REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-3348/2018-55

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Vesni Horvat kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa Edi Crnovršanin, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Allianz Zagreb dioničko društvo za osiguranje, OIB 23759810849, Heinzelova 70, Zagreb, kojeg zastupa Goran Krištović, odvjetnik iz odvjetničkog društva KAČIĆ I BRBORA, j.t.d. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dana 2. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Edija Crnovršanina, odvjetnika iz Zagreba i zz punomoćnika tuženika Ivane Mršo, odvjetnice iz Zagreba, dana 26. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Tuženik Allianz Zagreb dioničko društvo za osiguranje, OIB 23759810849, Heinzelova 70, Zagreb, dužan je platiti tužitelju TT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 37.162,38 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos i to od 14. 12. 2018. do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, kao i naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 13.840,49 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. siječnja 2026. do plateža po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 13.12.2018. godine navodi da je dana 3.5.2016. doživio prometnu nesreću u Zagrebu na križanju Ulice Stjepana Bencekovića i Ulice Osmo Podbrežje u kojoj je stradao kao putnik u osobnom vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka]. Tužitelj je u trenutku nastanka prometne nesreće bio osiguran policom osiguranja od nezgode broj 1510-172592603 preko koje je bio dopunski osiguran na ukupni iznos od 800.000,00 kn za slučaj nastanka trajne invalidnosti. U predmetnom štetnom događaju zadobio je tjelesne ozljede pa konačno postavljenim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 26.3.2025. godine potražuje od tuženika isplatu proporcionalne ugovorene svote osiguranja od strane tuženika prema utvrđenom invaliditetu sa pripadajućom kamatom sve uz naknadu troška parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava činjenicu da je na dan 30.5.2016. tužitelj s tuženikom imao ugovoreno osiguranje od posljedica nesretnog slučaja po polici broj [broj police]-172592603 međutim u cijelosti osporava navode tužitelja u pogledu njegovog ozljeđivanja u prometnoj nezgodi dana 30.5.2016. U cijelosti osporava navode tužitelja u pogledu njegovog ozljeđivanja u prometnoj nezgodi budući iz medicinske dokumentacije proizlaze teške tjelesne ozljede tužitelja, a uz tužbu nije dostavljen dokaz o tome da je o ovoj prometnoj nezgodi obaviještena policija što je bila zakonska dužnost kako sudionika prometne nezgode tako i zdravstvene ustanove koja je zaprimila tužitelja. Slijedom navedenog osporava nastanak nesretnog slučaja smislu odredbe čl. 5 Općih uvjeta za dragovoljno osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja. Podredno pod uvjetom da se utvrdi da je tužitelj sudjelovao u prometnoj nezgodi ukazuje na odredbu čl. 10 Općih uvjeta kojim su taksativno navedena isključenja osigurateljeve obveze u slučaju nepozivanja odnosno neobavještavanja policije odnosno izbjegavanja alkotestiranja bez obzira na odgovornost za prometnu nezgodu kao i svojstvo u kojem je osiguranik u istoj sudjelovao. Slijedom izloženog tuženik u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže tužitelja odbiti u cijelosti uz naknadu troška parničnog postupka.

3. U tijeku dokaznog postupka izvršen je uvid u Europsko izvješće o nezgodi, policu osiguranja, medicinsku dokumentaciju za tužitelja, opće uvjete za dragovoljno osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja, tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta, prijavu odštetnog zahtjeva, podneske stranaka, zdravstveni karton tužitelja, proveden je dokaz saslušanjem tužitelja, saslušan je svjedok RT, svjedok TTA, provedeno je dokaz kombiniranim sudsko-medicinsko-prometnim vještačenjem po vještacima dr. Mariji Baković i dr. Milanu Vinčiću, medicinsko vještačenje po vještacima dr. Žarku Rašiću i dr. Branimiru Cerovskom, proveden je dokaz dopunskim usmenim očitovanjem vještaka dr. Žarka Rašića u vezi s prigovorima na pismeni nalaz i mišljenje, izvršen je uvid u dopis MUP-a PU zagrebačke, II PPP Zagreb, dopis i bolničku prijavu za tužitelja KBC Sestre Milosrdnice Zagreb, dopis i nalaz Kliničke bolnice Merkur Zagreb te izvršen uvid u izvid štete i rad s procjenom Triglav osiguranja d.d. s fotografijama oštećenja vozila.

4. Cijeneći rezultate ovako provedenog dokaznog postupka ovaj sud nalazi utvrđenim činjenicu nastanka štetnog događaja, osiguranog nesretnog slučaja, ozljeđivanje tužitelja odnosno tužbu i tužbeni zahtjev nalazi u cijelosti osnovanim.

