REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-14598/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Kristini Koščec Kušić, uz sudjelovanje zapisničara Ivane Grčić, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljene pravne osobe Zagrebačka banka d.d. i II okrivljene odgovorne osobe NČ, zastupanih po braniteljima za I. okr. pravnu osobu odvj. Zvonimir Kalember Skoko i za II okr. odgovornu osobu odvj. Margita Kiš Kapetanović, zbog prekršaja iz čl. 66. st. 1 toč. 1. i st. 2. Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza (Narodne novine, broj 115/16, 130/17, 106/18, 121/19, 151/22), povodom prigovora na prekršajni nalog Ministarstva financija, Porezna uprava, Središnji ured, Sektor za nadzor, Služba za nadzor sprječavanja pranja novca i nadzor administrativne suradnje u području poreza, Klasa: 472-02/24-02/6, Ur.broj: 513-07-21-04-24-4 od 16. listopada 2024.godine, nakon glavne rasprave održane dana 21. siječnja 2026. godine, u prisutnosti branitelja okr,, a u odsutnosti I okr. pravne osobe, II okr. odgovorne osobe i tužitelja, na temelju odredbi čl. 179. i 183. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 26. siječnja 2026. godine javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I okrivljena pravna osoba: Zagrebačka banka d.d., OIB: 92963223473, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavana,
II okrivljena odgovorna osoba: NČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem iz [adresa], prekršajno kažnjavan,
k r i v i s u
što nisu dostavili Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za izvještajno razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. godine u zakonom propisanom roku do 30. lipnja 2023. godine elektroničkim putem informacije koje se odnose na rezidente država članica ili drugih jurisdikcija, odabrane za provjeru metodom ciljanog uzorka među izvještenim računima u predmetu nadzora kako slijedi:
1. Za račun broj: 23600002580493334, otvoren dana 23. rujna 2016. godine, vlasnik računa IČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Švicarske, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje
2. Za račun broj 23600002566876155, otvoren dana 07. rujna 2017. godine, vlasnik računa VČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Njemačke,nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja račun s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje
3. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 10. kolovoza 2016. godine, vlasnik računa NČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Južnoafričke Republike, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje 4. Za račun broj 23600002517521643, otvoren dana 25. rujna 2017. godine, vlasnik računa AČ, OlB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Švicarske, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje
5. Za račun broj 23600002571929832, otvoren dana 16. rujna 2021. godine, vlasnik računa Ivan Majko, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz Mali Grabičani 4, Mali Grabičani, Sokolovac, Republika Hrvatska, rezident Njemačke, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje
6. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 9. ožujka 2021. godine, vlasnik računa ČČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Švicarske, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu Članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje
7. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 27. srpnja 2017. godine, vlasnik računa KČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. 18, N, [adresa], rezident Njemačke, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje
8. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 28.travnja 2022. godine, vlasnik računa ĆČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Njemačke, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje
9. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 22. ožujka 2017. godine, vlasnik računa OČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz Joinviller strase 39 Dreieich, Njemačka, rezident Njemačke, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje
10. Za račun broj 23600002534908077, otvoren dana 1.7.2019. godine, vlasnik računa DČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Južne Afrike, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje
11. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 30. svibnja 2018. godine, vlasnik računa ZČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Nizozemske, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje 12. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 19. srpnja 2022. godine, vlasnik računa ŽČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Njemačke, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje
13. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 09. srpnja 2019. godine, vlasnik računa LČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. 94, I, [adresa], rezident Švicarske, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje
14. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 16. ožujka 2021. godine, vlasnik računa ŠČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Poljske, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje
15. Za račun broj 23600001917462239, otvoren dana 31. kolovoza 2022. godine, vlasnik računa UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Njemačke, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje
16. Za račun broj 23600002506284788, otvoren dana 20. prosinca 2016. godine, vlasnik računa BČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] Bis, Les Sablons, Francuska, rezident Francuske, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje
17. Za račun broj 23600002511390937, otvoren dana 29. prosinca 2021. godine, vlasnik računa PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Njemačke, nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident za izvještajno razdoblje
18. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 11.10.2018. godine, vlasnik računa IČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].19, Gdansk, Poljska, rezidenta Poljske, izvješten pogrešni datum rođenja
4.6.1995. godine umjesto 4.7.1995. godine
19. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 24. svibnja 2019. godine, vlasnik računa TČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Italije, izvješten pogrešni datum rođenja **.**.1947. godine umjesto 26.9.1947. godine
20. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 22. kolovoza 2022. godine, vlasnik računa FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] Yapal, V, [adresa], rezident Turske, izvješten pogrešni datum rođenja **.**.1985. godine umjesto 2.6.1985. godine
21. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 22. kolovoza 2019. godine, vlasnik računa VČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Poljske, izvješten pogrešni datum rođenja
8.4.1944. godine umjesto 8.4.1994. godine
22. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 31. kolovoza 2022. godine, vlasnik računa AČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Indije, izvješten pogrešni datum rođenja **.**.1999. godine umjesto 30.3.1999. godine
23. Za račun broj 23600002505976738, otvoren dana 11. srpnja 2022. godine, vlasnik računa ČČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rezident Njemačke, izvješten pogrešni datum rođenja **.**.1966. godine umjesto 16.5.1966. godine
24. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 4. travnja 2018. godine, izvješten je vlasnik računa RČ datum rođenja **.**.1954. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], Norveška, rezident Norveške. Uvidom u Informacijski sustav Porezne uprave utvrđeno je da je izvješten pogrešni OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnika računa koji pripada EČ, te čiji je OIB i datum rođenja **.**.1960. godine do dana 29.8.2024. godine bio naveden u podacima o vlasniku računa u Informacijskom sustavu Porezne uprave, nakon čega je u Registru računa financijska institucija izmijenila podatke i unijela ispravan OIB vlasnika računa izdan ĐČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] sa datumom rođenja **.**.1954. godine 25. Za račun broj [broj bankovnog računa], otvoren dana 4. travnja 2018. godine, izvješten je vlasnik računa ĐČ, datum rođenja **.**.1954. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], Norveška, rezident Norveške. Uvidom u Informacijski sustav Porezne uprave utvrđeno je da je izvješten pogrešni OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnika računa koji pripada EČ, te čiji je OIB i datum rođenja **.**.1960. godine do dana 29.8.2024. godine bio naveden u podacima o vlasniku računa u Informacijskom sustavu Porezne uprave, nakon čega je u Registru računa financijska institucija izmijenila podatke i unijela ispravan OIB vlasnika računa izdan ĐČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa datumom rođenja **.**.1954. godine
čime su postupili protivno odredbi članka 27. stavak 1. Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza (Narodne novine, broj 115/16, 130/17, 106/18, 121/19, 151/22) i počinili prekršaj kažnjiv po članku 66. stavku 1 .točki 1. i stavku 2. istog Zakona,
te se na temelju citiranih propisa,
i z r i č e
I okr. pravnoj osobi
novčana kazna u iznosu od 9.000,00 eura (devettisućaeura),
II okr. odgovornoj osobi
novčana kazna u iznosu od 900,00 eura (devetstoeura).
II Na temelju čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti izrečenu novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude, putem priložene uplatnice, a ako u ovom roku plate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrati će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti, dok će se u protivnom postupiti prema odredbama čl. 34. Prekršajnog zakona.
III Na temelju čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 50,00 eura (pedeseteura), putem priložene uplatnice, svaki, u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom, na temelju odredbe čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Ministarstvo financija, Porezna uprava, Središnji ured, Sektor za nadzor, Služba za nadzor sprječavanja pranja novca i nadzor administrativne suradnje u području poreza izdao je prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, a koji je u povodu pravodobnog izjavljenog prigovora okrivljenika stavljen izvan snage, te je proveden redovni postupak.
2. U tijeku postupka okrivljenici su dostavili u spis svoju pisanu obranu u kojoj poriču počinjenje prekršaja koje im se stavljaju na teret optužnim prijedlogom. Ističu kako postupanje okrivljenika nema obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret navodeći kada prekršajna odredba čl. 66. st. 1. toč 1. Zakona o administrativnoj suradnju u području poreza ne sadrži pojam dostave u kontekstu prekršajnog sankcioniranja, a niti obrazloženje navodnih propusta okrivljenika kako je to navedeno u pobijanom prekršajnom nalogu. Smatraju da je smisao vođenja evidencije upravo dokazivanje da je izvještajni subjekt poduzeo sve radnje koje su mu na raspolaganju poštujući pritom obvezu prikupljanja informacija, te ističu da je sustav l-okrivljene pravne osobe tijekom nadzora ocijenjen više nego adekvatnim. Okrivljeni uredno dostavljaju sve informacije koje su bili u mogućnosti prikupiti, te poštujući pravila Izvješćivanja i dubinske analize, nesporno provode postupke dubinske analize, utvrđuju račune o kojima se izvješćuje te izvještavaju o njima Ministarstvo financija Poreznu uprave, uredno i u roku, a pritom i o svemu vode propisanu evidenciju. l- okrivljena pravna osoba i Il-okrivljena