REPUBLIKA HRVATSKA

P-eu-29/2023

Trgovački sud u Zagrebu

Trg J. F. Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Goranu Iskri, u pravnoj stvari tužitelja LH, [adresa], 737-10 Laidlaw St, protiv tuženika Ryanair DAC, Irska, Swords Co. Dublin, Corporate Head Office Airside Business Park, kojeg zastupa punomoćnica Sandra Lisac, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Bardek, Lisac, Mušec, Skoko & partneri d.o.o., Zagreb, Ilica 1, radi isplate, 26. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 250,00 eura u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 165,00 eura sa zateznim kamatama od 20. svibnja 2022. do isplate, kao neosnovan.

II. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu parničnih troškova u iznosu od 540,00 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbeni zahtjev u europskom postupku za sporove male vrijednosti sukladno Uredbi (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti (dalje u tekstu: Uredba). Tužbenim zahtjevom potražuje isplatu iznosa od 250,00 eura i iznosa od 165,00 eura. U zahtjevu navodi da je 20. svibnja 2022. avion Ryanair kasnio iz Zadra za Krakow u trajanju 9 sati i da potražuje zakonsku naknadu. Navodi da je podnio zahtjev aviokompaniji na koji ona nije odgovorila. Navodi da je pokrenuo i postupak pred Hrvatskom agencijom za civilno zrakoplovstvo koja je odbila zahtjev navodeći izvanredne okolnosti. Navodi i da je morao kupiti novu kartu za let u Tel Aviv te potražuje 165,00 eura po osnovi nove karte.

2. Tuženik je podnio odgovor na tužbu u kojem je naveo da tužitelj nije dokazao da je došlo do zakašnjenja leta, niti da je kupio kartu za sljedeći let. Navodi i da ne postoji obveza isplate štete prema Uredbi (EU) br. 261/2004 jer ta uredba ne propisuje pravo putnika na naknadu štete za slučaj kašnjenja leta, već samo za otkazivanje leta sukladno čl. 5. st. 1. (c) uredbe i to za letove dužine do 1.500 km u iznosu od 250,00 eura. Navodi da su prava putnika u slučaju kašnjenja leta propisana čl. 6. uredbe, prema kojoj odredbi u slučaju kašnjenja leta putnici imaju pravo na pomoć propisanu čl. 8. i 9. uredbe, ali ne i pravo na odštetu propisanu čl. 7. uredbe. Navodi i to da je let trebao krenuti iz Zadra u 17:45 sati i stići u Krakow u 19:15 sati. Prije prevoženja leta zrakoplov 9H-LOP trebao je prevesti letove 5283 iz Zadra u Köln i 5282 iz Kölna u Zadar. Do kašnjenja leta došlo je zbog izvanrednih okolnosti i to nužnosti da se let uklopi u tzv. ATC slot (kontrola zračnog prijevoza) dodijeljen od strane Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe (Eurocontrol). Tuženik se pri provedbi letova dužan držati uputa Eurocontrola, što je tuženik i činio. Let 5283 je trebao poletjeti iz Zadra u 13:25 sati i sletjeti u Köln u 15:05 sati. Na dan leta na području na kojem se odvijao bili su prisutni nepovoljni vremenski uvjeti zbog kojih je došlo do izmjene u mogućnosti zračnog prostora da podnese određenu količinu zračnog prometa, odnosno do izmjene predviđenih vremenskih slotova u kojima su se letovi trebali odvijati. Kao posljedica navedenog let 5283 je iz zračne luke Zadar poletio u 15:29 sati i sletio u Köln u 17:14 sati. Let 5282 trebao je poletjeti z Kölna u 15:35 sati i sletjeti u Zadar u 17:20 sati. Zbog loših vremenskih uvjeta let 5282 je poletio iz Kölna u 20:02 sati i sletio u Zadar u 21:53 sati. Prema redovnom tijeku stvari, nakon obavljanja leta 5282 zrakoplov 9H-LOP je trebao prevesti let koji je iz Zadra trebao krenuti u 17:45 sati i sletjeti u Krakow u 19:15 sati. Realizacija leta nije bila objektivno moguća jer je zbog kašnjenja prethodnih letova umjesto u 17:20 zrakoplov sletio u Zadar tek u 21:53. Kako bi se skratilo kašnjenje leta 7274 tuženik je odlučio da let 7273 na relaciji Krakow

