analizu mehanizma nastanka oštećenja na motociklu te, kao što je ranije navedeno, decidirano zaključno navodi da oštećenja motocikla kao cjelina jer su kao cjelina prijavljena u prijavi štete nisu nastala na prijavljenom mjestu štetnog događaja te da se štetni događaj nije dogodio na način kako to iskazuju i pismeno navode sudionici istog. U svojem dopunskom usmenom očitovanju (ročište 23.5.2023.) vještaci ing. Šimunović i ing. Todorović su ostali kod svojih nalaza time da postoji suglasnost vještaka vezano uz činjenicu da predmetne zgode nije došlo do kontakta motocikla i osobnog vozila. Navedeno je bio razlog, kao što je ranije rečeno, provođenja novog prometnog vještačenja po vještaku ing. Spudić. Navedeni vještak suglasan je s ranije navedenim nalazom i mišljenjem vještaka ing. Šimunović i ing. Todorović da u predmetnom štetnom događaju nije došlo do kontakta između osobnog automobila i motocikla. Dinamiku štetnog događaja vještak je temeljio na analizi iskaza sudionika štetnog događaja koja je tehnički po mišljenju vještaka moguća. Međutim i sam vještak jasno navodi da se njihove izjave ne podudaraju s ispunjenim izvješćem o prometnoj nesreći gdje su nacrtana oštećenja na prednjoj desnoj bočnoj strani motocikla i prednjoj lijevoj bočnoj strani osobnog automobila. Tehnička mogućnost nastanka štetnog događaja nije ujedno i dokaz njezinog nastanka. Tu ponovljeno treba istaknuti da su oba sudionika nezgode sami napisali izjave u kojima navode da je do nesreće došlo na način da je osiguranik tuženika svojim vozilom ostvario kontakt s motociklom tužitelja. Vještaci ing. Šimunović i ing. Spudić visinu štete iskazuju prema izvidu štete bez analize mogućnosti odnosno nemogućnosti nastanka oštećenja iz izvida.

17. Radi usuglašenja nalaza i mišljenja vještaka ing. Šimunović, ing. Todorović i ing. Spudić proveden je dokaz dopunskim zajedničkim očitovanjem vještaka. Vještaci su suglasni da predmetne zgode nije došlo do kontakta između motornog vozila i motocikla, vezano uz dinamiku odvijanja štetnog događaja ostaju kod ranije navedenih mišljenja (pismenih, usmenih), dok vezano uz nastanak oštećenja na motociklu tužitelja na prijavljenom mjestu štetnog događaja nema suglasnosti, točnije ing. Šimunović i ing. Spudić ne isključuju mogućnost dok vještak ing. Todorović jasno isključuje navedenu mogućnost pozivajući se na korištenje tragova oštećenja, a što je jasno i detaljno obrazložio u svojem pismenom nalazu i mišljenju te dopunskom očitovanju što je bio razlog prihvaćanja mišljenja istog vještaka (imajući u vidu detaljno obrazloženje, jasnoću i sigurnost iskazivanja uz argumentaciju) te s druge strane od strane vještaka ing. Šimunović i ing. Spudić iskazana vjerojatnost odnosno neisključenje mogućnosti.