odgovorna osoba implementirali su sve regulatorne zahtjeve propisane Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza te su u potpunosti prilagodili svoje procese otvaranja poslovnog odnosa s klijentima kao i naknadnog ažuriranja propisanih informacija za potrebe provođenja dubinske analize i izvještavanja propisanih Zakonom. Pri tome, l-okrivljena pravna osoba ne prikuplja navedene podatke samo za klijente koji ugovaraju CRS relevantne proizvode već je proces implementiran na način da se svi propisani podaci prikupljaju za sve klijente i to za nove klijente prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa s l-okrivljenom pravnom osobom, kao i za postojeće u trenutku ažuriranja podataka sukladno propisanim rokovima iz Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Svi Zakonom propisani podaci prikupljaju se kroz Upitnik za klijente kroz koji se prikupljaju i svi drugi regulatorno obvezni podaci temeljem Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Prilikom prikupljanja stranih poreznih identifikacijskih brojeva l-okrivljena pravna osoba (kao i sve druge financijske institucije) susreće s različitom problematikom uvjetovanom različitim klijentskim situacijama zbog kojih, klijent, prilikom otvaranja poslovnog odnosa propusti odnosno ne navede porezni identifikacijski broj. Kako Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza nije propisana zabrana otvaranja poslovnog odnosa u slučaju ne- imanja/ne-navođenja poreznog identifikacijskog broja, implementirana je mogućnost da klijent umjesto unosa poreznog identifikacijskog broja može navesti razlog zbog čega u tom trenutku ne može unijeti navedeni broj uz obavezu da ga naknadno dostavi. Naknadno prikupljanje poreznih identifikacijskih podataka često se usporeno odvija iako l-okrivljena pravna osoba kontinuirano poduzima sve aktivnosti kako bi podatke prikupili (poziva klijenata da dostavi nedostajući podatak, a sustav sadrži upozoravajuću poruku kako bi bankari zatražili navedeni podatak od klijenta pri svakom njegovom dolasku u poslovnico i sl.). Upravo iz tih razloga, značenje sintagme „ne prikuplja propisane informacije" iz prekršajne odredbe članka 6 . st. 1. t. 1. Zakona, ne može se širiti na način da se pod značenje te sintagme podvedu pojedinačni i slučajevi, pogrešno navedenih datuma rođenja ili nedostajućih poreznih identifikacijskih brojeva, okolnostima u kojima je financijska institucija savjesno i profesionalno poduzela sve potrebne korake kako bi se ti podaci prikupili, ali s druge strane, u tim pojedinim slučajevima, financijska institucija nije naišla na potrebnu suradnju na strani klijenta, te smatraju kako ne postoji osnova za prekršajnu odgovornost okrivljenika, te da nijedan propis, pa tako ni Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza, ne nalaže klijentima financijskih institucija obvezu dostaviti točne podatke, a istovremeno Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza ne daje ovlast financijskoj instituciji uskratiti uslugu, otkazati poslovni odnos, zatvoriti račun ili slično, zbog propusta na strani klijenta da dostavi relevantne podatke. U suprotnom kada bi financijska institucija postupila na taj način, izložila bi se značajnom riziku sudskih sporova zbog odštetnih zahtjeva svojih klijenata. Smatraju da zakonodavac nije imao na umu kažnjavati financijsku instituciju koja ima dobro ustrojen sustav te uredno, savjesno i profesionalno pribavlja propisane informacije, ali u 17+6 pojedinačnih slučajeva iz uzorka, jednu vrstu podataka nije pribavila, a drugu je pogrešno navela, i to sve zbog različitih razloga poput, osobnih razloga na strani klijenata, faktora ljudske pogreške pri unosu podataka, objektivne spriječenosti klijenata, ali moguće i pukog nemara u odnosu na opetovane pozive financijskih institucija, da je zakonodavac imao na umu kažnjavati financijsku instituciju za takve propuste, nastupila bi, u prekršajnopravnom smislu, apsurdna i nemoguća situacija kažnjavanja jedne osobe (financijske institucije) zbog propusta (ispisivog ili neispisivog) druge osobe (klijenta koji je nerezident). Nadalje, pronađene greške su minorne, slučajne i očito bez namjere, te ne narušavaju pravni poredak do mjere da bi bile protupravne. Kao što je vidljivo iz izreka i obrazloženja pobijanog naloga, greške u datumima rođenja nastale su očito zbog neočitog rukopisa, „tipfelera" ili su posljedica ljudske pogreške. Slijedom svega navedenog I i Il. okrivljenici predlažu da sud nakon provedenog prekršajnog postupka donese presudu kojom se okrivljenici oslobađaju optužbe.
3. U svom očitovanju na pisanu obranu okrivljenih tužitelj navodi: " lstiče se da su svi navodi iz prigovora l. i II. okrivljenika u cijelosti neosnovani i to iz sljedećih razloga. Naime, u postupku nadzora utvrđeno je da su l. i Il. okrivljenik svojim postupanjem ostvarili obilježja prekršajnog dijela iz čl. 27. st. 1. Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza (Narodne novine, broj 115/16, 130/17, 106/18, 121/19, 151/22, dalje: Zakon), a kažnjivog po čl. 66. st.1. .t.1. i st.2. Zakona, i to na način da su propustili prikupljati informacije iz članka 26. Zakona u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize, te ih dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi do 30. lipnja 2023. godine za razdoblje od 1.1.2022. do 31.12.2022. godine sukladno odredbama članka 27.st.1. Zakona. U izreci Prekršajnog naloga Ministarstva financija, Porezne uprave, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor, Službe za nadzor sprječavanja pranja novca i nadzor administrativne suradnje u području poreza KLASA: 472-02124-02/6, URBROJ: 513-07-21-04-244 od dana 16. listopada 2024. godine (dalje: Prekršajni nalog) navedeno je da prvookrivljeni kao izvještajna financijska institucija ZAGREBAČKA BANKA d.d., te drugookrivljeni NČ kao odgovorna osoba u predmetu nadzora kod financijske institucije nisu dostavili Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za izvještajno razdoblje od 1.1.2022. do 31.12.2022. godine u Zakonom propisanom roku do 30.6.2023. godine elektroničkim putem informacije koje se odnose na rezidente država članica ili drugih jurisdikcija, odabrane za provjeru metodom ciljanog uzorka medu izvještenim računima u predmetu nadzora te je nakon računa nabrojenih pod točkama 1-25 izreke Prekršajnog naloga navedeno da su prvookrivljeni kao izvještajna financijska institucija te drugookrivljeni kao odgovorna osoba u predmetu nadzora kod financijske institucije postupili protivno članku 27. st. 1. Zakona i počinili prekršaj kažnjiv po članku 66. stavku lat. 1. i st. 2. Zakona. lz navedenog proizlazi da činjenični opis prekršaja predstavlja kažnjivu radnju određenu odredbom članka 66. st. 1. .t. 1. i st.2. Zakona koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja budući se izvješćivanje obavlja dostavljanjem informacija Poreznoj upravi elektroničkim putem do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu, a odredba članka 27.st.1. Zakona koja je navedena u prekršajnim odredbama članka 66. st. 1 -t. 1. i st. 2. Zakona sadrži pojam „dostaviti” te glasi: „Informacije iz članka 26. ovoga Zakona koje se odnose na rezidente država članica ili drugih jurisdikcija izvještajne financijske institucije obvezne su prikupljati u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize, te dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu” Pravilnikom o automatskoj razmjeni informacija u području poreza (Narodne novine, broj 18/17, 1/19, 27123, dalje Pravilnik) utvrđuju se pravila za provedbu Zakona te se propisuju definicije pojmova, pravila izvješćivanja i dubinske analize potrebné za provedbu automatske razmjene informacija o financijskim računima. U obrazloženju Prekršajnog naloga navode se odredbe Pravilnika usklađenog sa Zakonom kojima je propisano postupanje financijskih institucija. Člankom 26. Zakona sačuvanog u odredbi članka 27. Zakona propisane su informacije koje obuhvaća automatska razmjena informacija o financijskim računima te koje su financijske institucije dužne izvješćivati Poreznoj upravi. Odredbama članka 27.st.3.Zakona propisano je da: „izvještajne financijske institucije vode evidencije o svim poduzetim koracima i dokazima koji se upotrebljavaju za prikupljanje informacija iz članka 26. Zakona u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize" Vođenje evidencija o svim poduzetim koracima i dokazima u prikupljanju podataka je potrebno radi utvrđivanja ispravnog postupka provođenja dubinske analize. Odredbama članka 76. i 77. Pravilnika propisano je za dubinsku analizu novih računa fizičkih osoba (računi otvoreni nakon 1.12016. godine) da su izvještajne financijske institucije prilikom otvaranja računa obvezne pribaviti izjavu o rezidentnosti imatelja računa te koja mora sadržavati porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na tu državu članicu Mili drugu jurisdikciju, osim u slučaju da dotična država članica ilili druga jurisdikcija rezidentnosti ne izdaje porezni identifikacijski broj te mora sadržavati datum rođenja. Svi računi navedeni u izreci Prekršajnog naloga za koje je utvrđeno da nisu prikupljene i izvještene informacije su novi računi otvoreni nakon 1.1.2016. godine, iz čega proizlazi da je financijska institucija bila obvezna prikupiti valjanu izjavu o rezidentnosti i izvijestiti propisane informacije, a što nije učinila za 25 računa od ukupno 42 provjerena u predmetu nadzora te za koje je utvrđeno da informacije nisu izvještene ili Su izvještene pogrešne informacije. Kao olakotne okolnosti prilikom izricanja kazne uzeto je da financijska institucija provodi mjere za prikupljanje i ažuriranje podataka o klijentima pored izjava o rezidentnosti klijenata u cilju poboljšanja kvalitete i točnosti podataka te je stoga izrečena kazna manja od polovice najvišeg iznosa propisanog prekršajnim odredbama Zakona, međutim bitno je naglasiti da takve okolnosti ne predstavljaju razlog za oslobođenje od krivnje budući nisu prikupljene i izvještene informacije propisane člankom 26. a koje je financijska institucija bila obvezna učiniti. Financijska institucija ZAGREBAČKA BANKA d.d. je pored informacija koje nije izvijestila (porezne identifikacijske brojeve imatelja računa s obzirom na tu državu članicu Mili drugu jurisdikciju), također pogrešno izvijestila o datumima rođenja imatelja računa, a koji su dostavljeni jurisdikcijama s kojima razmjenjujemo informacije. Te informacije su bitne kako bi države koje ih zaprime mogle upariti podatke i identificirati osobe o čijim računima se izvještava, stoga pogrešno izvješten datum rođenja i/ili porezni identifikacijski broj onemogućavaju uparivanje podataka i identificiranje poreznih obveznika. Od 42 računa odabranih za provjeru metodom ciljanog uzorka medu izviještenim računima u predmetu nadzora za razdoblje Od 1.1.2022. - 31.12.2022. godine kod 25 je utvrđeno da nisu izvještene informacije propisane člankom 26. Zakona i to: za račune navedene pod točkama 1-17 Prekršajnog naloga nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na državu članicu i/ili drugu jurisdikciju koje je rezident, te drugo za račune pod točkama 18-23 Prekršajnog naloga izvješten je pogrešni datum rođenja, za račune navedene pod točkama 24-25 Prekršajnog naloga izviješten je pogrešan osobni identifikacijski broj (OIB). U odnosu na točke iz pisane obrane l. i ll. okrivljenika na koje se ovo tijelo nije očitovalo navodi se da to nije učinilo iz razloga jer je očitovanje na isto već sadržano u Prekršajnom nalogu stoga je ovo tijelo ocijenilo da nema potrebe opterećivati sud ponavljanjem činjenica i obrazloženja istih koje su već navedene u Prekršajnom nalogu."