5. Među strankama nije sporna činjenica da je tužitelj na dan 30.5.2016. s tuženikom imao ugovoreno osiguranje od posljedica nesretnog slučaja po polici broj [broj police]-172592603. Sporan je nastanak štetnog događaja odnosno nastanak nesretnog slučaja u smislu Općih uvjeta tuženika, ozljeđivanje tužitelja točnije osnov i visina tužbenog zahtjeva.

6. Iz dopisa II PPP Zagreb proizlazi da izvršenim uvidom u evidencije II PPP Zagreb nije utvrđeno da su policijski službenici ove postaje postupali prema tužitelju dana 30.5.2016. godine. Iz dopisa KBC Sestre milosrdnice Zagreb te očitovanja predstojnika Klinike za traumatologiju proizlazi da je uvidom u bolnički sustav vidljivo da je bolnička prijava za tužitelja napisana nakon ozljede te se u privitku dopisa dostavlja ista. Iz dopisa Kliničke bolnice Merkur te očitovanja predstojnika Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju proizlazi da se u arhivi nalaza i snimaka nalaze dva nalaza s datumom 30.6.2016. godine te da su navedene pretrage obavljene preko crvene uputnice što znači ambulantnim putem. Iz dopisa Triglav osiguranje d.o.o. proizlazi da je vezano uz štetni događaj dana 30.5.2016. godine u kojem su sudjelovala osobna vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] i [registarska oznaka] sačinjen izvid štete i fotoelaborat što i potvrđuje dostavljanje istih.

7. Slušan tijekom postupka tužitelj je u svojem jasnom i uvjerljivom iskazu te kao takvom i prihvaćenom od strane ovog suda naveo da se predmetne zgode nalazio kao suvozač u vozilu kojim je upravljao RT koji je na lijevom raskrižju oduzeo prednost drugom vozilu. To drugo vozilo je svojim prednjim više lijevim dijelom naletjelo na desnu bočnu stranu vozila u kojem se nalazio i udarilo ga je u rame, a on je, kako je bio vezan, odbačen prema vozaču. Ne može se izjasniti o brzini kretanja vozila u kojem se nalazio kao ni o brzini drugog vozila. Nezgoda se dogodila rano ujutro oko 6,30 ili 7 sati. Nakon nezgode se vrlo brzo počeo osjećati loše na način da je osjećao glavobolju i mučninu te je nazvao taksi i uputio se u bolnicu u Draškovićevoj ulici u Zagrebu. Naveo je i to da je odmah po izlasku iz bolnice otvorio bolovanje.

8. Svjedok RT u svojem je jasnom iskazu naveo da je predmetne zgode upravljao vozilom u kojem se nalazio tužitelj kao suvozač. Na jednom raskrižju je oduzeo prednost vozilu s njegove desne strane koje je svojim prednjim više lijevim dijelom udarilo u desni bok njegovog vozila, time da se kretao brzinom od oko 20 – 30 km/h dok za drugog sudionika ne može procijeniti. Udarac je bio silovit, a riječ je o starijem vozilu. Nezgoda se dogodila rano ujutro oko 6,30 – 7 sati. Naveo je i to da je tada radio svoj posao dostave novina, a tužitelj ga je, kojeg poznaje preko drugog prijatelja i zajedničkih druženja, zamolio da ga odveze na posao jer je kasnio. Nakon nezgode nije bilo vidljivih ozljeda na nikome od sudionika osim kvrge na tužiteljevoj glavi pa su stoga odlučili sastaviti europsko izvješće i ne zvati policiju. Da je tužitelj ozlijeđen značajnije, ispostavilo se tek kasnije. Naveo je da ne poznaje vozačicu drugog vozila, ali se dobro sjeća da je ona prilikom popunjavanja europskog izvješća rekla tužitelju da je doktorica i da mu savjetuje da ode u bolnicu na pregled.

