Republika Hrvatska
Općinski sud u Sisku
Poslovni broj: P Ob-245/2025-7
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
U I M E R E P U B L I K A H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sisku, OIB 74610670107 po sutkinji toga suda Nataši Ljuba- Čobanov u pravnoj stvari tužiteljice PE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] sada na adresi [adresa] protiv 1. tuženika AE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tuženika HE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], privremeno na adresi [adresa], nakon zaključene glavne rasprave održane dana 14. siječnja 2026. u prisutnosti tužiteljice osobno i 2. tuženika osobno, a u odsutnosti 1. tuženika osobno, dana 26. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je između pokojnog ČE, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužiteljice PE, OIB: [osobni identifikacijski broj] postojala izvanbračna zajednica koja je trajala od 2010. do smrti ČE **.**.2025.
Obrazloženje
1. Tužbom od 21. studenog 2025. tužiteljica PE ( nastavno: tužiteljica) protiv 1. tuženika AE (nastavno: 1. tuženika) i 2. tuženika HE ( nastavno: 2. tuženik) zakonskih nasljednika i sinova pok. ČE, traži od suda da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice. U tužbi navodi da ima pravni interes da se utvrdi postojanje takve zajednice kao izvanbračne zajednice zbog ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog izvanbračnog supruga. Tvrdi da su živjeli zajedno od 2010. do smrti ČE dana 29. listopada 2025. , te da je ta zajednica bila životna zajednica u kontinuitetu, uključujući ljubavnu, emotivnu i financijsku i da je po svim svojim značajkama ta zajednica dvoje ljudi bila kao bračna zajednica. Stoga, tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će se utvrditi da je između nje i sada pokojnog ČE postojala izvanbračna zajednica koja je trajala od 2010. do smrti izvanbračnog druga 29. listopada 2025.
2. 1. i 2. tuženici su odgovorili na tužbu u kojem odgovoru nisu osporavali činjenice navedene u tužbi niti tužbeni zahtjev tužiteljica da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između tužiteljice i njihovog pokojnog oca.
3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u Izvadak iz matice rođenih Matičnog ureda Sisak od 12. 11. 2025. , Smrtni list Matičnog ureda Sisak od 5. 11. 2025., preslici osobnih iskaznica tužiteljice i pokojnog ČE , preslik Osmrtnice, preslik rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Sanje Čubelić-Šimac poslovne oznake O-2022/2025 od 10.12.2025., saslušani su svjedoci ZE i FE, te su saslušani tužiteljica i 2. tuženika
4. Iz rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Sanje Čubelić-Šimac poslovne oznake O-2022/2025 od 10.12.2025. utvrđeno je da su 1. i 2. tuženici sinovi pok. ČE, te je pasivna legitimacija nedvojbeno utvrđena. Osim toga, utvrđeno je da je tužiteljica sudjelovala u ostavinskom postupku iza tog ostavitelja u svojstvu izvanbračne supruge, te da joj to svojstvo sinovi ostavitelja nisu osporavali, te da je tužiteljica proglašena zakonskom nasljednicom iza tog ostavitelja.
5. Uvidom u Izvadak iz matice rođenih Matičnog ureda [adresa] od 12. 11. 2025. vidi se da tužiteljica nikada nije bila u braku s drugom osobom, a uvidom u Izvadak iz Matice vjenčanih Matičnog ureda Sisak 12. 11. 2025. vidljivo je da je pok. ČE bio u braku no da je taj brak smrću brane družice 7. siječnja 2008.
6. Iz Smrtnog lista Matičnog ureda Sisak od 5. 11. 2025. utvrđeno je da je EE umro dana **.**.2025. u [adresa].
7. Uvidom u osobne iskaznice tužiteljice i pok. ČE vidi se da su adrese prebivališta različite, jer tužiteljica ima prebivalište u [adresa], a pok. je imao upisno prebivalište u [adresa].
