Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Av. Dubrovnik 8

    Poslovni broj: Pp-14373/2025

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Maji Župančić Ukropina, prema nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac, uz sudjelovanje zapisničara Kristine Jagarić odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljene ML, radi djela prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine br. 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23) povodom optužnog prijedloga PUZ-a, II. Policijske postaje Klasa: 211-07/25- 5/27601, URBROJ: 511-19-28-25-1 od 18. listopada 2025., nakon ispitivanja okrivljene u žurnom prekršajnom postupku, u odsutnosti okrivljene i predstavnika tužitelja, objavio je i temeljem čl.179.st.1., 2. i 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljena ML, kći M i OL, djev. O, rođena **.**.1980. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s adresom stanovanja u [adresa], državljanka RH, VŠS, po zanimanju ekonomist, nezaposlena, navodi da prima 300 eura mjesečno, udata, majka četvero djece od kojih je dvoje maloljetno, ne zna vodi li se drugi prekršajni ili kazneni postupak, prekršajno kažnjavana zbog druge vrste prekršaja

    I.) Temeljem članka 183. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona

    kriva je

    što je 18. listopada 2025. u 13,45 sati u Zagrebu, na adresi [adresa], u stanu, narušavala javni red i mir na način da je prilikom postupanja, policijske službenike vrijeđala raznim pogrdnim riječima, vičući: "A tko je vas pustio u stan, obavite razgovor sa osobom koja vas je zvala, balavci!" te se oglušila na naredbu policijskih službenika da prestane s navedenim ponašanjem da bi okrivljena nastavila s vrijeđanjem vičući: "Vi niste prava policija, ja ću sada zvati pravu policiju i hitnu!" i sl., nakon čega je uhićena te privedena u prostorije II. Policijske postaje Zagreb gdje je nastavila s vrijeđanjem policijskih službenika riječima: "jadna tvoja žena s tobom u krevetu",

    dakle, vrijeđala i omalovažavala policijske službenike prilikom vršenja službe, čime je počinila prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

    pa joj se temeljem citiranih propisa izriče

    novčana kazna u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura

    Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona okrivljenoj se uračunava vrijeme za koje je bila lišena slobode i to vrijeme smještanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstava i vrijeme uhićenja od 18. listopada 2025. u 13:45 sati, do 19. listopada 2025. u 12:00 sati kada je rješenjem ovog suda puštena na slobodu kao 2 (dva) dana zatvora, odnosno kao 79,64 € (sedamdeset devet eura šezdeset četiri centa) novčane kazne tako da se izjednačavaju 2 (dva) dana lišenja slobode u vezi prekršaja sa 2 (dva) dana zatvora odnosno sa 79,64 € (sedamdeset devet eura šezdeset četiri centa), pa okrivljena ima za platiti preostali iznos od 620,36 € (šesto dvadeset eura i trideset šest centi) zatvora.

    Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 2 (dva) mjeseca po pravomoćnosti ove presude putem priložene uplatnice. U protivnom postupit će se sukladno odredbi čl. 34. PZ-a. Ukoliko okrivljena u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

    II.) Temeljem čl.139.st.6. PZ-a u svezi čl.138.st.2.toč.3a PZ-a, okrivljena se u cijelosti oslobađa dužnosti naknade troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu.

    Obrazloženje

    a. PU Zagrebačka, II. Policijska postaja Zagreb, podnijela je optužni prijedlog, protiv okrivljene radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

