REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: O-88/2026-3

(raniji poslovni broj: O-2223/2001)

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u ostavinskom postupku iza umrle ZL (ime oca: Z) iz [adresa], OIB: / (datum rođenja: **.**.1917. / datum smrti: **.**.2001.), državljanke Republike Hrvatske, bez održavanja ročišta, 26. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Obustavlja se ostavinski postupak u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1. Ostavinski postupak iza umrle ZL iz [adresa], OIB: / , pokrenut je 29.12.2025. na prijedlog predlagatelja – ML iz [adresa], unuka ostaviteljice.

2. Prijedlogom za provođenjem ostavinskog postupka predlagatelj je predložio sudu provođenje ostavinskog postupka u odnosu na sljedeće nekretnine za koje tvrdi da čine ostaviteljevu (ostavinsku) imovinu:

– nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, udio 3/40 (list 4. spisa).

3. Zakon o nasljeđivanju u čl.5.st.1. (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN) propisuje da je onaj tko je naslijedio neku osobu, njezin je sveopći pravni sljednik.

3.1. Ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo (čl.5.st.2. ZN).

3.2. Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju (čl.5.st.3. ZN).

( r a n i ji p o s l o v n i b r o j: O - 2 2 2 3 / 2 0 0 1 )

3.3. Zakon o parničnom postupku u čl.7.st.1. (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 28/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 – ZPP), koji se u ostavinskom postupku primjenjuje na temelju čl.175.st.2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN), propisuje da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

3.4. Svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl.219.st.1. ZPP).

5. Iz isprava koje su priložene spisu: ZK izvadak za nekretninu (list 4. spisa) ne proizlazi nedvojbeno da je ostaviteljica bila vlasnica nekretnine za koju predlagatelj tvrdi da predstavlja ostaviteljevu (ostavinsku) imovinu.

5.1. Iz ZK izvatka proizlazi da je suvlasnik nekretnine IL, [adresa], dok je ostaviteljica ZL iz [adresa]. I ostaviteljica i suvlasnica nekretnine imaju slično osobno ime, ali i potpuno različite adrese.

6. Sud smatra da imovina koja je predmet ostavinskog postupka mora biti ostavinska (ostaviteljeva) imovina, tj. da ostavitelj mora biti vlasnik navedene imovine ili nositelj prava na navedenoj imovini u trenutku smrti, odnosno da ista mora biti slobodna za nasljeđivanje (čl.5. ZN). Navedeno mora biti nedvojbeno utvrđeno, tj. dokazano. Međutim, iz isprava koje je priložio sâm predlagatelj i stanja spisa sud ne može nedvojbeno utvrditi (zaključiti) da je ostaviteljica bila nositelj prava na navedenoj imovini u trenutku smrti.

7. S obzirom na navedeno sud je na temelju čl.5. ZN – a, a u vezi s čl.174. ZN – a, obustavio ostavinski postupak u ovoj pravnoj stvari.

7.1. Obustava ostavinskog postupka u ovoj pravnoj stvari ne priječi nasljednika / predlagatelja u podnošenju novog prijedloga.

7.1. Prilikom podnošenja novog prijedloga predlagatelj je dužan sudu dostaviti dokaz da je ostaviteljica istovjetna osobi koja je upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine za koju tvrdi da je pripadala ostavitelju (isprava na temelju koje je izvršen upis ostaviteljice u zemljišnu knjigu, uvjerenje o prebivalištu ili drugi dokaz iz kojeg proizlazi da je ostaviteljica nekada živjela na adresi navedenoj u zemljišnoj knjizi – [adresa] ili drugi odgovarajući dokaz o istovjetnosti ostavitelja i osobe upisane u zemljišnoj knjizi). Nadalje, predlagatelj je dužan dostaviti sudu dokaz da je srodnik (unuk) ostaviteljice: izvadak iz matice rođenih za ostaviteljicu, izvadak iz matice rođenih za potomka ostaviteljice (svojeg oca ili majku – dijete ostaviteljice) te izvadak iz matice rođenih za sebe. Nadalje, predlagatelj je dužan dostaviti sudu rješenje o nasljeđivanju iza roditelja koji je potomak ostaviteljice (iz kojeg je vidljivo da je on – predlagatelj njegov / njezin nasljednik), kao i podatke o tome ima li ostaviteljica još potomaka koji polažu pravo na nasljedstvo i ako ima osobna imena navedenih osoba i njihove adrese prebivališta.

7.2. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 26. siječnja 2025.

SUDAC:

Andrija Krivak

( r a n i ji p o s l o v n i b r o j: O - 2 2 2 3 / 2 0 0 1 )

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.188. ZN).

DOSTAVITI:

1. Nasljedniku / predlagatelju

2. U spis