4. U tijeku dokaznog postupka ispitana je u svojstvu svjedoka JČ službenica u Poreznoj upravi koja je provela predmetni nadzor, te je izvršen uvid u dokumentaciju priloženu u spis.
5. Svjedok JČ iskazala je: "Zaposlena sam u Poreznoj upravi, preko 16 godina. Trenutno radim u Sektoru za nadzoru, na poslovima nadzora financijskih institucija, u pogledu izvršavanja provedbe Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza. U razdoblju od lipnja do kolovoza 2024. provela sam izravni nadzor kod financijske institucije Zagrebačka banka, kako u prostorijama Zagrebačke banke tako i prostorijama Porezne uprave. Razdoblje predmeta nadzora bilo je od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. godine. Uzet je uzorak računa izvještenih u CRS DAC 2 izvješću, od izvještenih preko 40 000 računa pregledan je uzorak od 42 računa. Svi računa iz uzorka su bili novi računi otvoreni nakon 1. siječnja 2016. godine i među njima je za 25 računa utvrđeno da nisu prikupljene ni dostavljene informacije propisane čl. 26. Zakona o administrativnoj suradnji na području poreza. Za 17 računa je utvrđeno da nije dostavljen porezni identifikacijski broj primatelja računa, za 6 računa je utvrđeno da nije dostavljen datum rođenja, odnosno dostavljen je pogrešan datum rođenja, te za 2 računa je dostavljen pogrešan identifikacijski broj, odnosno OIB. Budući da je za nove račune propisane da prilikom otvaranja računa je potrebno je pribaviti valjanu izjavu o rezidentnosti koja mora sadržavati porezni identifikacijski broj i datum rođenja. Slijedom navedenog donesen je prekršajni nalog i izrečena novčana kazna za instituciju i odgovornu osobu. Istaknula bih da je od pregledanih od 42 uzorka računa ovih 25 računa bilo pogrešni u navedenom dijelu, dok su drugi preostali računi sadržavali sve potrebne i ispravne informacije. Kod preostalih računa svi ovi nedostaci bili su ispravno navedeni i popunjeni. Iako je nakon počinjenja prekršaja došlo do izmjene predmetnog zakona u konkretnom slučaju to ne utječe na postojanje prekršaja budući i dalje financijske institucije u svojim računima moraju ispravno navoditi sve informacije, pa tako i za nove račune, te ne dostavljanje informacija i podataka koje su predmet ovog prekršajnog postupka i dalje predstavlja prekršaj."
5.1. Na upit braniteljica II okr. odvj. Margite Kiš Kapetanović: "Da li nam možete pojasniti u čemu se sastoji izmjene u pogledu čl. 27. Zakona o administrativnoj suradnji na području poreza, te da se pritom osvrnete i na vrijeme počinjenja prekršaja?" svjedok odgovara: "Znači koliko mi poznato, izmjene čl. 27. donesena je u Zakonu u listopadu 2023. i uvrštava riječi "točne i potpune informacije", dok isti čl. u Zakonu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja nije sadržavao te riječi. Iste su prema mojim saznanjima dodane radi pojašnjenja, te ne utječu na potrebu dostavljanja informacija propisanih čl. 26. Zakona."
5.2. Na poseban upit branitelja II okr. odvj. Margite Kiš Kapetanović: "Da li je tijekom nadzora uočili da okrivljenik postupa protivno odredbama Zakona i ne prikuplja ili ih ne dostavlja u propisanom roku Ministarstvu financija?" svjedok odgovara: " U postupku nadzora utvrdila sam da Zagrebačka banka je svjesna svojih obveza i provodi postupke dubinske analize međutim nisu za sve račune imali prikupljene sve potrebne informacije. I okrivljena pravna osoba dostavila je preko 40 000 računa nerezidenata u sklopu čl. 27. Zakona, i to u roku. Naglasila bih da podaci koji nisu izvješteni odnosno porezni identifikacijski broj i datum rođenja su bitni državama rezidentnosti kako bi mogli identificirati porezne obveznike i upariti podatke. To znači ukoliko je izvješten pogrešan datum rođenja ili porezni identifikacijski broj primatelja računa, država koja zaprimi te podatke neće moći upariti podatke sa svojim podacima, te identicirati poreznog obveznika i utvrditi poreznu obvezu. Budući smo članica EU dužni smo međusobno razmjenjivati podatke i jednako je važno da podatke koje mi šaljemo kao i podatke koje mi zaprimamo. Ti podaci služe kako bi država u kojoj je imatelj računa, rezident, imala saznanja o računima koje on ima otvorene u drugim državama, jer na temelju dostavljenih podataka ta država razrezuje porez svom rezidentu."