9. Svjedok TTA u svojem je jasnom iskazu navela da je predmetnog dana upravljala osobnim vozilom brzinom od oko 40 km/h te je u jednom trenutku iz sporedne ceste njoj s lijeve strane pred njezino vozilo „izletjelo“ drugo vozilo. Ne može procijeniti na kojoj udaljenosti je uočila da je vozilo izlazilo na glavnu cestu, time da je odmah po uočavanju počela kočiti, ali to nije bilo dovoljno te je došlo do naleta. Do naleta je došlo njezinim prednjim više lijevim dijelom vozila u desnu bočnu više prednju stranu tog vozila. U tom drugom vozilu bila su dva muškarca. Policiju nisu zvali jer je vozač drugog vozila priznao krivnju i rekao da bi, ako zovemo policiju, dugo čekali te da bi onaj tko je kriv još morao i platiti prekršajnu kaznu. Ne može procijeniti točnu silinu udarca, ali misli da je bio jaki udarac. U trenutku nezgode nije mislila da je ozlijeđena jer je zbog utjecaja stresa nije se osjećala dobro, a par dana kasnije počela je osjećati subjektivne tegobe i to glavobolju, boljelo ju je lijevo rame i vratna kralježnica, imala je vrtoglavicu pa je odlučila zatražiti liječničku pomoć. Napomenula je da se suvozač iz drugog vozila neko vrijeme nakon nezgode požalio da se ne osjeća dobro te je napustio mjesto nezgode, time da joj nije poznato što se događalo s njime kasnije. Nitko od sudionika nezgode nije na mjestu nezgode tražio da se pozove hitna pomoć i nije primijetila nikakvih vidljivih ozljeda na druga dva sudionika nezgode.

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka za promet ing. Milana Vinčića zaključno proizlazi da se sudar vozila dogodio sa prednjim dijelom osobnog vozila Opel Meriva s desnom bočnom stranom osobnog vozila tužitelja marke Kia Pride u križanju pod bočnim kutom od 90 stupnjeva. Tužitelj se za vrijeme sudara nalazio na prednjem desnom sjedalu kao suvozač tj. uz prednja desna bočna vrata koja su zadobila deformacije oko 18 – 20 cm u pravcu unutarnjeg prostora školjke vozila. Tijelo tužitelja u trenutku sudara zadobilo je primarno polijetanje desno u pravcu prednjih desnih vrata, promjenu brzine 22 km/h i ubrzanje od 5,6 g, a zatim je naredno zadobilo vertikalnu rotaciju oko osi lijevo i koso naprijed. Iz nalaza i mišljenja vještaka za sudsku medicinu dr. Marije Baković proizlazi da su medicinskom obradom tužitelju utvrđene ozljede i postavljene dijagnoze natučenja glave s krvnim podljevom tjemenosljepoočno desno i potresom mozga, istegnuće mišića vrata, natučenje s otokom i krvnim podljevom desnog ramena i ozljedom rotatorne manšete i natučenje desne strane prsnog koša s prijelomom 6. i 7. desnog rebra. Sve navedene ozljede stoje u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, a mehanizam nastanka ozljeda uklapa se u dinamiku prometne nesreće kako proizlazi iz prometnog dijela vještačenja. Iz nalaza i mišljenja spomenutih vještaka danih na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda tužitelja proizlazi utvrđena dinamika nastanka štetnog događaja te utvrđena činjenica da sve navedene ozljede tužitelja stoje u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem. Naprijed navedena utvrđenja potvrđuju navode iskaza tužitelja i svjedoka te utvrđenja temeljem izvršenog uvida u dostavljenu dokumentaciju o činjenici nastanka štetnog događaja, učešća tužitelja u istom te ozljeđivanja tužitelja.

11. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Branimira Cerovskog proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju prema medicinskoj dokumentaciji zadobio kraniocervikalnu ozljedu uz oštećenje vidne funkcije radi čega slabije vidi sa strane te se brzo zamara kod napora vida na blizinu uz izraženu svjetloplahost u obliku trajnih posljedica. Trajne posljedice predmetnog ozljeđivanja s oftalmološkog motrišta uzrokuju invaliditet prema tablicama invaliditeta tuženika (20) T19 za nepotpunu unutarnju oftalmopegiju 10%. T21 za određivanje invaliditeta traži se nalaz EVP te se ne može ocijeniti.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Žarka Rašić proizlazi da prema nalazu spirometrije od 9.6.2017. i nalazu pulmologa od 20.6.2017. na temelju učinjene spirometrije nalazi se srednje teške restriktivno opstruktivne smetnje ventilacije, dominantno restriktivne, nešto niže od prethodnog mjerenja, 59% dakle umanjenje je vitalnog kapaciteta za 41% - sukladno navedenom invaliditetu po točki 47.b 25%. Provedenim vještačenjem utvrđen je ukupni invaliditet tužitelja od 35%. S obzirom na istaknute prigovore tuženika na nalaz i mišljenje vještaka dr. Rašić proveden je dokaz dopunskim usmenim očitovanjem vještaka. U svojem dopunskom usmenom očitovanju (ročište 2.10.2025., list 220 spisa) vještak je dodatno pojasnio i argumentirao svoja utvrđenja iz pismenog nalaza i mišljenja čime su otklonjene sumnje u pravilnost pismenog nalaza i mišljenja. Nalazu i mišljenju vještaka sud kao stručnom, objektivnom i obrazloženom u cijelosti poklanja vjeru.