    2. Okrivljena je u svojoj obrani iskazala da da ne zna što se sinoć dogodilo jesu li je čipirali i stavljali joj nekakve injekcije u uho, da policija maltretira hrvatske građane, da hitna radi u suradnji s policijom jer da nigdje nije evidentirano koliko su joj jako stegnuli lisice da su joj ruke poplavile, pokazuje manju modricu na desnoj nadlaktici, plače, a na upit prilikom uzimanja podataka da se izjasni od čega živi ista iskazuje da nije zaposlena zahvaljujući neradu suda jer njezino pitanje nije riješeno budući da je sudac Vrhovnog suda uzeo mito od 170.000 eura njezinog novca, a sve zahvaljujući prijevari AL i ZL gdje je on to sve njoj naveo i što je ona proslijedila policiji, a radi se o tome da je ZL htio ubiti šestero ljudi na Maksimiru i imao je pištolj, a ZL je nju zvao da je pištolj kod njega na kojem su otisci i bez kojega se ZL ne može osuditi, a Igor Tunić mu je brat i trenira mlade A koji navodi da će prodajom dva igrača vratiti njoj novce. U odnosu na optuženje okrivljena je iskazala da ne priznaje počinjenje prekršajnog djela i ne smatra se krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. 18. listopada 2025. u 13:45 sati nalazila se u svom stanu na adresi u [adresa], u kojem stanu je iznajmila jednu sobu, VL koji je dao polog od 250,00 eura prije nekih 20-ak dana. On je taksist koji je bio na putu za Njemačku i privremeno je trebao smještaj, no nije bio baš zadovoljan jer se radi o stanu u potkrovlju i bez lifta i tražio je da mu vrati tih 250,00 eura. Okrivljena je navela da nije htjela to napraviti jer je prošlo već 20 dana i ne može mu pružiti smještaj bez ikakve naknade. Ista je navela da je VL zvao policiju da bi po njihovom dolasku, troje policijskih službenika ušlo u njezin dnevni boravak. Pitali su ju što je bilo na što je rekla da ne zna, neka odu u drugu sobu pitati cimera. Niti u jednom trenutku ih nije vrijeđala nazivajući ih nadobudnim balavcima i tjerajući ih iz stana. Samo je rekla da odu u drugu sobu razgovarati s cimerom, međutim, jedan od policijskih službenika visoke i jače mišićave građe, kratke crne kose, dobi oko 37 godina, tena kao da je puno vremena proveo na suncu, ju je bacio na krevet i tada joj je gurnuo nekakvu injekciju u desno uho. Okrivljena je iskazala da je tada počela vikati: "Mama, mama zovi hitnu" te je rekla da će sada zvati pravu policiju jer i ona ima pravo zvati policiju, a sve to iz razloga što su neovlašteno ušli u stan i tako se ponašali. Nakon toga je odvedena u službene prostorije II. PP Zagreb, gdje je razgovarala sa jednom policijskom službenicom plave kose i sitne građe i njoj je rekla za tog policajca koji ju je bacio na krevet da jadna njegova žena s njim kad je tako nasilan jer očito voli dominirati te da misli da je sve ovo napravio iz svog ega. Na upit suda s kim živi okrivljenica u stanu, ista je iskazala da su ispod njezina majka i dvoje djece, a dvoje djece je s njom na gornjoj etaži. Što se tiče ovih riječi koje se odnose na navod da je netko kriminalac i mafijaš, to je govorila ovoj policijskoj službenici u odnosu na korumpiranog suca, Igora Tunića i Marka Rogića. Igor Tunić je uplaćivao okrivljenoj, a godinu dana je uplaćivao i njezinom suprugu Z koji je onda novac slao njoj prikazujući to kao da je to od njegove plaće, a to je saznala neki dan, te se svih njih boji zbog tih zbivanja i zato ima namjeru napustiti RH kada joj se ukaže prilika. Na upit suda je li okrivljena zadobila kakav udarac tijekom jučerašnjeg postupanja policije ista je iskazala samo da je pala na pod kad su joj stavljali lisice. Na upit suda je li okrivljena ikada s obzirom na ovakve situacije razgovarala sa psihologom, odnosno potražila psihološku pomoć ista je iskazala da nije.

    3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Vrši uvid u spis u službenu zabilješku o dojavi, u izvješće o uhićenju, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, u naredbu o smještanju u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva, obrazac med. dokumentacije Nastavnog zavoda za hitnu medicinu grada Zagreba i PE za okrivljenu te je u svojstvu svjedoka saslušan VL, ĐL, policijski službenici TL i NL te svjedokinja GL i OL te je izvršen uvid u audio video snimku koju je okrivljena dostavila sudu povodom spornog događaja.

    4. Svjedok VL je na raspravi kod ovog suda iskazao da se dana 18. listopada 2025. oko 13:45 sati nalazio u stanu u [adresa] na adresi [adresa] gdje je kod gospođe GL iznajmio sobu. Konkretnije, njegov prijatelj ĐL je prema oglasu pronašao taj smještaj za 250 eura, a bilo je navedeno da će imati zasebnu sobu i kupaonu te kuhinju, dok je samo ulaz zajednički. Kako se nalazio u [adresa], a da bi pokazao da je ozbiljno zainteresiran, poslao je 250 eura pologa gospođi GL. Po dolasku u Zagreb, vidio je da kupaona nije zasebna, već bi je dijelio sa 4 osobe i to mu se nije sviđalo, pa je odmah krenuo tražiti drugi smještaj. Prespavao je dvije noći, tj. nakon dva dana je našao novi smještaj, pa je gospođi GL predložio da zadrži 100 eura za dio prespavane noći, i da mu vrati 150 eura. Tada je postala bezobrazna i agresivna, počela je vikati, da može spavati koliko god hoće tu ili neka nađe nekoga tko bi bio u toj sobi. Na to ju je svjedok pitao je li potrošila novce, a ona je odgovorila da ima 300.000,00 eura i ako treba može mi posuditi. Bila mu je jako čudna u smislu da ima psihičkih poteškoća. Ne može se sjetiti što je ona točno vikala, ali je bila agresivna i bila mu je neugodna. Iz toga razloga je i zatražio pomoć policije. Tijekom tog događaja bila je prisutna i njena kćer SL koja mu se isto činila čudnom, a majka od gospođe, koja je također bila prisutna, mu se činila jedinom suvislom osobom. Nije se dao isprovocirati pa je otišao u sobu pakirati svoje stvari. Po dolasku policije, bio je prisutan jer je tada bio u predsoblju i navodi da su policijski službenici bili izuzetno pristojni i smireni te su pokušavali odraditi svoj posao. Sjeća se da je policajac htio sa njom razgovarati, no ona je neprestano pričala, stalno govoreći službenicima što bi oni trebali raditi i kako, na što joj je službenik rekao u nekoliko navrata, na miran način, da ga pusti raditi svoj posao da utvrdi što se dogodilo, no ona je počela dizati tenzije i ton i tada je policijski službenik rekao da je dosta i da će ju uhititi. Na to je gospođa GL još više počela vikati i svojim stavom i nepoštivanjem njihovih naredbi da se stiša, izazvala je službenike da ju uhite. Na upit suda sjeća li se svjedok da bi okrivljena policijskim službenicima uputila kakve uvrjedljive riječi, isti je iskazao da se ne može sjetiti da bi bile baš neke konkretne uvredljive riječi, ali je činjenica da je vikala i nije htjela poslušati njihove naredbe te je napomenuo da je sa njim bio i prijatelj ĐL koji je u jednom trenutku otišao jer nije to više mogao podnijeti. Kada su policijski službenici rekli gospođi da je uhićena, ona je počela histerizirati i kada su joj stavljali lisice, otimala se. Službenik joj je rekao da se smiri da se ne povrijedi. Sjeća se da ju je policijski službenik polegao na krevet i rekao da se smiri kako ju ne bi povrijedio, ali ona se otimala pa je on morao zvati pojačanje. Policijski službenik je bio jako sabran i smiren obzirom na cijelu situaciju. tijekom cijelog događaja, njezina kćer SL je snimala cijeli događaj pa zvala policiju i lagala da ih se neosnovano napada".