5.3. Na poseban upit branitelja II okr. odvj. Margite Kiš Kapetanović: "Na koji način I okr. pravna osoba prikuplja podatke konkretno porezni identifikacijski broj, datum rođenja i OIB vlasnika računa?" svjedok odgovara:" Banka je obvezna pribaviti valjanu izjavu o rezidentnosti koja za nove račune mora sadržavati porezni identifikacijski broj i datum rođenja prilikom otvaranja računa. Tu izjavu popunjava klijent, u konkretnom slučaju Zagrebačka banka ima obrazac koju klijent sam vlastoručno popunjava i potpisuje."
5.4. Na poseban upit branitelja II okr. odvj. Margite Kiš Kapetanović:" Budući da ste naveli da kod 6 računa pogrešno naveden datum rođenja, da li moguće da je klijent nečitko napisao svoj datum rođenja, da li je to uzrok griješke u izvješču? " svjedok odgovara:" Prilikom nadzora za sve račune su prikupljeni i identifikacijski dokumenti te je financijska institucija bila obvezna provjeriti točnost navedenih podataka, ne može otvoriti račun i upisati pogrešne podatke, mora provesti dubinsku analizu."
5.5. Na poseban upit branitelja II okr. odvj. Margite Kiš Kapetanović: "Je li točno da banka nije dostavila 17 poreznih identifikacijskih brojeva imatelja računa, te molimo svjedoka da pojasni od koga Banka pribavlja taj podatak i može li uskratiti otvaranje računa klijentu ako ne popuni klijent taj podatak?" svjedok odgovara:" Te podatke Banka treba pribaviti od imatelja računa, a vezano uz odbijanje otvaranja računa, nemam saznanja o postupanjima kod otvaranja računa."
5.6. Na poseban upit branitelja II okr. odvj. Margite Kiš Kapetanović:" Što je tijekom nadzora pojašnjeno od strane okrivljenika, zbog kojih razloga ovih 17 računa nije dostavljen porezni identifikacijski broj imatelja računa?" svjedok odgovara:" Različiti su razlozi primjeri, imatelj računa nije naveo porezni identifikacijski broj imatelja računa na izjavi o nerezidentnosti, ili je naveo da će ga dostaviti naknadno."
5.7. Na poseban upit branitelja II okr. odvj. Margite Kiš Kapetanović:" Da li imate saznanja da li te podatke može Banka prikupiti na neki drugi način osim od klijenta?" svjedok odgovara: "Ne, osim ukoliko navedene podatke pronađe u svojim evidencijama. Naime, Zakona o administrativnoj suradnji na području poreza nije propisana mogućnost Banke da odbije otvaranje računa u slučaju ukoliko imatelj računa ne navede te podatke, no Banka je prilikom otvaranja računa dužna pribaviti valjanu izjavu rezidentnosti odnosno izjava mora sadržavati za nove račune novi identifikacijski broj i datum rođenja."
5.8. Na poseban upit branitelja II okr. odvj. Margite Kiš Kapetanović: "Je li Zakonom propisana mogućnost da Banka klijentu koji ni naknadno nije dostavio podatak o poreznom identifikacijskom broju, zatvori račun? " svjedok odgovara:" Zakonom o administrativnoj suradnji na području poreza nije propisano takvo postupanje Banke nego je Banka obvezna pribaviti potrebne podatke prilikom otvaranja računa."
5.9. Na poseban upit branitelja II okr. odvj. Margite Kiš Kapetanović: "S obzirom na to da je Banka dostavila podatke za 40 000 računa, tko provjerava ostalih 39 950 račun?" svjedok odgovara:" Radi velikog broja računa, uzima se uzorak za provjeru, te je prilikom izravnog nadzora kod financijske institucije za provjeru uzet uzorak od 42 računa."
5.10. Na poseban upit branitelja II okr. odvj. Margite Kiš Kapetanović:" Kako je odabran ovaj uzorak?" svjedok odgovara:" Metodom ciljanog uzorka temeljem grešaka prilikom validacije."
5.11. Na poseban upit branitelja II okr. odvj. Margite Kiš Kapetanović: "Da li znači da je ciljani uzorak nađen nakon procesa validacije, da li to znači da za ostalih 48 600 računa nije utvrđen nikakav propust nakon procesa validacije? svjedok odgovara: "Koliko se sjećam, bilo je više tisuća grešaka validacije iz kojih je uzorak od 42 računa, no bilo ih je puno više. Ti preostali računi nisu bili u predmetu nadzora te u pogledu istih nije moguće reći je su li ispravno izvješteni podaci niti mogu reći da li je greška kod Porezne uprave ili okr."
5.12. Na poseban upit branitelja I okr. odvj. Zvonimira Kalembera Skoke: "Koje su mogućnosti Banke u slučaju kada klijent dogovorno ne dostavi podatke koja bi mogla poduzeti a da bi otklonila od sebe ovakve prekršajne postupke?" svjedok odgovara:" Banka treba prilikom otvaranja računa pribaviti tražene podatke te ih dostaviti do propisanog roka do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Zakonom nisu propisane druge mogućnosti. Banka nema druge mogućnosti, jedino može te podatke pribaviti od imatelja računa."