13. Kao što je ranije rečeno nesporna je činjenica police osiguranja od nezgode broj 1510-172592603 sa osiguranom svotom za trajni invaliditet u iznosu od 800.000,00 kn ovdje tužitelja kao ugovaratelja. S obzirom na utvrđeni ukupni invaliditet od 35% isto bi iznosilo 280.000,00 kn odnosno sada iznosi 37.162,38 EUR. U odnosu na navode tuženika koji se odnose na isključenje odgovornosti valja reći i to da su vozači u predmetnom slučaju popunili i podnijeli europsko izvješće o nesreći sve sukladno odredbi čl. 176 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. U odnosu na navode tuženika koji se odnose na alkotestiranje tužitelj je u predmetnom slučaju nastradao kao putnik te nema obvezu niti zakonsku mogućnost vršenja alkotestiranja budući sukladno važećoj odredbi čl. 199 Zakona o sigurnosti prometa na cestama isto je predviđeno isključivo za vozače, sudionike u vožnji odnosno osobe koje upravljaju prometnim sredstvom, a ne i za osobu u vozilu, putnike. Isto tako valja reći i to da je stajalište važeće sudske prakse da su ništetne odredbe koje predviđaju gubitak prava na naknadu za isplatu svote osiguranja jer se osigurana osoba nije nakon nastupanja osiguranog slučaja podvrgnula ili osigurala kontrolu svoje alkoholiziranosti, sve sukladno odredbi čl. 942 ZOO-a koja odredba se odnosi isključivo na vozače, a ne na putnike jer isto nije bila niti svrha zaključenja police osiguranja između ugovornih stranaka.

14. Ocjena trajnog invaliditeta tužitelja od strane vještaka temeljena je na medicinskoj dokumentaciji koja je dostavljena uz odštetni zahtjev tuženiku, dakle uz prijavu nesretnog slučaja tuženiku je dostavljena cjelokupna medicinska dokumentacija iz koje bi tuženik bio u mogućnosti utvrditi postojanje njegove obveze i njezin iznos u navedenom postotku. Kako tuženik nije postupio sukladno Općim uvjetima te isplatio tužitelju odgovarajući dio osigurane svote sukladno stupnju invaliditeta, u roku od 14 dana, to je istog valjalo obvezati na platež utuženog iznosa s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom te odlučiti kao u izreci ove presude. Nije sporno da je tužitelj svoj odštetni zahtjev podnio dana 25.11.2018. (zaprimljen 28.11.2018.). Isto tako nije sporno ni to da je liječenje tužitelja završeno s kirurške strane 20.6.2017. te s oftalmološke strane 8.6.2017. godine. U predmetnom slučaju radi o ugovoru o osiguranju i obvezi stranaka određenim spomenutim Općim uvjetima. Tu valja reći i to da je odredbom čl. 943 ZOO-a jasno navedeno da kada se dogodi osigurani slučaj osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana računajući od kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. Imajući u vidu navedeno, tužitelj osnovano potražuje zatezne kamate od 14.12.2018. godine do plateža. Kamata je dosuđena po stopama naznačenim u izreci ove presude, a imajući u vidu odredbu čl. 29 st. 1 i 2 ZOO-a.

15. Odluka o trošku parničnog postupka temeljena je na odredbi čl. 154 st. 1 ZPP- a. Trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku određena je sukladno važećoj tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to temeljem Tbr. 7 toč. 1, Tbr. 8 toč. 1, Tbr. 9 toč. 1, te Tbr. 42 i 48. Trošak se sastoji od troška sastava tužbe 500 bodova, podnesak 1.3.2019. 500 bodova, ročište 27.3.2019. 500 bodova, ročište 24.9.2019. 500 bodova, ročište 13.9.2021. 500 bodova, podnesak 19.12.2022. 500 bodova, podnesak 26.3.2025. 500 bodova, podnesak 5.5.2025. 500 bodova, podnesak 2.10.2025. 500 bodova ili ukupno 5000 bodova što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR daje ukupan iznos parničnog troška od 10.000,00 EUR te 25% PDV-a 2.500,00 EUR ili ukupno 12.500,00 EUR. Tužitelju je dosuđen trošak vještačenja 398,16 EUR, sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 524,25 EUR, presudu 418,08 EUR, koji trošak je bio nužan za vođenje ovog postupka te je tako tužitelju ukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 13.840,49 EUR. Odluka o kamatama na trošak temeljena je na odredbi članka 30 st. 2 Ovršnog zakona.

U Zagrebu, 26. siječnja 2026.

Sudac

Vesna Horvat

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu u šest primjeraka.

Dna:

tužitelju po pun.

tuženiku po pun.