8. Iz Osmrtnice se vidi da je tužiteljica naznačena kao ožalošćena rodbina, točnije kao životna partnerica umrlog ČE.
9. Svjedok ZE u svom iskazu u bitnome je rekao da dobro poznaje stranke u ovom postupku zato što je u kumskom odnosu , da tuženike poznaje još iz vremena kada su bili djeca, te iz vremena kada je još njihova majka bila živa. Kako je bio u dobrim odnosima sa njihovim pok. ocem dobro se sjeća da ga je sa tužiteljicom upoznao 2011., iako zna da su se upoznali godinu dana ranije. Sa sigurnošću zna da su oni živjeli zajedno kada ih je upoznao 2011. i da su tako živjeli zajedno sve do njegove smrti u zajednici koja je imala iste karakteristike kao i bračna zajednica, što dobro zna kao osoba koja je u braku. Potvrdio je da je vidio na sahrani tužiteljicu koja je stajala uz srodnika kao ožalošćena rodbina.
10. Svjedokinja FE u svom iskazu u bitnome je izjavila da poznaje stranke jer su susjedi, žive u kući do kuće i u odličnim su susjedskim odnosima. Rekla je da je tužiteljicu i pokojnog ČE viđala svakodnevno da se međusobno druže, žive zajedno, piju kavu zajedno, rade zajedno i da nije bilo nikakve razlike između njihove zajednice i braka, te da je odnos tužiteljice i ČE bio kao da su bili muž i žena.
11. Tužiteljica je u svom iskazu u bitnome rekla objasnila da sa ČE nije zaključila brak jer bi izgubila pravo na gradski stan u [adresa], što bi bilo za nju bilo nepovoljno, unatoč tome što su se oboje željeli vjenčati, ali se bojala se da će na takav način ostati bez stana. Prije ove izvanbračne zajednice imala je izvanbračnu zajednicu koja je prestala 2009. a za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice sa ČE nije bila u braku niti u drugoj izvanbračnoj zajednici. Rekla je da je njihova zajednica osim što je bila životna, bila i emotivna i ekonomska jer su iz tekućih prihoda iz zajedničkih sredstava bez da se gleda tko daje novac pokrivali sve troškove i vršili ulaganja u kuću u kojoj su živjeli, a to je bila njegova posebna imovina. Nakon smrti ČE ostala je i dalje živjeti u toj kući, ali je s vremenom počela povremeno odlaziti u Split gdje žive njezina punoljetna djeca.
12. 1. tuženik je u svom saslušanju u bitnome rekao da se sjeća kada je tužiteljica ušla u njihovu obitelj kada je on bio u dobi od 12.g. Prije toga majka mu je umrla te je otac uz pomoć bake nastavio brinuti o djeci. Tužiteljica je preuzela skrb o svim stvarima i 1. tuženik kaže da je tužiteljicu doživljavao kao suprugu svojeg oca odnosno maćehu. Sa tužiteljicom i ocem je živio sve do 2016. kada je otišao studirati, ali ih je nastavio posjećivati. Potvrdio je sve činjenice koje su iznijeli svjedoci. Nadodao je da je otac bio izuzetno vezan za tužiteljicu.
13. Tužiteljica je u tužbi navela da je zainteresirana zatražiti priznavanje prava na obiteljsku mirovinu kao izvanbračna supruga. Time je u ovom postupku dokazala pravni interes za donošenje presude na utvrđenje, a isto traži odredba čl. 187. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH i 123/08 – ispr., 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – nastavno ZPP) pa je opravdano donošenje deklaratorne presude.
14. Analizirajući svaki dokaz zasebno kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sud je zaključio da zahtjev za utvrđenje izvanbračne zajednice osnovan, te ga usvojio. U konkretnom slučaju ima se primijeniti odredba članka 11. Obiteljskog zakona ( Narodne novine br. 103/15,98/2019,47/2020, 49,/23, 156/23, nastavno: ObZ ) kojom je propisano da je izvanbračna zajednica životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, te izvanbračna zajednica koja ispunjava te pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi bračnih drugova.