5.13. Na poseban upit branitelja I okr. odvj. Zvonimira Kalembera Skoke: " Da li postoji mogućnost da je u evidencijama Porezne uprave također postoje pogreške u odnosu na navedene kontrolirane podatke?" svjedok odgovara: "Uvijek postoji mogućnost pogreške i iz tog razloga je važan izravan nadzor i uvid u sustav i dokumente financijske institucije. Međutim, u ovih 25 kontroliranih računa ne postoji pogreška Porezne uprave, to je provjereno."
5.14. Na poseban upit branitelja I okr. odvj. Zvonimira Kalembera Skoke: " O kakvim se greškama radi u sustavu Porezne uprave u pogledu OIB-a itd.? " svjedok odgovara:" Prilikom validacije izvješća Banka dobiva obavijesti o greškama primjerice da su pogrešno izvještili datum rođenja, te je tokom nadzora provjereno u sustavu fin. institucije i identifikacijskim dokumentima koji su podaci točni, te su za neke račune u predmetu nadzora utvrđene da su podaci kod Banke bili izvješteni te kod tih računa nije utvrđen prekršaj, niti se na njih odnosi prekršajni nalog."
5.15. Na poseban upit branitelja I okr. odvj. Zvonimira Kalembera Skoke: "Na koji način dolazi do pogreška u sustavu Porezne uprave u odnosu na podatke koje su predmet ovog prekršajnog postupka?" svjedok odgovara: " Ljudska pogreška, te se odnosi na nacionalnu validaciju izvješća koja provjerava da li je datum rođenja točan ili pogrešan."
5.16. Na poseban upit branitelja I okr. odvj. Zvonimira Kalembera Skoke: "Da li I okr. pravna osoba ima pristup toj nacionalnoj validaciji?" svjedok odgovara:" Banka prima obavijesti o toj validaciji, na temelju kojih može dobiti saznanje da je Banka pogrešno izvijestila Poreznu upravu kako bi ispravila podatke."
6. Nadalje je, u tijeku dokaznog postupka izvršen uvid i pročitana je dokumentacija priložena u spis - prekršajni nalog, prigovor okr. na prekršajni nalog, službenu zabilješku Ministarstva financija od 20. studenog 2024., zapisnik o obavljenom nadzoru od 22. kolovoza 2024., obavijest Ministarstva financija od 6. lipnja 2024. godine, izvadak iz sudskog registra za I okrivljenu pravnu osobu, pisana obrana I i II okrivljenika od 12. ožujka 2025. godine, očitovanje na obranu Ministarstva financija od 22. travnja 2035. godine, te prekršajnu evidenciju za okrivljenike.
6.1. Odbijen je dokazni prijedlog ispitivanja svjedoka KČS i ĆČS, jer je činjenično stanje dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke i nema potrebe za daljnjim izvođenjem dokaza.
7. Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa vidljivo je da su okrivljenici prekršajno kažnjavani, te su I okr. i II okr. prekršajno kažnjavani odlukom Financijskog inspektorata, broj 66/2024. od 23. veljače 2024., pravomoćna dana 23. veljače 2024., dok je II okr. odgovorna osoba prekršajno kažnjavana i odlukom Financijskog inspektorata, broj 440-08/24-4/1 od 12. siječnja 2024. godine, koja je postala pravomoćna dana 12. siječnja 2024. godine i dr. 8. U završnoj riječi branitelj I okr. odvj. Zvonimir Kalember Skoko i branitelj II. okr. odvj. Margita Kiš Kapetanović suglasno izjavljuju: "S obzirom na iskaz danas saslušanog svjedoka, smatramo da je utvrđena da ne postoji odgovornost okrivljenika za prekršaje koje im se stavlja na teret, kako iz iskaza svjedoka proizlazi u vrijeme počinjenja prekršaja koje im se stavlja na teret Banka je savjesno prikupljala i dostavljala propisane podatke Ministarstvu financija unutar zadanog roka. Svjedok je potvrdio da materijalna odredba čl. 27. Zakona o administrativnoj suradnji na području poreza nije sadržavala obvezu Banke "točno i potpuno" dostaviti sve podatke već načelnu obvezu prikupljanja propisanih informacija i izvještavanja o njima. Svjedok je također potvrdio da je Banka uredno prikupljala i dostavila propisane informacije za preko 40 000 računa a da u odabranom uzorku podaci koji su se odnosili na nepopunjene porezne identifikacijske brojeve imatelja računa, Banka nije mogla "utjerati" od imatelja računa jer propis se drži nikakve ovlasti financijske institucije u odnosu na imatelja računa. U tom smislu nepotpunost tih podataka ne može biti sagledana kao prekršaj niti može postojati krivnja na strani okrivljenika što dodatno potvrđuje posljednja zakonska izmjena čl. 66. st. 1. t. 1. Zakona o administrativnoj suradnji na području poreza, iz koje su brisane riječi "ne dostavi točne i potpune informacije", što potvrđuje da je zakonodavac percipirao da se ne može kažnjavati financijsku instituciju za propust dostaviti točne i potpune podatke a istovremeno zakonodavac nije predvidio nikakve mjere koje bi financijska institucija mogla primijeniti prema imateljima računa koji te podatke nisu dostavili. Podredno svemu gore navedenom okrivljenici ističu da je od preko 48 000 izvještenih računa navodni propust utvrđen u samo 25 računa što predstavlja 0,05 % izvještenih računa. Svjedok je naveo kako pogreške postoje i u evidencijama Porezne uprave što je normalno ljudski i životno obzirom da se radi o ljudskim pogreškama pa bi u ovom slučaju primjena predmetnog propisa svakako predstavljala pretjerani formalizam kako je gore navedeno nedostatak bilo kakve krivnje ili namjere okrivljenika. Predlažemo donošenje oslobađajuće presude za I i II okrivljenike."