– Zadar preuzme zrakoplov SP-RKE. Zbog navedenih okolnosti ovaj let je iz Zadra krenuo u 00:33 sati i sletio u Katowice u 02:05 sati. S obzirom na to da je u Krakowu bila na snazi noćna zabrana leta, zrakoplov je morao skrenuti za zračenu luku Katowice. Navodi da se prema točki 15. preambule uredbe treba smatrati da postoje izvanredne okolnosti onda kada je utjecaj odluke koju je donijela uprava zračnog prometa u vezi s određenim zrakoplovom određenog dana dovela do dugog kašnjenja leta ili otkazivanja letova tim zrakoplovom iako su sve odgovarajuće mjere poduzete od strane zračnog prijevoznika kako bi se izbjeglo kašnjenje ili otkazivanje leta. Navodi da je upravo u konkretnom slučaju uprava zračnog prometa donijela odluku koja je dovela do dugog kašnjenja leta iako je tuženik poduzeo sve mjere kako bi se izbjeglo kašnjenje.

3. Tužitelj je nakon primitka odgovora na tužbu naveo da je predmetni zrakoplov 9H-LOP stigao iz Wroclava u Zadar u 14:18 sati te je potom krenuo u Köln umjesto u 15:25 u 17:37 sati. U Köln je sletio u 19:08 sati sa 2 sata zakašnjenja te potom izgubio još dodatna 3 sata i krenuo iz Kölna u 22:22 te sletio u Zadar u 23:49 umjesto u 19:20. Nakon što je sletio u Zadar u 23:49 tuženik je odlučio da će taj zrakoplov mirovati do jutra kada će imati let za Pariz. Novi zrakoplov SP-RKE poletio je iz Zadra u 02:43 i sletio u Katowice oko 04:00. Potom je autobus prevezao putnike u Krakow i stigao tamo poslije 06:00. Prije toga, u 05:55 iz Krakowa je poletio let za Tel Aviv pa je tužitelj taj let propustio.

4. Sud je pročitao e-mail korespondenciju (list 11-18, 47-53, 55-57, 131-137, 139 spisa), prognostičlu kartu (list 58, 59 spisa), Eurocontrol procjenu vremena (list 60 spisa), prognozu vremena (list 62-65 spisa), izjavu Ryanair (list 66-89 spisa), izlist sustav upravljanja podacima (list 91-93 spisa), dopise (list 108-126 spisa), ukrcajnu propusnicu (list 130 spisa), mišljenje Agencije za civilno zrakoplovstvo (list 138, 148 spisa), fotografiju (list 140 spisa).

5. Ocjenom priloženih isprava primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. U postupku nije sporno da je tužitelj 20. svibnja 2022. koristio uslugu prijevoza od tuženika zrakoplovom na relaciji Zadar – Krakow.

7. Iz tuženikovih dopisa proizlazi da je tuženik njime naveo kako se ispričava tužitelju zbog kašnjenja leta. Tako je u prvom dopisu (list 108 spisa) naveo da se ispričava tužitelju zbog kašnjenja njegovog leta FR7274 iz Zadra za Krakow 20. svibnja 2022. te je naveo da budući da let kasni više od dva sata da se tužitelj može besplatno prebaciti na drugi tuženikov let (podložno dostupnosti sjedala), bilo od/do iste ili različite polazišne/odredišne zračne luke u kojoj leti tuženik. Drugim dopisom (list 113 spisa), tuženik je naveo kako se ispričava tužitelju zbog kašnjenja leta FR7274 iz Zadra za Krakow 20. svibnja 2022 te je naveo kako su tužitelju dostupne dvije opcije, i to podnošenje zahtjeva za povrat novca ili promjena zakašnjelog leta. Tuženik je u dopisu naveo kako tužiteljev let kasni više od 5 sati pa da se može besplatno prebaciti na drugi Ryanair let (podložno dostupnosti sjedala).

8. Iz ovih tuženikovih dopisa upućenih tužitelju je nedvojbeno kako je let kojim je tužitelj trebao letjeti iz Zadra u Krakow 20. svibnja 2022. kasnio više od 5 sati jer je sam tuženik to naveo u dopisu.

9. Odredbom čl. 5. st. 1. (c) uredbe br. 261/2004 Europskog parlamenta i vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku te o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 295/91 (dalje u tekstu: Uredba br. 261/2004) propisano je da u slučaju otkazivanja leta putnici imaju pravo na odštetu od strane stvarnog zračnog prijevoznika u skladu s člankom 7. te Uredbe.