    5. Svjedok policijski službenik EL je na raspravi kod ovog suda iskazao da se sjeća intervencije po kojoj je postupao 18.listopada 2025. oko 13,30 sati, kada je sa kolegicom NL došao na adresu u [adresa], a povodom dojave VL da ima neki problem sa stanodavkom. Dočekao ih je prijatelj VL, ĐL koji im je pokazao točno gdje trebaju ići i bio je prisutan tijekom postupanja. Kasnije je utvrdio, po njegovoj izjavi, da je problem nastao jer je platio polog 250 eura za mjesec dana, za najam sobe, preko oglasnika, ali nije bio zadovoljan smještajem pa je prespavao samo par dana, a od okrivljene zatražio da mu vrati dio novaca što ona nije htjela. Po dolasku na adresu, vrata je otvorila kćer okrivljene SL, i pitali su je mogu li slobodno ući u stan, na što ih je ona pustila i krenula prema dnevnom boravku, pa su svjedok i kolegica krenuli za njom. Tamo se nalazila okrivljena, koja je odmah počela agresivnim tonom vikati na svjedoka da tko ih je pustio u stan, i da gdje mu je nalog, na što joj je odgovorio da ih je pustila njezina kćer i da im nalog ne treba i da žele samo porazgovarati . Na to je odgovorila da neka odu u sobu kod njenog stanara koji ih je i zvao. Bila je izuzetno neugodna i nesuradljiva, i u prvih par navrata ju je svjedok molio da se smiri, da porazgovaraju i da onda idu dalje. Pri tome je mislio na uputu da odluče kako će riješiti svoj sukob. Međutim, okrivljena je počela još više povisivati ton, govoreći da su nadobudno ušli u njezin stan, da nisu prava policija, da treba zvat pravu policiju i hitnu. Svjedok je dalje naveo da joj je rekao da se smiri na što je ona otišla do prozora i malo udahnula zraka ali kad se vratila do njih, nastavila je sa još jačim tenzijama i tada je ponavljala da su nadobudno ušli u stan, da su balavci, da marš van i sl. Nekoliko puta ju je opomenuo da se smiri, upozoravao da će ju morati uhiti ako tako ne postupi, no ona je nastavljala i tada je i svjedok povisio ton i rekao da joj sad naređuje da se smiri ili će je uhititi, no ona se u jednom trenutku okrenula prema komodi i pitao ju je što radi, na što je ona krenula kopati po ladici da bi izvadila mobitel, okrenula se prema svjedoku i počela mahati rukama govoreći "a šta ti sad...?" Tada ju je primio za ruku i spustio na krevet kako bi joj stavio lisice no ona se otimala i vikala kćeri neka snima. Kako se i kćer previše približila, kolegica NL joj je rekla neka se odmakne. Rekao je okrivljenoj da se ne otima da se ne bi povrijedila jer se jednom rukom držala za madrac. S obzirom na ovakav razvoj, pozvali su pojačanje. Do svega ovoga uopće nije trebalo doći i ne zna zašto je okrivljena ovako reagirala na njihov dolazak, ali je da napominje da je i u Postaji nastavila uvredama, govoreći da su mafijaši i kriminalci, što je jasno čuo jer se ona nalazila u prostoriji za uhićene osobe, a svjedok u drugoj sobi koja se nalazi u neposrednoj blizini i ispunjavao je papire. Jasno je čuo kada je rekla "Jadna ta žena, koju ovaj jebe", pri čemu je bilo jasno da misli na svjedoka, ali nije htio imao nikakvih dodatnih interakcija sa njom, kako se ne bi još više razjarila. U postaji nije bila suradljiva, niti se htjela alkotesirati, i rekli su joj da će ionako biti obavljen pregled, zbog uporaba sredstava prisile, a po dolasku liječnika, govorila je da ju je svjedok čipirao nekakvom injekcijom u uho ili injekcijom za koronu, što mu uopće nije bilo jasno, ali je doktorica čak razmišljala da ju uputi u Vrapče, ali se od toga odustalo.