9. Nakon provedenog postupka, analizirajući izvedene dokaze, kako pojedinačno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, utvrđeno je da su okrivljenici počinili prekršaj za koji se terete, na način i pod uvjetima kako im se to optužnim prijedlogom stavlja na teret, te su u djelu okrivljenika nađena sva obilježja prekršaja navedenog u izreci ove presude, pa su stoga proglašeni krivima.
10. Tako utvrđeno činjenično stanje temelji se na iskazu saslušanog svjedoka JČ koja je uvjerljivo i okolnosno svjedočila o činjenicama i okolnostima koje je uočila utvrđivanjem prekršaja kod I i II okrivljenicima., a čiji je iskaz potvrđen uvidom u materijalnu dokumentaciju priloženu u spis. Naime, iako okrivljenici poriču počinjenje prekršaja, kako to navode u svojoj obrani, navodi njihove obrane u cijelosti su ocijenjeni neosnovanima i usmjerenima na izbjegavanje prekršajne odgovornosti, te razlozi i okolnosti koje ističu ne otklanjaju njihovu prekršajnu odgovornost niti postojanje prekršaja za koji se terete. Suprotno tome u cijelosti je prihvaćen kao istinit iskaz svjedoka JČ koja je provela predmetni nadzor u kojem je pregledom uzroka od 42 računa utvrdila nepravilnosti i nedostatke, kako je specificirano u izreci ove presude, a što potvrđuje i zapisnik o obavljenom nadzoru od 22. kolovoza 2024. godine koji je priložen u spis i u koji je izvršen uvid tijekom dokaznog postupka, te pogrešno i neosnovano okrivljenici smatraju, kako to navode u svoju obrani, da su pronađene greške: "minorne, slučajne i očito bez namjere, te ne narušavaju pravni poredak do mjere da bi bile protupravne". U provedenom postupku na temelju iskaza svjedoka i uvida u materijalnu dokumentaciju priloženu u spis utvrđeno je kako okrivljenici nisu dostavili Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za izvještajno razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. godine u zakonom propisanom roku do 30. lipnja 2023. godine elektroničkim putem informacije koje se odnose na rezidente država članica ili drugih jurisdikcija, a kako je to podrobnije navedeno u izreci optužnog prijedloga, čime su se u njihovom postupanju stekla obilježja prekršaja iz čl. 27. st. 1. i čl. 66. st. 1 toč. 1. i st. 2. Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, dok razlozi i okolnosti u kojima je došlo do počinjenja prekršaja, kao niti otežano prikupljanje predmetnih informacija od vlasnika računa i dr, a kako to ističu okrivljenici, nisu relevantni i ne isključuju postojanje terećenog prekršaja niti njihovu prekršajnu odgovornost za isti.
11. Stoga su okrivljenici proglašeni krivima, a prilikom odlučivanja o prekršajnoj sankciji, odmjeravajući visinu novčane kazne, sukladno odredbi čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona, sud je vodio računa o stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja, te su uzete u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, pri čemu olakotne okolnosti nisu utvrđene, dok je otegotnim cijenjena ranija prekršajna kažnjavanost okrivljenika. Slijedom navedenog, imajući na umu sve okolnosti konkretnog slučaja te prirodu i značaj prekršaja, ovaj sud je okrivljenicima za počinjeni prekršaj izrekao novčane kazne kao u izreci, smatrajući da su iste primjerene i dostatne svim okolnostima konkretnog slučaja, i da će se izrečenom kaznom dovoljno utjecati na okrivljenike da ubuduće ne čine prekršaje i ostvariti opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona. Pri tom se ističe da, sukladno odredbi čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne, plate dvije trećine izrečene kazne, smatrati će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
12. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, kao i imovinskim prilikama okrivljenika, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kn, tj. od 13,27 eura do 663,61 eura.
U Zagrebu, 26. siječnja 2026. godine
Zapisničar
Sudac
Ivana Grčić
Kristina Koščec Kušić
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, u dva istovjetna primjerka. pozivom na gornji broj, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. I okr. pravna osoba: Zagrebačka banka d.d., [adresa],
2. II okr. odgovorna osoba: NČ, [adresa],
3. Branitelju I okr. odvj. Zvonimir Kalember Skoko, Odvj. društvo Porobija&Porobija, Iblerov trg 10/VII, Galleria Importanne, p.p. 92, Zagreb,
4. Braniteljici II okr. odvj. Margita, Kiš Kapetanović, Iblerov trg 10/VII, Galleria
Importanne, p.p. 92, Zagreb,
5. Tužitelju: Državni inspektorat, Sektor tržišne inspekcije, Područna jedinica - služba inspekcijskog nadzora u Zagrebu, Zagreb, Šubićeva 29,
6. U spis.