10. Čl. 6. Uredbe br. 261/2004 propisano je da kada stvarni zračni prijevoznik razumno očekuje kašnjenje leta u polasku izvan vremena predviđenog redom letenja: (a) za dva sata i više za letove od 1 500 km ili kraće; ili

(b) za tri sata ili više za sve letove unutar Zajednice duže od 1 500 km i za sve ostale letove između 1 500 km i 3 500 km; ili

(c) za četiri sata ili više, u slučaju svih letova koji ne spadaju pod točke (a) ili (b), zračni prijevoznik dužan je putnicima pružiti:

i. pomoć propisanu u članku 9. stavku 1. točki (a) i članku 9. stavku 2.; i ii. kada je razumno očekivano vrijeme polaska najmanje dan nakon prethodno najavljenog vremena polaska, pomoć propisanu u članku 9. stavku 1. točki (b) i članku 9. stavku 1. točki (c); i

iii. kada je kašnjenje leta najmanje pet sati, pomoć propisanu člankom 8. stavkom 1. točkom (a).

11. Čl. 7. st. 1. Uredbe br. 261/2004 propisano je da putnici ostvaruju pravo na odštetu u iznosu od:

(a) 250 eura za sve letove dužine 1500 km ili kraće;

(b) 400 eura za sve letove unutar Zajednice, duže od 1500 km i za sve druge letove dužine između 1500 km i 3500 km;

(c) 600 eura za sve letove koji ne spadaju pod točke (a) ili (b).

12. Nesporno je da udaljenost od Zadra do Krakowa iznos manje od 1500 km pa naknada iznosi 250,00 eura sukladno odredbi čl. 7. st. 1. (a) Uredbe br. 261/2004.

13. Čl. 5. st. 3. Uredbe br. 261/2004 propisano je da stvarni zračni prijevoznik nije dužan platiti odštetu u skladu s čl. 7., ako može dokazati da je do otkazivanja leta došlo zbog izvanrednih okolnosti koje se nije moglo izbjeći čak ni ako su sve razumne mjere poduzete.

14. Sukladno navedenoj odredbi tuženik je dužan dokazati činjenice da je do do kašnjenja leta došlo zbog izvanrednih okolnosti koje nije mogao izbjeći čak i uz poduzimanje svih razumnih mjera.

15. U točki 14. preambule Uredbe br. 261/2004 navedeno je da obveze stvarnih zračnih prijevoznika trebale bi biti ograničene ili u potpunosti isključene, u slučajevima kada je događaj uzrokovan izvanrednim okolnostima koje se nisu mogle izbjeći niti poduzimanjem svih odgovarajućih mjera. Takve se okolnosti mogu posebno pojaviti u slučajevima političke nestabilnosti, meteoroloških uvjeta koji onemogućuju izvođenje predmetnog leta, sigurnosnih rizika, neočekivanih nedostataka po pitanju sigurnosti leta i štrajkova koji utječu na operacije stvarnih zračnih prijevoznika.

16. U točki 15. preambule Uredbe br. 261/2004 navedeno je da će se smatrat kako postoje izvanredne okolnosti onda kad je utjecaj odluke, koju je donijela uprava zračnog prometa, u vezi s određenim zrakoplovom određenog dana dovela do dugog kašnjenja leta, kašnjenja leta preko noći, ili do otkazivanja jednog ili više letova tim zrakoplovom, iako su sve odgovarajuće mjere poduzete od strane dotičnog zračnog prijevoznika kako bi se izbjeglo kašnjenje ili otkazivanje letova.

17. Neosnovano tuženik smatra da se pravo na isplatu naknade iz čl. 7. Uredbe br. 261/2004 odnosi samo na situacije otkazivanja leta, a ne i kašnjenja leta. Sud Europske Unije je u presudi C-74/19, koju je sam tuženik dostavio u ovaj spis, u točki 35. presude naveo kako „valja podsjetiti na to da je, u slučaju otkazivanja leta ili dužeg kašnjenja, to jest u trajanju od tri sata ili duljem, zakonodavac Unije namjeravao urediti obveze zračnih prijevoznika predviđene u čl. 5. st. 1. Uredbe br. 261/2004. Taj sud nadležan je za tumačenje propisa Europske Unije te iz navedenog tumačenja proizlazi kako pravo putnika na isplatu odštete koje je predviđeno čl. 5. st. 1. Uredbe br. 261/2004 postoji ne samo u situaciji otkazivanja leta, već i duljeg kašnjenja.

18. Sud Europske Unije je u istoj presudi u točki 37. dao tumačenje i kako kao izvanredne okolnosti u smislu čl. 5. st. 3. Uredbe br. 261/2004 mogu se kvalificirati događaji koji po svojoj naravi ili zbog svojeg uzroka nisu dio uobičajenog obavljanja djelatnosti predmetnog zračnog prijevoznika te su izvan njegove stvarne kontrole, pri čemu su ta dva uvjeta kumulativna, te u točki 36. te presude kako se zračni prijevoznik oslobađa svoje obveze isplate odštete putnicima na temelju čl. 7. Uredbe br. 261/2004 ako može dokazati da je do otkazivanja leta ili kašnjenja leta u dolasku u trajanju od tri sata ili duljem došlo zbog izvanrednih okolnosti koje se nisu mogle izbjeći čak ni uz poduzimanje svih razumnih mjera, a u slučaju nastanka takve okolnosti, da je poduzeo sve mjere koje odgovaraju situaciji upotrijebivši sve svoje osoblje i sva materijalna i financijska sredstva kojima raspolaže kako bi izbjegao da ona dovede do otkazivanja ili duljeg kašnjenja predmetnog leta, pri čemu se od njega ne može zahtijevati nepodnošljiva žrtva u pogledu kapaciteta njegovog poduzeća u relevantnom trenutku.

19. Tuženik nije dokazao da su postojale izvanredne okolnosti zbog kojih je došlo do dužeg kašnjenja leta, a niti da je poduzeo sve razumne mjere koje odgovaraju situaciji upotrijebivši sve svoje osoblje i sva materijalna i financijska sredstva kojima raspolaže kako bi izbjegao dulje kašnjenje.

20. Iz prognostičke karte (list 58-59 spisa) ne može se utvrditi da su postojali takvi vremenski uvjeti zbog kojih je došlo do dugačkog kašnjenja prethodnog leta 5283 iz Zadra u Köln te leta 5282 iz Kölna u Zadar, a koji letovi su se odvijali istim zrakoplovom kojim je i tužitelj putovao. Za čitanje predmetne karte potrebno je stručno znanje meteorološke struke, a tuženik nije predložio odgovarajući dokaz kojim bi se utvrdilo kakvi su konkretno bili vremenski uvjeti i jesu li i u kojoj mjeri utjecali na kašnjenje letova. Niti iz isprave „Mrežna prekogranična prognoza vremena D-1“ ne može se utvrditi postojanje takvih vremenskih uvjeta koji su doveli do dužeg kašnjenja leta. U toj prognozi navedeno je da će 20. svibnja 2022. sustav niskog tlaka nastati ujutro iznad sjeverne Francuske i kretati se preko Belgije i Nizozemske prema sjeveroistočnoj Njemačkoj. Grmljavinsko nevrijeme očekuje se poslijepodne i navečer. Iz toga ne proizlazi nedvojbeno da se radi o takvim vremenskim uvjetima zbog kojih je predmetni let duže kasnio. Sama činjenica postojanja sustava niskog tlaka ujutro i prognoze za grmljavinsko nevrijeme poslijepodne i navečer ne znači da je zbog toga moralo doći do dužeg kašnjenja letova.

21. Iz izjave o operacijama za let FR7274 Zadar – Krakow proizlazi da se radi o izjavi koju je dao sam tuženik, dakle, o jednostranoj ispravi tuženika. U toj ispravi tuženik je naveo da je let 5283 poletio s 2 sata i 4 minute kašnjenja zbog slota za kontrolu zračnog prometa koju provodi Eurocontrol te da je let 5282 kasnio 123 minute zbog kasnog dolaska i dodatnih 149 minuta zbog slota za kontrolu zračnog prometa. U izjavi je navedeno i kako, da bi se smanjile smetnje za putnike, odjel operacija je odlučio smjestiti let 7274/7273 u prvi dostupan zrakoplov, SP-RKE te da je let 7273 napustio Krakow u 22:28 i stigao u Zadar u 23:52 te je potom let 7274 napustio Zadar u 00:33 s gotov sedam satnim kašnjenjem te je zbog noćne zabrane u Krakowu sletio u Katowice odakle su putnici prevezeni u Krakow.

22. Iz navedene izjave je nedvojbeno da je let kojim je tužitelj putovao krenuo iz Zadra za Krakow s kašnjenjem od sedam sati, odnosno krenuo je u 00:33 umjesto u 17:45 sati. Međutim, sama činjenica što je tuženik u izjavi naveo da je do toga došlo zbog promjena u slotovima za kontrolu zračnog prometa ne dokazuje da je to stvarno bi orazlog jer se radi o jednostranoj ispravi tuženika. U navedenoj izjavi sadržane su i određene fotografije, ali tekst u fotografijama nije na hrvatskom jeziku, čak niti u ispravi koja je prevedena po sudskom tumaču (list 66-74 spisa) niti je njihov tekst nesporan među strankama. Isprave na stranom jeziku čiji tekst nije nesporan među strankama ne mogu se uzeti u obzir sukladno odredbi čl. 232. st. 2. ZPP-a. Tuženik je dostavio ispravu prevedenu po sudskom tumaču, ali taj prijevod nije potpun jer je tekst fotografija u ispravi i dalje na stranom jeziku.

23. Niti iz izlista sustava upravljanja podacima (list 91 spisa) ne može se utvrditi da je došlo do promjene slotova od strane Eurocontrol.

24. Iz mišljenja Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo od 22. srpnja 2022. proizlazi da je ta agencija u svojem mišljenju navela kako na temelju dostavljenih dokaza smatra da problem koji je narušio red letenja predstavlja izvanrednu okolnost i da je prijevoznik dostavio informacije koje je agencija provjerila i potvrdila, a iz kojih proizlazi da su se na let primjenjivala ograničenja kontrole zračnog prometa zbog kapaciteta slotova i lošeg vremena koje je utjecalo na točnost prethodnih letova. U mišljenju je navedeno i kako agencija smatra da je prijevoznik poduzeo razumne mjere da let realizira u najranijoj mogućoj prilici i da štetu na ostatku svog dnevnog rasporeda svede na najmanju moguću mjeru. Međutim, sud u postupku nije vezan mišljenjem Hrvatske agencija za civilno zrakoplovstvo. U navedenom mišljenju nije naveden niti jedan konkretan dokaz koji je agencija ocijenila, a niti koje je konkretne činjenice agencija utvrdila, već je samo općenito izneseno mišljenje da je do problema zbog promjena u slotovima i zbog lošeg vremena. Osim toga, dokaze u postupku ocjenjuje sud i takvu ocjenu dokaza ne može zamijeniti mišljenje agencije u kojem je ona dala svoju ocjenu dokaza, pri čemu se uopće ne navodi koji su to konkretni dokazi bili.

25. Kako tuženik nije dokazao postojanje izvanrednih okolnosti koje su dovele do kašnjenja leta FR7474 iz Zadra u Krakow za sedam sati u polasku, te gotovo 10 sati u dolasku u Krakow, to je dužan platiti tužitelju naknadu iz čl. 5. st. 1. (c) i čl. 7. st. 1. (a) Uredbe br. 261/2004 u iznosu od 250,00 eura.

26. Tužitelj nije dokazao postojanje daljnjeg potraživanja po osnovi naknade štete koju je u tužbi potraživao u iznosu od 165,00 eura jer nije dostavio isprave na hrvatskom jeziku ili u ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik, a iz kojih bi to potraživanje proizlazilo. Tužitelj u prilog svojih tvrdnji o cijenu smještaja u hotelu, te kupnje nove avionske karte za let iz Krakowa u Tel Aviv dostavlja isprave na stranom jeziku. Kako tekst tih isprava nije nesporan između tužitelja i tuženika i kako te isprave nisu na hrvatskom jeziku sukladno odredbi čl. 232. st. 2. ZPP-a, to ih sud nije uzeo u obzir. Stoga, tužitelj nije dokazao postojanje potraživanja po osnovi naknade štete.

27. Tužitelj je uspio u parnici u omjeru od 60,24% pa tuženik nema pravo na naknadu troškova postupka sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a. Pravo na naknadu troškova pripadalo bi tužitelju u omjeru od 20,48% (60,24% - 39,76%) sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a. Međutim, tužitelj nije postavio određen zahtjev za naknadu troškova postupka sukladno odredbi čl. 164. st. 2. ZPP-a jer nije naveo konkretan trošak za koji potražuje naknadu, već je samo općenito naveo „trošak koji sud naplati za postupak sporova za male vrijednosti“ te nije određeno naveo iznos troška koji potražuje.

Zagreb, 26. siječnja 2026.

Sudac

Goran Iskra

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana primitka odluke, a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku. Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. toga Zakona.

DNA:

tužitelju

tuženiku po punomoćniku