15. Iz dokaza s kojim je sud raspolagao u ovom parničnom postupku sud je utvrdio da su tužiteljica i otac tuženika bili osobe koje nisu bile u vezi ili u braku s drugim osobama u vrijeme zasnivanja veze, te da su svoju emotivnu vezu nastavili zajedničkim životom na istoj adresi. Iako je iz dokaza vidljivo da tužiteljica ima različitu adresu od pok. ČE, ista je objasnila, a sud u cijelosti prihvatio, da je u Splitu ostvarila pravo na korištenje gradskog stana, pa je to ujedno i razlog njezine adrese prebivališta ali i objašnjenje zašto nisu svoju zajednicu ozakonili sklapanjem braka. Početak zajedničkog života bio je neutvrđenog datuma2010. kada se tužiteljica doselila u obitelj te preuzela brigu o kućanstvu i mlt. djeci, jer su djeca ostala bez majke koja je umrla, a djeca su je prihvatila kao maćehu i suprugu svoga oca. Također je utvrđeno da se od početka veze pa sve do njegove smrti nisu razdvajali, a njihovi međusobni odnosi bili su temeljeni na međusobnom poštivanju, uvažavanju, donošenju zajedničkih odluka, te međusobnom pomaganju.
16. Iskaze svjedoka sud je ocijenio kao vjerodostojne jer su svjedoci iskazivali uvjerljivo, detaljno, jasno i nedvosmisleno o činjenicama za koje ih se pitalo, pa je sud zaključio da su činjenice koje je u tužbi navela tužiteljica istinite. Naime, svjedoci su iskazivali suglasno te njihovi iskazi u nijednom dijelu nisu bili međusobno suprotni, niti u suprotnosti s iskazom tužiteljice, dokumentacije koju je tužiteljica dostavila sudu. Uostalom niti 1. i 2. tuženici nisu osporavali tužbeni zahtjev tužiteljice te je smatraju suprugom svoga pok. oca.
17. Dakle, po provedenom dokaznom postupku sud je nedvojbeno utvrdio da su tužiteljica i sada pokojni ČE, kao neudana žena i neoženjen muškarac, imali izvanbračnu zajednicu jer je ista trajala više od 3 godine i imala sve karakteristike kao i bračna, a to znači životnu, ekonomsku i emocionalnu zajednicu koja se temeljila na međusobnom poštovanju i pomaganju.
18. Izvanbračnu zajednicu karakterizira trajnost životnog zajedništva uz viši stupanj emocionalne i ekonomske povezanosti izvanbračnih partnera koji daleko nadilazi vezu koju imaju osobe koje su u ljubavnoj vezi. Odnos između izvanbračnih partnera, za razliku od osoba koji su u emotivnoj i/ili intimnoj vezi a žive zajedno, podrazumijeva pristajanje sudionika tog odnosa na sve sastavnice života dvoje ljudi koji su partneri, bile one dobre i ne, na duže vrijeme, čak i da nisu odlučili takvu svoju zajednicu registrirati u matičnom uredu. Upravo takvu zajednicu sud je pronašao kod tužiteljice i oca tuženika, zbog čega je treba i utvrditi.
19. Ovakav konačni zaključak sud je stekao temeljem cjelokupnog dokaznog postupka u kojem su svi dokazi upućivali na iste činjenice. Sud nije imao razloga posumnjati u istinitost iskazivanja tužiteljice, 1. tuženika ili svjedoka jer su njihovi iskazi bili uvjerljivi, životno logični i u međusobnoj usklađenosti s drugim materijalnim dokazima s kojima je raspolagao sud.
20. Stoga je donesena odluka kao u izreci jer je su iz provedenog dokaznog postupka utvrdio da su doista sada pok. ČE i tužiteljica imali izvanbračnu zajednicu kako je definira članak 11. Obz-a , te da je ista trajala od 2010. pa nadalje kontinuirano do smrti izvanbračnog druga 29. 10. 2025., a svakako tri godine.
21. Stranke nisu podnosile zahtjeve za naknadu troškova ovog postupka pa sud nije imao razloga odlučivati o parničnom trošku.
22. Slijedom svega gore navedenog donesena je odluka kao u presudi.
U Sisku 26. siječnja 2026.
Sutkinja
Nataša Ljuba-Čobanov
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude.
Dna:
1. tužiteljici
2. tuženicima