18. U smislu odredbe čl. 8. ZPP-a o dokazanim činjenicama sud odlučuje prema svojem uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka primjenom pravila o teretu dokazivanja nalazi da tužitelj nije dokazao osnovanost svojeg zahtjeva odnosno da je tuženik dokazao da nije u obvezi isplatiti utuženi iznos. U konkretnom slučaju sud nalazi nedokazanom činjenicu nastanka štetnog događaja na način opisan po tužitelju odnosno materijalnopravne pretpostavke odgovornosti tuženika za isplatu utužene naknade štete, točnije nastanak štetnog događaja opisan po tužitelju kao i uzročnu vezu između štetnog događaja i nastalih oštećenja na motociklu tužitelja. Prilog neosnovanosti zahtjeva tužitelja po uvjerenju suda je i u činjenici da je prijava štetnog događaja učinjena tek 20.8.2018. dok se navodni štetni događaj desio 16.8.2018. Vezano uz iskazivanje zadobivenih ozljeda, točnije samo ogrebotina, evidentno je da iste nisu razlog neprijavljivanja štetnog događaja odmah po njezinom nastanku što je uobičajeno kod prometnih nezgoda, osobito kod velikih imovinskih šteta što je ovdje slučaj. Vezano uz zadobivanje ozljeda tužitelja valja reći i to da iz rezultata provedenog sudskomedicinskog vještačenja po vještaku dr. Josipu Škaviću proizlazi da je moguće samo uopćeno zaključiti o svim sličnim prometnim nesrećama da vozač motocikla u pravilu uvijek zadobiva ozljede, međutim u konkretnom slučaju da li je tužitelj ozlijeđen dana 16.8.2018., koje je i kakve ozljede dobio sa sudskomedicinskog stajališta nije moguće zaključiti. Ovakvom nalazu i mišljenju vještaka kao stručnom, objektivnom i obrazloženom sud je u cijelosti poklonio vjeru. Kako sud nalazi nedokazanom, kao što je ranije rečeno, činjenicu nastanka štetnog događaja, nalazi irelevantnim utvrđivati vjerodostojnost datuma sačinjenja fotografija priloženih uz podnesak tužitelja od 11.3.2025., tim više što tužitelj ne dostavlja nikakvu medicinsku dokumentaciju, a fotografije dostavlja tek uz navedeni podnesak, time da u navedenom podnesku navodi da su iste sačinjene neposredno nakon prometne nesreće (što bi značilo 16.8.2018.) dok iz fotografija proizlazi datum 18.8.2018. Valja reći i to da na neuvjerljivost i različitost navoda tužitelja vezano uz dinamiku odvijanja štetnog događaja ukazuje i izvršen uvid u dopis punomoćnika tužitelja (e-mail) od 19.2.2019. iz kojeg proizlazi „da je do štetnog događaja došlo na način da je počinitelj koji je upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] oduzeo prednost oštećenom koji je upravljao motociklom reg. oznake [registarska oznaka] prilikom izlaska sa sporedne ceste na glavnu, uslijed čega nalijeće na oštećenog. Prilikom naleta na vozilo oštećenog nastala je šteta na motoru u visini 40.000,00 kn“, list 11 spisa. Navedene tvrdnje suprotne su suglasnom nalazu vještaka da nije došlo do kontakta između motornog vozila i motocikla.

19. Slijedom svega izloženog tužitelja je valjalo odbiti sa tužbenim zahtjevom u cijelosti a kako je odbijen sa tužbenim zahtjevom, to je odbijen i sa zahtjevom za naknadu troška parničnog postupka.

20. Odluka o parničnom trošku tuženika temeljena je na odredbi čl. 154. st. 1 ZPP-a. Trošak zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku određen je sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to temeljem Tbr 8 toč 1 i 4, Tbr. 9 toč. 1 te Tbr,. 42 i 48. Trošak se sastoji od troška sastava odgovora na tužbu 100 bodova, ročište 10.12.2019. 100 bodova, ročište 17.2.2020. 100 bodova, ročište 1.6.2020. 100 bodova, ročište 20.9.2021. 100 bodova, ročište 21.2.2022. 100 bodova, podnesak 9.7.2022. 100 bodova, ročište 23.5.2023. 100 bodova, podnesak 5.3.2025. 100 bodova, ročište 22.5.2025. 100 bodova te ročište 23.10.2025. 100 bodova ili ukupno 1100 bodova što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR daje ukupan iznos parničnog troška od 2.200,00 EUR te 25% PDV-a 550,00 EUR ili ukupno 2.750,00 EUR. Tuženiku je dosuđen trošak kombiniranog sudsko medicinsko prometnog vještačenja 146,00 EUR, prometnog vještačenja 199,08 EUR, dopunskog očitovanja vještaka 33,18 EUR te trošak pristupa svjedoka 7,96 EUR koji trošak je bio nužan za vođenje ovog postupka te je tako tuženiku ukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 3.136,22 EUR. Odluka o kamatama na trošak temeljena je na odredbi članka 30 st. 2 Ovršnog zakona.

U Zagrebu, 26. siječnja 2026.

Sudac:

Vesna Horvat

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu u Zagrebu u četiri primjeraka.

Dna:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika