Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Prekršajni odjel

    Poslovni broj Pp-3630/2025-32

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, po sucu Ladi Pažanin, na prijedlog i uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika-specijalista Sanje Crljen Mrvoš, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog JŽ, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. i drugih Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/178, 126/19 i 84/21, dalje: ZZNO), u povodu optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave primorsko-goranske Prve policijske postaje Rijeka KLASA: 211-07/22-5/16787 od 30. lipnja 2022., nakon javne i glave rasprave održane 06. studenog 2025., 09. prosinca 2025. i 26. siječnja 2026. u nazočnosti okrivljenika i njegovog branitelja odvjetnika Andrije Boškovića, dana 26. siječnja 2026. javno objavivši u odsutnosti stranaka i sudionika,

    p r e s u d i o  j e

    I. Okrivljeni JŽ, sin TŽ i EŽ rođene J, rođen u [adresa], s prebivalištem u [adresa], rođen **.**.1990., državljanin Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], elektroinstalater, neoženjen, otac dvoje mlt. djece, zaposlen, s mjesečnim primanjima u iznosu od 900,00 eura, prekršajno kažnjavan, protiv kojeg se ne vode drugi postupci

    na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

    oslobađa se od optužbe

    da je

    24. lipnja 2022. oko 00.30 sati došlo do nasilja u obitelji na adresi u [adresa] od strane okrivljenog JŽ na štetu nevjenčane supruge AŽ jer je okrivljenik uslijed rasprave putem mobilnog telefona izjavio supruzi da će odmah doći do nje, odnosno do parkinga u Kostreni gdje se ista nalazila, a kada je došao do Kostrene počeo je vikati na suprugu pred njihovim maloljetnim djetetom T riječima: "…razbiti ću tebe i auto gdje je taj pedofil?", a što je više puta ponovio zbog čega je maloljetno dijete T rođen 2017. počeo plakati te se uznemirio, a kada je AŽ sjela u svoje vozilo i došla na kućnu adresu u [adresa], stavila je dijete spavati, a zatim oko 00.30 sati na adresu dolazi okrivljeni JŽ počinje kucati po vratima da otvori, što je ista i napravila da ne probudi dijete, a po ulasku u stan JŽ je počeo vrijeđati AŽ riječima: "Jebo ti pas mater, odi u tri pičke materine, ti si luda, pusti me u sobu da spavam s djetetom", kako je isti bio u vidno alkoholiziranom stanju AŽ iz straha za dobrobit djeteta nije htjela JŽ pustiti u sobu te mu se ispriječila svojim tijelom na što je JŽ reagirao na način da je odgurnuo AŽ kojom prilikom ista nije zadobila povrede, a navedena protupravna ponašanja okrivljenog JŽ naspram AŽ u istoj je prouzročilo osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti i povrede dostojanstva, a i poseban strah s obzirom da je AŽ u šestom mjesecu trudnoće,

    dakle da je nazočnosti djeteta počinio psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost,

    pa da je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 3. u svezi članka 10. podstavak 3. ZZNO.

    II. Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ padaju na teret proračunskih sredstava suda

    Obrazloženje

    1. Optužnim prijedlogom Prve policijske postaje Rijeka okrivljenik se tereti za prekršaj činjenično i pravno opisan u izreci. Predlaže se izricanje novčane kazne od 7.000,00 kn i zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji.

    1.1.U ranijem postupku, temeljem optužnog prijedloga, donesena je oslobađajuća presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pp-2994/2022 od 28. listopada 2024. Povodom žalbe tužitelja, ista je ukinuta rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Ppž-313/2025 od 29. srpnja 2025.

    1.2. Iz drugostupanjske odluke proizlazi kako činjenično stanje nije u potpunosti i pravilno utvrđeno zbog čega da je pobijanu presudu valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz uputu da se ponovno provede postupak, ispita okrivljenika i oštećenicu, a po potrebi da se provede ispitivanje svjedoka KŽ i IŽ te da se provedu drugi dokazi koje sud ocjeni potrebnim za donošenje nove, valjano obrazložene odluke.

    2. Povodom ukidne odluke, određena je glavna rasprava na kojoj je okrivljenik iznio obranu.

    2.1. Ne smatra se krivim za počinjeni prekršaj i ustraje kod ranije iznesene obrane pred sudom. U bitnom je iskazao, u dijelu koji se odnosi na događaj na parkiralištu u Kostreni, da se tamo uputio zbog poruka AŽ o nekom navodnom pedofilu, a kada je došao s kombijem da je parkirao iza njenog auta. Bunker od njenog auta bio je otvoren, dijete je već sjedilo u autu, a AŽ je u tom trenutku stavljala biciklu u bunker i potom isti zatvorila. Između njih je izbila prepirka, ali smatra da T to nije mogao čuti. Kada mu se predočava dio obrane da je T počeo plakati, pojašnjava da se radilo o situaciji gdje je kombijem došao na parking, dijete je sjedilo u autu, do prepirke je došlo na način da su oni stajali 2 metra iza auta, bunker je bio zatvoren i to sve trajalo 1 do 2 minute, smatra da dijete to nije moglo čuti. Nije izgovorio riječi: "Razbiti ću tebe i auto, gdje je taj pedofil?", njegova komunikacija odnosila se na to zašto je dolazio sa Škurinja i gdje je taj pedofil o kojem je AŽ pisala poruke. On da joj je pisao poruke da li je ta osoba na plaži, ali ona nije odgovorila, potom ju je u nekoliko navrata zvao, ali se nije javljala te je on krenuo za Kostrenu iz nekog straha jer nije znao da li su ona i dijete u opasnosti. Radilo se uzajamnoj prepirci, nisu vikali, ali su razgovarali povišenim tonom. Kada je došao u Kostrenu on da je AŽ samo pitao gdje je taj pedofil, nije joj prijetio, vrijeđao je ili je na bilo koji drugi način ponižavao. Nije udarao niti po svom, niti po njezinom autu. AŽ je njemu rekla da je psihopat, paničar i da uvijek pretjerano reagira. Nakon što su se porječkali on joj je rekao neka ide doma, nije djelovala uznemireno, već je bila ljuta na njega.

    2.1.1. Što se tiče događaja na adresi [adresa] u kasnijim večernjim satima, odnosno ranim jutarnjim satima jer je bilo već iza ponoći, napominje da su on i AŽ tamo zajedno živjeli i on se vraćao kući. U zgradu je ušao normalno, ali nije mogao ući u stan jer je ključ bio s unutarnje strane vrata, pokucao je, a ona je otvorila. Htio se otuširati ali ona mu to nije dozvolila te je tražila da odmah ode iz stana, pretpostavlja da je razlog tome događaj od popodneva. On da se ipak istuširao, potom da je radi iseljenja nosio neke stvari u kombi ali onda je odustao jer da to nije imalo smisla raditi usred noći, nakon čega se vratio u stan gdje su vrata bila otvorena i legao je na kauč. AŽ da mu je tada rekla da će pozvati policiju ako odmah ne ode, a on da joj je rekao da će otići ujutro. Između njih nije bilo nikakve svađe, nije čak bilo niti galame, on da joj nije rekao riječi navedene u optužnom prijedlogu, nije je vrijeđao, a niti ju je odgurnuo jer se cijelo vrijeme nalazio na udaljenosti od 1 metar od nje obzirom da je ona svo vrijeme stajala na vratima sobe, odnosno u hodniku koji vodi do spavaće sobe. Dijete je cijelo vrijeme spavalo u njihovoj spavaćoj sobi čija vrata su bila otvorena. On da je kući navečer došao kasnije jer je mislio da AŽ i dijete već spavaju te je pitanje ove svađe htio ostaviti da riješe ujutro. Nije prema nikome bio nasilan. Dodao je da kada je došao na vrata stana u ponoć i kada mu je AŽ otvorila vrata da ga je prvo pitala zašto je došao i zašto mu je šlic otvoren, nakon čega mu je rekla da se iseli, misli da je ona bila odučila da će ga izbaciti iz stana. Kada je pušten iz policijske stanice i kada je napunio mobitel vidio je da mu je ona poslala poruku da uopće ne dolazi kući i da je on tu poruku vidio na vrijeme, ne bih niti došao. Nakon ovog događaja izvanbračna zajednica je prestala i on se odselio sa te adrese.

    2.1.2. Što se tiče svađe u stanu i dinamizma još je dodao da su se prepirali oko ruksaka kojeg je on odnio u kombi jer je ona rekla da se u tom ruksaku nalazio njezin novčanik. Nitko od susjeda nije došao, iako je zgrada takva da se sve čuje, dijete se nije probudilo. AŽ se nije zatvarala u sobu, išla je vidjeti dijete i vrata sobe bila su odškrinuta. On nije išao za njom, nije pokušavao ući u sobu, odnosno ona mu to nije dala, nije ju odgurivao već je išao leći na kauč. Nije primijetio da bi AŽ bila blijeda i uznemirena, već može reći da se sjeća samo da je bila ljuta. Kada je došla policija on je bio u polusnu te je čuo da je AŽ otvorila vrata i ona je sa policijom prvo stajala u hodniku, onda su oni došli do njega i on ih je zamolio da se obuče i popije dvije tablete medicinskog ugljena što su mu oni dozvolili i poveli su ga u postaju. Nije niti u jednom trenutku bio agresivan prema AŽ na način da bi se ona osjetila ugroženom za sebe ili nerođeno dijete, nije joj prijetio niti tada, a niti jednom tijekom pet godina veze. Što se tiče komunikacije on je drugi dan na policiji dobio mjeru opreza 10 dana i nije joj se javljao, ali je ona pokušala komunicirati sa njime i pisala što je s djetetom i kakav je on to otac ako 10 dana neće vidjeti dijete, a on joj je o toj zabrani iz mjere opreza sve javio putem prijateljice KŽ.

    2.2. U prisutnosti okrivljenika i njegovog branitelja pročitane su isprave dostavljene uz optužni prijedlog te zapisnik o ispitivanju svjedoka RŽ Antolovića i žrtve Emine Tinodi iz prethodnog postupka poslovni broj Pp-2994/2022.

    2.2.1. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika slijedi da mu je 24. lipnja 2022. u 01,25 izmjerena koncentracija od 1,47 g/kg nakon umanjenja za granicu dopuštene pogreške mjerenja uz prihvaćanje ispitivanja, neporicanje rezultata i bez primjedbi.

    2.2.2 Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika od 24. lipnja 2022. slijedi da nije htio iskazivati.

    2.2.3 Iz izvješća o uhićenju slijedi da je okrivljenik uhićen 24. lipnja 2022. u 01,12 u Rijeci u stanu E [adresa] te pušten na slobodu u 12,45 istoga dana.

    2.2.4. Iz izvješća o pruženoj intervenciji slijedi da je policiju o događaju 24. lipnja 2022. u 00,33 sati obavijestila ZŽ prijavljujući verbalni napad i prijetnje. U stanu su u 00,45 sati zatečeni okrivljenik i žrtva te zajedničko dijete T koje spava, bez oštećenja predmeta i njihovog razbacivanja.

    2.2.5. Iz službene zabilješke policije slijedi da je policija postupila kako je navedeno u izvješću o pruženoj intervenciji kada je u obavijesnom razgovoru žrtva opisala događaj kako je i optužen.

    2.2.6. Iz Naredbe o određivanju mjere opreza slijedi da je okrivljeniku određena zabrana približavanja, uspostavljanja i održavanja veze sa AŽ u trajanju od 8 dana.

    2.2.7. Uz suglasnost obrane pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka RŽ od 24. srpnja 2024. kada je isti pred sudom ispitan kao policijski službenik koji je intervenirao inkriminirane zgode. Naveo je kako se sjeća da je bio na intervenciji povodom optuženog događaja i sjeća se da ga je dočekala gospođa čijeg se imena ne sjeća, koja je prijavila supruga za verbalni napad i vrijeđanje i koja je bila malo uznemirena te su nakon toga obavili s njom razgovor. Koliko se sjeća okrivljenika nisu zatekli odmah nego je nakon razgovora sa suprugom došao ili iz drugog djela stana ili izvana, sada nije siguran, a ne sjeća se u kakvom je stanju tom prilikom bio. Okrivljenik da je priveden u prostorije policijske postaje gdje je alkoskopiran, to jer je zatečen u alkoholiziranom stanju te se u takvim prilikama uobičajeno ne obavlja obavijesni razgovor već se okrivljenik ispita nakon otrežnjenja. Što se tiče procijene težine šoka, odnosno uznemirenosti AŽ ne može se na to očitovati, može samo reći da je bila uznemirena, a uobičajena procedura je da se žrtvi ponudi medicinska pomoć, koju je tom prilikom ona odbila. Alkoholizirani okrivljenik se uobičajeno brzo predaje u policijsku postaju te u tom vremenu dok mu je bio dostupan nije pokazivao znakove agresivnosti, a o tome što se događalo u policijskoj postaji može se očitovati šef smjene.

    2.2.8. Iz preslike poruka djelomične komunikacije okrivljenika i žrtve koje su uložene u spis te potom pročitane, za razdoblje između 21. listopada 2019. i 07. srpnja 2022. proizlazi kako žrtva okrivljenika u pojedinim porukama naziva idiotom, majmunom i upućuje mu uvrede dok okrivljenik žrtvu optužuje da je sebična, da kuka, da ga krivi za sve.

    2.2.9. Obrana nije imala primjedbe na sadržaj pročitanih isprava.

    2.3. Ispitana je AŽ u prisutnosti okrivljenika i branitelja.

    2.3.1. Prvenstveno je iskazala da je od događaja prošlo više od tri godine te da su ona i okrivljenik u postupcima oko skrbništva i popravljanja međuljudskih odnosa te radi djece da ona želi sve ovo staviti ad acta i ne bi željela da se ovaj postupak nastavi. Smatra da je zbog djece važno da ona i okrivljenik izgrade dobar odnos, ali se i nada da se ovako nešto više neće ponavljati. Ona i okrivljenik su u tretmanu kod privatnog psihijatra te intenzivno rade na svom odnosu zbog čega sve ide na bolje.

    2.3.2. Želi da se pročita iskaz sa glavne rasprave od 11.04.2024., koji je čitan u nazočnosti okrivljenika i branitelja.

    2.3.4. Na pitanja suda, a u odnosu na događaj u Kostreni iskazala je kako su vrata njenog automobila bila zatvorena, dijete je sjedilo u vozilu te smatra da je čulo prepirku između nje i okrivljenika i da je zato plakao, ali smatra da on nije od tog događaja bio prestrašen, odnosno da to nije u većoj mjeri na njega utjecalo jer na njegovom ponašanju nije zamijetila nikakvih promjena. Nju je to ponašanje uznemirilo. Što se tiče izgovorenih riječi: "Razbiti ću tebe i auto, gdje je taj pedofil?" ističe da se sve dogodilo kako je opisano, ali da je do tog vikanja došlo dok su oni stajali sa strane, a dijete je bilo u autu. U odnosu na slanje poruke okrivljeniku o sumnjivoj osobi, navodi kako je znala da je okrivljenik sklon napadajima panike te da se radilo o običnoj poruci. Jedna od prijateljica je to rekla i ona je poruku poslala čisto kao obavijest jer da je bilo drugačije i da je njezinom djetetu stvarno predstojala nekakva opasnost, da bi sigurno potpuno drugačije reagirala. Sjeća se da je nakon te poruke mobitel stavila u torbu, čula je da dolaze poruke, sjeća se da je pročitala jednu Viktorovu poruku da se javi, ali je odlučila da će to učiniti za 5 do 10 minuta nakon što popije kavu s prijateljicama, a kada ju se pita za sadržaj njegovih poruka ističe kako se toga ne može sjetiti. Okrivljenik da je pogrešno protumačio intenciju slanja njezine poruke te je nastala njegova impulzivna, gotovo psihotična reakcija. Kada je izbila svađa na parkiralištu on da je bio fokusiran na nju kao krivca za nešto što je insinuirao i pogrešno protumačio, pitao ju je gdje je pedofil, derao se i lupao po autu. Po dolasku na parkiralište smatra da je okrivljenik htio vidjeti dijete, zato je i sjeo u auto, prvo nije htio izaći iz auta ali potom je izašao da bi oni mogli otići. T je bio u autu cijelo vrijeme. Odnos između JŽ i T je previše zaštitnički što je sigurno bio jedan od razloga ponašanja okrivljenika tog dana.

    2.3.5. Što se tiče riječi izgovorenih u stanu, a kako je navedeno u optužnom prijedlogu, ustrajala je kod onoga što je rekla na zapisnik kod policije i kasnije pred sudom. Bila je uznemirena i prestrašena. Prije tog događaja nije bilo nikakvog nasilja i svađe. Kada je otišla iz Kostrene poslala je poruku okrivljeniku da ne dolazi večeras doma i da ostane spavati kod mame zbog njegova ponašanja, svađe od tog dana i njezine uznemirenosti. Okrivljeni je imao ključeve stana, a lupao je po vratima jer je ključ bio iznutra te je bio vidljivo alkoholiziran. Pustila ga je u stan jer je bilo 00,30 sati i nije htjela da cijela zgrada izađe van. Kada je došao u stan da se derao i okrivljavao nju, želio je ući u sobu djeteta i tu su se počeli natezati. Ne može se točno sjetiti što mu je ona rekla kada je ušao u stan, ne može se sjetiti svih detalja jer je prošlo dosta vremena, zna samo da je policiju zvala u dva navrata. Kada ju se pita za fizički kontakt ističe da je okrivljeni pokušao ući u spavaću sobu jer je htio ići kod djeteta, a kako mu ona to nije dala, u dva navrata da ju je odgurnuo iako to nije bilo jako, a kako je već iskazala. Okrivljenik da joj je rekao riječi navedene u optužnom prijedlogu. Njihova veza je prekinuta nakon ovog događaja s kojim je sve kulminiralo. Na upit suda zašto je pozvala policiju odgovorila je da je razlog tome bio bijes i napadački stav okrivljenika prema njoj, bila je uznemirena, trudna, dijete joj je spavalo u sobi i bila je van sebe. Pojasnila je kako je okrivljeni u stanu pokušao ući u sobu gdje je spavalo dijete, ali ona mu to nije dala baš zato da ga ne probudi, tu ju je on lagano odgurnuo, u dva navrata, ali i ona njega, jer se branila na što je on odustao od ulaska u sobu te počeo dalje hodati po stanu. Niti u jednom trenutku se nije osjetila fizički ugroženo, niti je pomislila da će je fizički napasti već joj je stres prouzročio verbalni napad, dva puta je povraćala zbog stresa zbog događaja u Kostreni, ali to je sve bilo prije njegova dolaska u stan, dok kasnije nakon što je on došao više nije povraćala i nije tražila medicinsku pomoć, smirila se tako što je legla uz dijete. T je spavao cijelo vrijeme i nije se budio. Uzrok njenog straha bio je taj što je bila šokirana ponašanjem JŽ, nije znala što može očekivati i što može uslijediti. Oni da se u stanu jesu prepirali, ona da sigurno nije šutjela, ali ne zna što je govorila jer se toga ne sjeća. Kad je okrivljenik izašao iz stana dok kombija ona nije zaključala vrata stana jer nije htjela izaći iz sobe već je samo čekala policiju. Kad je policija došla, tada je izašla jer je osjetila sigurnost. Okrivljeni joj toga dana nije upućivao nikakve prijetnje, a ona njemu nije govorila da je manijak i luđak, barem ne koliko se može sjetiti. Nakon što je okrivljeni otišao s policijom ona je pokušala s njime stupiti u kontakt zbog skrbi o djetetu, nije bila svjesna izrečenih mjera opreza jer je o tome nitko nije obavijestio. Ona je s okrivljenikom htjela razgovarati o događaju nakon što se on desio, ali to nije bilo moguće zbog čega se i obratila Centru za socijalnu skrb.

    2.3.6. Prije ovog konkretnog događaja okrivljeni da nikada bio niti fizički, niti verbalno nasilan prema njoj, niti djetetu. Dok su bili u vezi znali su imati svađe i razmirice, ali uobičajene i ništa pretjerano. U svađama bi okrivljenik reagirao tako da bi prekidao komunikaciju. Na pitanje suda jesu li se ona i okrivljeni međusobno prepirali i svađali u stanu i na parkiralištu navodi da jesu, dok što se tiče vrijeđanja psovkama da oni nisu inače tako razgovarali, niti joj je okrivljeni ranije u svađama govorio da je luda.

    2.3.7. Obrana je dala generalnu primjedbu na iskaz u onim dijelovima u kojima se oni razilaze od obrane okrivljenika. Žrtva je ustrajala na danom iskazu.

    2.4. Dalje u tijeku dokaznog postupka saslušani su svjedoci IŽ i KŽ. Isti nisu imali neposrednih saznanja o ovom događaju. U bitnome svjedok IŽ iskazao je kako se sjeća predmetnog događaja na način da je on bio sa okrivljenikom na Škurinjama kad je došla poruka od okrivljenikove bivše supruge da se na plaži u Kostreni nalazi pedofil, to da je bila jedna zbunjujuća situacije gdje okrivljenik nije znao što da radi, a on mu je rekao da bih na njegovom mjestu otišao tamo provjeriti o čemu se radi. Okrivljenik da je bio uznemiren po zaprimanju te poruke na način da je bio zabrinut za svoje dijete, otišao je nakon par minuta te se kasnije u toku dana više nisu čuli. Svjedokinja KŽ je pak u bitnome iskazala samo kako su ona, AŽ

    i još jedna prijateljica bile na plaži u Kostreni, potegla se neka priča oko navodnog pedofila. Ona nije čula nikakvu komunikaciju između okrivljenika i AŽ u smislu da bi pričala s okrivljenikom, nije joj poznato da bi on toga dana dolazio u Kostrenu. Ona se i sa JŽ i sa AŽ čula tek idući dan, ali nitko da joj nije ništa spominjao da bi se dogodio bilo kakav incident pa niti kasnije, nikada joj nisu ništa konkretno ispričali o ovom događaju zbog čega nema nikakvih saznanja.

    2.4.1 Obrana okrivljenika nije imala primjedbi na iskaze svjedoka.

    2.5. Dokazni prijedlozi obrane za ispitivanjem svjedoka CŽ, voditeljice mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora, DŽ brata okrivljenika, EŽ majke okrivljenika te BŽ odbijeni su jer je sud smatrao kako je činjenično stanje dovoljno utvrđeno, imajući u vidu da predloženi svjedoci nemaju neposredna saznanja optuženim događajima, a niti je obrana istaknula na koje druge okolnosti bi iste bilo potrebno saslušati. Također, odbijen je dokazni prijedlog obrane da se provede kombinirano psihijatrijsko-psihološko vještačenje okrivljenika kao odugovlačeći.

    2.6. U završnoj riječi branitelj okrivljenika naveo je kako, sukladno aktualnoj sudskoj praksi, da je psihičko nasilje definirano kao skup ponašanja usmjeren na članove sadašnje ili bivše obiteljske zajednice čiji je cilj uspostava kontrole uporabom emocionalnog zlostavljanja koje za posljedicu žrtve ima osjećaj uznemirenosti i povrijeđenoga dostojanstva. Sukladno navedenome u konkretnome slučaju okrivljeni nije ostvario nikakve objektivne, niti subjektivne elemente prethodno opisanog ponašanja a koje mu se optužnim prijedlogom stavljaju na teret. Obrana prvenstveno navodi da je evidentno riječ o jednome izoliranome incidentu koji je prvenstveno kumulirao nedostatkom adekvatne komunikacije i nerazmjernom reakcijom ovdje oštećene. Nadalje iz njezina samoga iskaza ne može se nedvojbeno zaključiti da je okrivljeni doista izgovorio riječi kojom bi povrijedio dostojanstveno oštećene, niti s e nedvojbeno može smatrati dokazanim da su se događaji na plaži u Kostreni i tadašnjem domu okrivljenoga i oštećene upravo odvijali na način kako je opisano u samome optužnom prijedlogu. U odnosu na situaciju u Kostreni obrana ističe da okrivljeni nije postupao sa ciljem da ponizi, osramoti ili povrijedi dostojanstvo oštećene nego je reagirao burno iz razloga što je bio pod uvjerenjem da je njegov sin i njegova tadašnja izvanbračna supruga bili u ozbiljnoj opasnosti. Takva reakcija po stavu obrane je sasvim životna, logična i nadasve ljudska pa se ne može smatrati da je okrivljeni takvim djelovanjem počinio prekršajno djelo, dok u odnosu na situaciju u samome stanu navodi se da nije postojala nikakva ozbiljna opasnost od bilo kakvog verbalnog, psihičkog ili fizičkog nasilje za ovdje oštećenu, dapače iz samog iskaza oštećene vidljivo je da je ista većinu vremena tog događaja u stanu provela zaključana u sobi, dok je okrivljeni ležao na kauču, okrivljeni niti u jednom trenutku nije niti nasrtao na nju, niti joj je išta dobacivao, niti je na bilo koji način pokušao ući u sobu u kojoj se ista nalazila, niti za vrijeme cijeloga toga događaja nije pokazivao ikakve znakove agresivnosti. Shodno tome ukazuje se i na iskaz u prethodnom postupku saslušanog policijskog službenika RŽ iz kojeg je razvidno da je okrivljeni cijelo vrijeme postupao mirno i u skladu sa uputama policije, niti je vidljivo iz tog iskaza da bi bilo šta dobacivao ovdje oštećenoj. Obrana okrivljenog nadalje ukazuje na pojedine nelogičnosti iz iskaza same oštećene, podsjećamo ista je u vrijeme štetnoga događaja bila u drugom stanju, a unatoč tome što tvrdi da je bila jako uznemirena i da je dva puta povraćala nije zatražila ikakvu medicinsku pomoć. Nadalje, obrana smatra shodnim ukazati da je okrivljena unatoč tome što je tvrdila da je osjećala izuzetan strah u odnosu na okrivljenoga istog odmah idući dan nakon spornog događaja kontaktirala i aktivno pokušavala stupiti, odnosno uspostaviti komunikaciju s istim. Obrana drži da upravo takve okolnosti ukazuju da je ista preuveličala dimenzije ovoga događaja, budući da ni jedna žrtva nasilja bilo kojeg vrste i oblika se ne bi trudila neposredno nakon traumatičnoga događaja s navodnim počiniteljem nasilnoga djela uspostaviti kontakt. Obrana okrivljenoga navodi da je oštećena sklona podnošenju kaznenih prijava u konfliktnim situacijama, a u konkretnome slučaju podnosila je i kaznene prijave za nasilje protiv majke ovdje okrivljenoga koje su u konačnici bile i odbačene. Predlaže se donošenje oslobađajuće presude. Okrivljenik je u završnoj riječi iskazao kako prihvaća navode branitelja.

    3. U smislu članka 182. točke 3. PZ nije dokazano da je okrivljenik počinio djelo za koje se optužuje.

    3.1. Iz članka 10. podstavak 3. ZZNO slijedi da je nasilje u obitelji, među ostalim, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

    3.2. Iz članka 22. stavka 3. ZZNO slijedi da će se onaj tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ZZNO kazniti za prekršaj novčanom kaznom ili kaznom zatvora propisanim tim zakonom.

    3.3. Članak 8. stavak 7. ZZNO određuje pojam žrtve nasilja u obitelji te propisuje da je to osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.

    4. U ovom postupku nije sporno da je inkriminiranog dana, 23. lipnja 2022., okrivljenik došao svojim vozilom u Kostrenu gdje se nalazila žrtva AŽ i njihovo zajedničko maloljetno dijete T koji je po dolasku okrivljenika već bio u vozilu žrtve, vrata automobila da su čitavo vrijeme bila zatvorena a dijete nije izlazilo iz vozila. Također, nije sporan niti razlog dolaska okrivljenika u Kostrenu, a to su bile poruke o navodnom pedofilu koje mu je žrtva uputila i njeno neodgovaranje na njegov pokušaj komunikacije u vidu slanja poziva i poruka. To proizlazi iz obrane okrivljenika te iskaza žrtve, ali i svjedoka KŽ i IŽ.

    4.1. Sporno je da li je okrivljenik po dolasku na parkiralište u Kostrenu vikao na žrtvu pred njihovim maloljetnim djetetom koje se zbog toga uznemirilo i počelo plakati. Kako to proizlazi iz navoda žrtve, dijete je sjedilo u vozilu, a vrata njenog automobila bila su zatvorena. Dok su se ona i okrivljenik prepirali, da su stajali sa strane, a dijete je cijelo vrijeme bilo u automobilu i nije izlazilo. Žrtva smatra da je dijete čulo prepirku između nje i okrivljenika i da je zato plakao, ali smatra i da dijete od tog događaja nije bilo prestrašeno. Okrivljenik pak smatra da dijete nije moglo čuti prepirku. Na temelju navedenih iskaza sud zaključuje kako su se okrivljenik i žrtva međusobno prepirali na parkiralištu u Kostreni gdje je došlo do rasprave, povišenih tonova, pa i međusobne svađe koju je maloljetni T čuo unatoč zatvorenim vratima automobila i zbog čega je počeo plakati, imajući u vidu da se radilo o djetetu tada u dobi od 5 godina. Međutim, imajući u vidu pozadinu susreta okrivljenika i žrtve pri čemu je okrivljenik bio uznemiren i u strahu za vlastito dijete zbog poruka žrtve oko mogućeg pedofila na lokaciji na kojoj su se nalazili ona i dijete, a što potvrđuje i iskaz svjedoka IŽ koji su prihvaća u cijelosti kao istinit i vjerodostojan, te u izostanku komunikacije jer se žrtva prema vlastitom iskazu nije željela javiti na telefon okrivljeniku, sud zaključuje kako se radilo o svađi izvanbračnih partnera odnosno da predmetna svađa nije imala elemente nasilja u obitelji u prisutnosti djeteta.

    5. Nadalje, u postupku nije sporno niti da je okrivljenik 24. lipnja 2022. oko 00,30 sati došao na adresu prebivališta gdje su on i žrtva zajedno živjeli sa mlt. djetetom, da je isti bio pod utjecajem alkohola te da nije mogao ući u stan jer je žrtva ostavila ključ u bravi, zatim da je žrtva okrivljeniku otvorila vrata, da nije mu dopustila da prespava odnosno da je od njega tražila da napusti stan, da se okrivljenik istuširao i legao na kauč dok je dijete cijelo vrijeme spavalo u njihovoj spavaćoj sobi, kao i da je je potom na poziv žrtve o prijavi obiteljskog nasilja došla policija te su okrivljenika odveli u policijsku postaju gdje je alkotestiran te je utvrđena očitana prisutnost alkohola u organizmu, a po puštanju na slobodu određene su mu mjere opreza prema žrtvi.

    5.1. Sporno je da li je postupanjem okrivljenika prema žrtvi 24. lipnja 2022. oko 00,30 sati na adresi [adresa] počinjeno nasilje u obitelji na način da je isto vrijeđao riječima "jebo ti pas mater, odi u tri pičke materine, ti si luda, pusti me u sobu da spavam s djetetom" te da je odgurnuo žrtvu koja ga nije htjela pustiti u sobu, kojim postupanjem da je kod žrtve prouzročio osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti, povredu dostojanstva i poseban strah jer je bila trudna.

    5.2. Prema ocjeni ovog suda, cijeneći iskaz žrtve kojeg je dala u prethodnom postupku, te ponovno konfrontacijski na glavnoj raspravi, a u kojem je iskazala kako se okrivljenik po ulasku u stan na nju derao, odgurnuo, izgovorio joj opisane riječi te da je zbog uznemirenosti od događaja na parkiralištu u Kostreni, prije njegova dolaska u stan, u dva navrata povraćala, kao i da je kasnije bila uznemirena, dok je s druge strane iskazala i da se niti u jednom trenutku se nije osjetila fizički ugroženo niti je pomislila da će je okrivljenik fizički napasti, da su se oni međusobno prepirali i svađali, da je i ona njega odgurnula te da u smislu svađe i prepirke sigurno nije šutjela ali ne zna što je okrivljeniku govorila jer se toga ne sjeća, po dolasku policije na intervenciju odbila je pruženu medicinsku pomoć, a odmah idućeg dana pokušavala stupiti u kontakt s okrivljenikom putem poziva i poruka, tada sud ne može sa nedvojbenom sigurnošću utvrditi da je došlo do počinjenja nasilja u obitelji kako je to opisano optužnim prijedlogom.

    6. Naime, intencija ovdje relevantne odredbe članka 10. podstavka 3. ZZNO je zaštita žrtve obiteljskog nasilja od netjelesnog nasilja koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.

    6.1. U konkretnom slučaju sud smatra kako je postupanje okrivljenika lišeno suštine koja neko ponašanje definira kao psihičko nasilje, a to je napad na psihički integritet žrtve radi uspostavljanja kontrole nad njom. Ovdje se nedvojbeno radilo o svađi ali kao sukobu ravnopravnih osoba, odnosno obiteljskoj svađi prouzročenoj kroz više događaja tog dana pri čemu su odnosi između okrivljenika i žrtve očito od ranije bili narušeni, a ne o situaciji u kojoj je okrivljenik iskazivao svoju moć i jakost u odnosu na žrtvu.

    6.2. Dakle, na temelju provedenih dokaza sud smatra utvrđenim da je u konkretnom slučaju došlo do sukoba okrivljenika i žrtve, ali da u postupanju okrivljenika, izostaje element okrutnosti s ciljem stjecanja moći, element iskazivanja moći i jakosti, element poniženja i zastrašivanja žrtve, a radi uspostavljanja kontrole nad njom, već se situacijski gledano radi o sukobu ravnopravnih osoba.

    6.3. Stoga nije dokazano da je okrivljenik počinio prekršaj za koji se optužuje te ga je valjalo osloboditi od optužbe.

    7. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članka 140. stavka 1. i 2. PZ.

    8. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

    U Rijeci 26. siječnja 2026.

    Viši sudski savjetnik-specijalist

    Sudac

    Sanja Crljen Mrvoš, v.r.

    Lada Pažanin, v.r.

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

    Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud. O žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

    DNA:

    - ovlašteni tužitelj;

    - okrivljenik;

    - branitelj okrivljenika;

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.