    6. Svjedokinja policijska službenica NL je na raspravi kod ovog suda iskazala da je 18. listopada 2025. oko13:30 od šefa smjene upućena sa kolegom EL na intervenciju, povodom dojave na adresu u [adresa]. Po dolasku su zatekli dvije muške osobe imenom VL i ĐL, koji su naveli da su prijatelji i da su nas pozvali da vide što će dalje, jer VL ima problem sa stanodavkom za koju je znao jedino da se zove ML. Do problema je došlo iz razloga što je ML iznajmila stan VL, sa kojim on nije bio zadovoljan, u koji je došao 16. listopada 2025. iz [adresa], i za koji je dao polog od 250 eura. On je 18. listopada 2025. htio otići iz tog stana, i da mu Glorija vrati 150 eura što ona nije htjela učiniti. Kada su se popeli na 5. kat, u predmetni stan, vrata im je otvorila SL. Kako je krenula prema boravku, krenuli su za njom. Kolega je pristojno pozdravio i pitao tko je vlasnik stana, kako bi se prikupile informacije. U tom stanu odnosno boravku, nalazila se okrivljena koja je odmah počela vikati na njih, da s kojim su pravom ušli u stan, tko ih je pustio, neka idu razgovarati sa onim tko ih je zvao i slično. Govorila im je da su balavci, nadobudni, da nisu prava policija, da se jebu i da će ona zvati pravu policiju i hitnu. Kolega EL joj je rekao neka se smiri, jer su došli samo razgovarati, ali je ona nastavila vikati i bila je jako neugodna. U jednom trenutku kolega joj je rekao da joj sada naređuje da se prestane tako ponašati, da će biti uhićena, na što se ona okrenula prema ormariću, uzela mobitel, okrenula se prema policijskim službenicima i počela mlatarati rukama, pa nisu bili sigurni da ne bi i fizički nasrnula na njih. To je bio razlog zašto su zvali pojačanje, a njoj je rečeno da je uhićena, i primijenili su sredstva prisile. Kolega EL ju je htio vezati lisicama, ali se ona otimala, pa mu je svjedokinja priskočila u pomoć, no okrivljena se jednom rukom primila za krevet i pružala otpor. Odvezli su je u Postaju i kako su bili u prostoriji koja je odmah do prostorije za zadržane osobe, čula je kako okrivljena viče i šefu smjene i kolegici koja je bila na straži da su kriminalci i mafijaši. Po dolasku djelatnika HMP-a, ona je doktorici govorila da joj je kolega nešto ubrizgao u uho vezano uz koronu, što nitko od nas nije shvatio o čemu priča, ali su razmatrali mogućnost da ju odvedemo na pregled u KB Vrapče. U odnosu na kolegu EL, u postoji ga je vrijeđala riječima, da jadna njegova žena sa njim u krevetu, ali na to on nije reagirao.

    7. Svjedokinja SL je na raspravi kod ovog suda iskazala da se 18.10.2025. oko 13,30 sati nalazila u stanu na adresi u [adresa], gdje živi sa majkom i bratom, u stanu na 5. katu, a baka živi ispod njih. Majka je iznajmila jednu sobu VL, koji je trebao useliti 16.10.2025. i uplatio je polog od 250 eura, iako je cijena bila određena u iznosu od 300 eura, što je jasno čula, dok je majka bila na telefonu, a tako je bio koncipiran i oglas. Mislili su da možda nije imao točan iznos, pa će ostatak platiti kasnije, jer se radilo o najamnini za mjesec dana. Međutim, gospodin VL je bio samo dva dana, pri čemu je naveo da nije zadovoljan što se dijeli WC na što mu je ponuđeno rješenje, da će oni koristiti WC kod bake. Niti sa tim nije bio zadovoljan, pa je 18.10.2025. rekao da je našao drugi stan, i da mu vrate barem 150 eura na što majka nije htjela pristati, jer nije bio takav dogovor, a i ponuđeno mu je drugačije rješenje. On je tada pozvao policiju i kada su policijski službenici došli, pustila ih je u stan i krenula prema dnevnom boravku, no pogriješila je što nije zatvorila vrata od njihovog djela stana. Službenici su došli za njom u boravak i policajac je odmah bio verbalno agresivan i vrlo brzo je počeo mami prijetiti da će ju uhititi, iako za to nije bilo razloga, jer nije ništa učinila. Nije ih vrijeđala niti bilo što slično tome, već im je samo rekla neka odu u tu sobu razgovarati sa onim tko ih je i zvao. Tada se policajac izderao i krenuo mami staviti lisice na što se mama odupirala jer za tim nije bilo potrebe. Baka je bila u stanu kada su došli pol. službenici i sve je vidjela i čula što se događa. Svjedokinja navodi da je čula, dok je službenik vezano njezinu majku, da je ista jauknula i kasnije je rekla da ju je službenik sa nečim ubo u uho i prilikom pregleda je utvrđeno da joj isto krvari.

    8. Svjedok ĐL je na raspravi kod ovog suda iskazao da se sjeća događaja od 18.10.12025. i vrlo nezgodne situacije u kojoj se našao sa kolegom VL na adresi [adresa] V [adresa] kod gospođe ML. Naime, VL je kolega koji se nalazio u [adresa] i molio ga je potražiti mu smještaj u Zagrebu. Na oglasu je pronašao najam sobe na navedenoj adresi, s time da je u oglasu bilo navedeno da se, osim sobe, podrazumijeva i samostalna kupaona i frižider i to sve za 250 eura. Došao je na tu lokaciju, snimio video i poslao VL, kojem se smještaj dopao pa je odmah uplatio tih 250 eura. Po dolasku u Zagreb, dva dana prije ovog događaja, ispalo je da je kupaona zajednička što se VL nije dopalo pa je potražio drugi stan u čemu je i uspio. 18.10.2025. je došao s njim na adresu [adresa], kako bi mu pomogao iznijeti stvari. Pitao ga je bi li bilo u redu da ostavi 100 eura gospođi ML za 2 noćenja i traži povrat od 150 eura. Otišao je k njoj i tako joj i predložio na što ona nije htjela pristati, već je rekla da može ostati u toj sobi koliko hoće. VL niti ne bi zvao policiju da ona nije postala bezobrazna, bahata i slično i zapravo je situacija bila jako neugodna i iritantna i to je bio razlog zašto je VL pozvao policiju. U tom trenutku, kada je VL zvao policiju, čak nisu znali njezino prezime, pa je VL dao telefon ML da službeniku kaže prezime, što ona nije htjela učiniti. Svjedok je dalje iskazao da se spustio ispred zgrade i nema saznanja što se u tom periodu dešavalo u stanu, budući da je čekao dolazak policije nekih 30 do 45 minuta. Po dolasku policijskih službenika, popeli su se u stan, i tu je došlo do "okršaja" između gospođe ML i policijskog službenika. Naime, taj službenik je bio korektan, smiren i pristojan, no ona je odmah počela vikati na njega, bahatiti se, govoreći mu da pošto su došli, s kojim pravom i tko ih je zvao. Svjedok je naveo da se dobro sjeća da se policijski službenik u nekoliko navrata njoj govorio da se smiri, da će samo uzeti izjavu i da će sve riješiti, no ona je bila i dalje bezobrazna, neugodna, nesuradljiva i svojim ponašanjem se stavljala iznad policijskih službenika kao da su oni nitko i ništa. Svjedok je dalje naveo da se sjeća da je policajac u nekoliko navrata rekao da ne viče na policiju, da će ju uhititi. Ona nije htjela poslušati i tada je već policajcu bilo dosta, pa joj je rekao da je uhićena, krenuli su joj stavljati lisice, no ona se otimala, pa je pozvano i pojačanje gdje se svjedok opet spustio pred zgradu, kako bi ih dočekao i otvorio im vrata jer za ulaz u zgradu postoji šifra koju im je dala sama gospođa. Na poseban upit suda, sjeća li se svjedok da bi okrivljena policijskim službenicima uputila ikakve uvredljive riječi, isti je iskazao da ne može reći da je to čuo, ali cijeli njezin nastup prema policijskim službenicima je bio uvredljiv i omalovažavajući. Sve to mu je bilo jako neugodno i uznemiravajuće i misli da gospođa ima nekih psihičkih problema. Ujedno je napomenuo da je bila prisutna i njezina kćer koja je cijelo vrijeme snimala postupanje policije i koja mu se isto činila malo čudnom, a bila je prisutna i baka, tj. mama okrivljene koja mu se pak učinila jedina normalna. Ona je smirivala situaciju i u jednom trenu mu je rekla da zatvori vrata stana te da pretpostavlja da je to iz razloga kako susjedi ne bi slušali.

    9. Svjedokinja OL je na raspravi kod ovog suda iskazala da se sjeća događaja od 18.10.2025. kada se slučajno našla u stanu kod svoje kćeri ML na kavi. Ona je u svom stanu iznajmila jednu sobu nepoznatom muškarcu, s time da je za njega to ugovorio njegov prijatelj. Ispalo je da mu se ne sviđa smještaj, pa je tražio od Glorije da mu vrati 250 eura, što ona nije htjela učiniti, jer se kod nje nalazio već petnaest dana, pa mu je rekla neka ostane još 15 dana, jer u protivnom trpi štetu, budući da je nekom drugom mogla iznajmiti sobu. Tu su se posvađali i taj čovjek je rekao da će zvati policiju koja je i došla vrlo brzo. ML je rekla policijskim službenicima neka razgovaraju sa onim tko ih je i zvao na što je policijski službenik rekao ML da što se ona drži tako svisoka, bogom dana, i da će ju uhititi. Kada je ona ustrajala u tome da razgovaraju sa onim tko je tražio dolazak policije, sve se otelo kontroli, policijski službenici su počeli galamiti na nju, govoreći joj da je uhićena, htjeli su ju vezati, no ona je pružala otpor. U tom "natezanju", ona je rekla nešto u smislu da su balavci odnosno da su mladi pa ne znaju što rade, i da će ona zvati pravu policiju. Kako ju policijski službenici nisu mogli svladati, zvali su pojačanje, ML se pak primila za nogu od stola, vikala je svjedokinji i kćeri da zovu policiju i da su joj nešto stavili u uho. Drugo ništa ML nije govorila policijskim službenicima, a unuka i svjedokinja su bile u šoku i nisu se usudile ništa reći, jer bi i njih sigurno priveli, jer su tako i rekli. Na upit suda, jesu li policijski službenici pokušali objasniti okrivljenoj što žele od nje, svjedokinja je navela da nisu, da su odmah nastupili agresivno vičući da je uhićena. Na upit suda, može li svjedokinja reći ima li okrivljena kakvih zdravstvenih poteškoća, ista je iskazala da nema. Na upit predstavnika tužitelja, jesu li policijski službenici bili u uniformi koju sada i predstavnik tužitelja nosi, svjedokinja je iskazala da jesu. Na upit predstavnika tužitelja smatra li svjedokinja da oni koji nose takvu uniformu, predstavljaju pravu policiju, ista je iskazala da smatra. Na upit sjeća li se tko je otvorio vrata, svjedokinja je navela da se ne sjeća. Na upit sjeća li se da bi policijski službenici izdavali naredbu okrivljenoj da se smiri i pokušali sa njom obaviti razgovor, ista je navela da se toga ne sjeća. Na upit sjeća li se i je li vidjela da bi policijski službenici stavljali nešto okrivljenoj u uho, ista je iskazala da su joj nešto stavili, ali nije vidjela što". Na upit suda da svjedokinja pojasni postupak uhićenja, gdje su policijski službenici uhitili okrivljenu, ista je opisala da se okrivljena otimala, da je činjenica da se okrivljena po njihovom dolasku držala važno i zato je rekla da neće s njima razgovarati, tj. neka razgovaraju s onim tko ih je i zvao te da se sjeća da su je na kraju uhitili na krevetu, ali je u jednom trenutku pala i na pod i tada se primila za nogu kreveta te da je prethodno krivo navela da se radi o nozi stola. Ovakav iskaz svjedokinje predstavnik tužitelja je osporavao navodeći da je nelogičan i pristran te da je i iz samog iskaza saslušane svjedokinje evidentno da je okrivljena vrijeđala policijske službenike, govoreći im da su balavci te omalovažavala u smislu da ih ne priznaje kao pravu policiju i odbija razgovarati sa njima. Nadalje, napominje da je nelogično da bi službenici samo tako uhitili osobu, a da prethodno ne bi pokušali objasniti zbog čega su došli i prikupiti informacije.

    10. Na temelju obrane okrivljene i na temelju provedenog dokaznog postupka, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljena počinila prekršaj koji joj je stavljen na teret optužnim prijedlogom.

    11. Iako je okrivljena poricala počinjenje prekršajnog djela navodeći niz optužbi za različite osobe, za prijevaru, za nezakonito postupanje policije prilikom predmetnog događaja pri čemu valja navesti da je ista tijekom postupka učestalo slala poruke sudu putem elektroničke pošte koje nisu imale veze sa predmetnim događajem, u kojima učestalo optužuje suce, policiju i druge osobe za korupciju i nezakonito postupanje, sud je njezinu obranu ocijenio kao usmjerenu izbjegavanju prekršajne odgovornosti, iskazivanju ne samokritičnosti spram vlastitog, u konkretnom slučaju protupravnog ponašanja. Sud je na temelju iskaza svjedoka utvrdio odgovornost okrivljene za djelo prekršaja opisano i kažnjivo u članku 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Naime, policijski službenici koji su došli u postupanje predmetnog dana, sukladno i detaljno opisuju događaj u smislu da su došli na poziv tražitelja intervencije VL zbog sukoba sa stanodavkom, da ih je u stan pustila kćer okrivljene, da su se uredno predstavili, no da je okrivljena odmah počela sa neprimjerenim ponašanjem, vikanjem i vrijeđanjem na način da ih je vrijeđala riječima da su balavci te omalovažavala da nisu prava policija, da neka idu razgovarati s onim tko ih je zvao kao i da je u postaji vrijeđala policijskog službenika EL da je jadna njegova žena s njim u krevetu, a zbog takvog uvredljivog i omalovažavajućeg ponašanja, policijski službenik EL ju je u nekoliko navrata opominjao da prestane s takvim ponašanjem i kako to nije htjela učinit, bili su prisiljeni uhititi okrivljenu. Kako se opirala, morali su primijeniti tjelesnu snagu i sredstva vezivanja. Navedeno potvrđuje i svjedok VL koji je bio tražitelj intervencije i koji podudarno opisuje događaj pri čemu navodi da su policijski službenici bili vrlo korektni, da je policijski službenik rekao okrivljenoj da samo žele razgovarati no da je ona odmah počela vikati, dizati tenzije i da ju je policijski službenik u nekoliko navrata opominjao i na miran način joj govorio da ga pusti raditi njegov posao no ona se nje smirivala te da ju je policijski službenik, prilikom uhićenja nekoliko puta opominjao da se smiri kako se ne bi povrijedila jer se okrivljena otimala. Ovakva dinamika događaja proizlazi i iz iskaza svjedokinje policijske službenice NL kao i iz iskaza svjedoka ĐL. Suprotno navedenom, svjedokinja ŽL, kći okrivljene, navodi da njezina majka ništa nije učinila, a da su policijski službenici neosnovano uhitili njezinu majku sve zbog nesuglasica sa podstanarom koji je htio povrat novca jer mu se nije svidio smještaj što je majka odbila jer to nije bilo dogovoreno. Ovakav iskaz svjedoka sud je ocijenio kao pristranim budući je životno logično da bi kćer stala u obranu majke pa i cijeli događaj percipirala i tumačila u korist majke. No, kada bi se i govorilo o tzv. nezakonitom postupanju policijski službenika u smislu da su u stan ušli nezakonito, valja skrenuti pozornost na iskaz svih saslušanih svjedoka koji podudarno iskazuju da je policijske službenike u stan pustila upravo kći okrivljene SL. Upravo predmetna svjedokinja dostavlja snimke postupanja policijskih službenika koje je snimila putem mobitela no sud tu nailazi na nelogičnost u ponašanju svjedokinje jer je nelogično da bi itko snimao događaj ako svjedoči nekom protupravnom ponašanju, prekomjernoj uporabi sile i sl. no svjedokinja je smirena i snima situaciju. Uvidom u dostavljen video zapis sa mobitela koji je sudu dostavljen elektroničkom poštom, jasno je i nedvojbeno utvrđeno da su policijski službenici ušli u stan voljom osobe koja ondje živi. Otvorila je kći okrivljene i krenuli su za njom što je vodilo u dnevni boravak. U potrebi prikupljanja obavijesti na terenu, o samom događaju, doista nije važno je li razgovor obavljen u boravku, hodniku ili nekoj drugoj prostoriji. Uostalom, i soba podstanara i dnevni boravak čine cjelinu koja je u vlasništvu okrivljene, a policijski službenici imaju pravo ulaska u tuđi stan pod uvjetima koji su propisani zakonom što sud smatra, u ovom konkretnom slučaju, ispunjenim. Nadalje, iz same snimke se jasno čuje da je policijski službenik doista pokušao razgovarati s okrivljenom, da je čak pokušavao objasniti svoje ovlasti, da je cijelo to "prepiranje" trajalo izvjesno vrijeme i da je doista, kada se okrivljen nije htjela stišati i postupiti po uputama policijskih službenika, već je docirala o tome što oni smiju i ne smiju i kako bi trebali obavljati svoj posao, pristupio uhićenju. Iako se preslušavanjem snimke koja je dostavljena sudu, jasno se čuje da je ista rekla policijskim službenicima da odu razgovarati s onim tko ih je pozvao, da je pitala što rade kod nje i tko ih je pustio, sve ostale teške riječi i uvrede koje joj se stavljaju na teret, nije bilo moguće utvrditi iz dostavljenih snimki. Navedene riječi kako to opisuje tužitelj ne potvrđuje niti iskaz svjedoka VL koji je naveo da je okrivljena vikala, ali da nije čuo konkretne uvredljive riječi već da je okrivljena pružala otpor u smislu da nije htjela poslušati upute i naredbe policijskih službenika. Međutim, iz iskaza svjedokinje OL koja je iskazivala vrlo slično kao i kćer okrivljene proizlazi da se njezina kćer postavila "svisoka" prema policijskim službenicima jer nije htjela s njima razgovarati zbog čega je došlo do natezanja i uhićenja kojom prilikom je njezina kćer "rekla nešto u smislu da su balavci odnosno da su mladi pa ne znaju što rade i da će ona zvati pravu policiju." Upravo zbog specifičnosti držanja i izričaja okrivljene u odnosu na policijske službenike a iz čega se istoj stavlja na teret počinjenje djela prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, predstavnik tužitelja vrlo jasno postavlja pitanje smatra li svjedokinja da je on pravi policajac obzirom na uniformu u kojoj se nalazi na što je ista jasno odgovorila da smatra iz čega i sud zaključuje da držanje okrivljene gdje se prema policijskim službenicima odnosi "svisoka", naziva ih balavcima, opire se suradnji odnosno obavijesnom razgovoru s istima iako su jasno naveli da žele samo razgovarati te tretirajući ih kao "neprave" policajce, sud je mišljenja da je okrivljena takvim ponašanjem ostvarila obilježja djela prekršaja jer nazivanje službene osobe balavcem jest uvredljivog sadržaja. Unatoč mladosti policijskog službenika, kako se radi o osobi s ovlaštenjem za obavljanje policijskih zadaća, osobi koja je zaposlena na navedenom radnom mjestu, ne znači da ne zna obavljati svoj posao. Sud je mišljenja da je nedvojbeno i logično da su policijski službenici željeli prikupiti informacije o sporu između okrivljene i podstanara i nije uvjerljivo i logično da bi ničim izazvani odmah pristupili uhićenju. Isto tako sud smatra nelogičnim da svaki prosječni građanin, ako je došlo do nekog neželjenog događaja, a smatra da je u pravu, ne bi surađivao s policijom radi što boljeg utvrđenja činjeničnog stanja. Time obrana okrivljene sudu nije logična niti uvjerljiva kao niti iskaz svjedokinje FL čiji iskaz sud smatra pristranim pa istom nije poklonio svoju vjeru dok je u cijelosti poklonio vjeru iskazima ostalih svjedoka koji su u bitnim dijelovima sukladni, jasni i životno logični te uvjerljivi u svim oblicima komunikacije, kao verbalne tako i neverbalne. Valja istaknuti da, iako iz snimke koja je dostavljana sudu u više navrata povodom uhićenja okrivljene, nisu utvrđene ostale riječi koje su navedene u činjeničnom opisu, sud istu nije ocijenio u potpunosti dovoljnom budući da je predmetna snimka dostavljana na način da se svaki sljedeći put mogao utvrditi neki dodatni manji detalj umjesto da je okrivljena predmetnu snimku dostavila odmah u cijelosti. sud smatra potrebnim skrenuti pozornost i na činjenicu da je okrivljena nakon svog saslušanja pred sudom odbila sudjelovati na daljnjim raspravama iako je bila uredno pozivana čime nije povrijeđeno njeno pravo obrane odnosno konfrontacijsko pravilo, ali je tijekom cijelog postupka neprestano dostavljala podneske koji nisu imali veze s predmetnim događajem, u određenom djelu neprimjerenog sadržaja pa čak i nepovezanog zbog čega je sud i postavio pitanje majci okrivljene i samoj okrivljenoj je li se okrivljena negdje liječila i imali kakvih zdravstvenih poteškoća, međutim odgovor je bio niječan pa se sud nije upuštao u eventualno psihijatrijsko vještačenje. Sud je mišljenja da okrivljena shvaća sve okolnosti događaja i svoju ulogu u njemu, a "bombardiranje" suda podnescima koji nemaju veze s predmetnim događajem kao i objavljivanje snimke na youtube kanalu te povezivanje sa osobom imenom UL za kojeg u podnesku koji je dostavljen sudu putem elektroničke pošte je navedeno da zastupa okrivljenu (nepoznato u čemu), prozivanje policije i pravosuđa neprestanim podnescima, sud je ocijenio kao vršenje pritiska na rad suda pa čak i pokušaj zastrašivanja i uznemiravanja.

    12. Slijedom svega navedenog sud je okrivljenu proglasio krivom za počinjenje djela prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira s time da je pročistio činjenični opis djela umanjujući ga za dio optuženja koji tijekom postupka nije bilo moguće utvrditi a za koje djelo prekršaja je propisana novčana kazna u iznosu od 700,00 do 4.000,00 eura ili kazna zatvora u trajanju do 30 dana.

    13. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne, sud je uzeo u obzir sve okolnosti propisane odredbom članka 36. Prekršajnog zakona pa je okrivljenoj uzeo u obzir činjenicu da je nezaposlena, a u obvezi uzdržavanja dvoje malodobne djece te da ima mjesečna primanja u iznosu od svega 300,00 eura dok je otegotnim cijenio činjenicu da je već prekršajno kažnjavana, da nije pokazala niti malo samokritičnosti prema vlastitom ponašanju i doprinosu situaciji koja odgovara predmetnom djelu prekršaja. Budući da je okrivljena do sada kažnjavana zbog druge vrste prekršaja, sud je, uzimajući u obzir sve navedene okolnosti, okrivljenoj izrekao novčanu kaznu u zakonom propisanom minimumu od 700,00 eura ocjenjujući istu primjerenu stupnju njezine odgovornosti načinu počinjenja djela i svim okolnostima slučaja te da će se ovako izrečenom kazno postići svrha specijalne i generalne prevencije na način da će se utjecati na okrivljenu i druge pripadnike društva da poštuju pravni poredak RH i suzdrže se činjenja protupravnih ponašanja te da će se postići svijest o potrebi i pravednosti kažnjavanja počinitelja prekršaja. U ovako izrečenu kaznu sud je okrivljenoj uračunao vrijeme za koje je ista bila lišena slobode na način da je izjednačio dva dana lišenja slobode u vezi prekršaja sa 79,64 eura novčane kazna pa je istoj preostalo za platiti iznos od 620,36 eura novčane kazne s time da, ukoliko ista plati dvije trećine ovako izrečene kazne u roku koji joj je za to ostavljen, smatrat će se da je kazna plaćena u cijelosti.

    14. Obzirom da je okrivljena nezaposlena i majka četvero djece od kojih je dvoje maloljetno i u obvezi je uzdržavanja, a prima iznos od svega 300,00 eura mjesečno, sud je istu oslobodio dužnosti plaćanja troškova prekršajnog postupka.

    Zagreb, 22. siječnja 2026.

    Zapisničar

    Viša sudska savjetnica, specijalist Kristina Jagarić, v.r.

    Marijana Đurinac, v.r.

    Sutkinja

    Maja Župančić Ukropina, v.r.

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude okrivljena, tužitelj, te osobe navedene u čl.192.st.1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku ove presude Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda, na adresu [adresa], bez naplate pristojbe.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.