Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Omišu

Poslovni broj: Pp-13527/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Omišu, po sutkinji Marini Ivančević uz sudjelovanje sudske savjetnice Izabele Mijanić i Ružice Mimice kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene AM, zbog prekršaja iz članka 109. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 96/25.) i dr. postupajući po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: UP/I-116- 02/24-01/389, Ur.broj: 443-02-03-11-24-3 od 7. listopada 2024. nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 21. siječnja 2026. u nazočnosti okrivljene i izočnosti ovlaštenog tužitelja, sukladno članku 222. stavku 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.), dana 26. siječnja 2026. javno objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljena: AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasnica obrta [obrt], kći A i majke P, rođen **.**.1983. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, SSS, ugostitelj, zaposlena, srednjeg imovnog stanja, udata, dvoje djece, prekršajno nekažnjavana

k r i v a  j e

a) što je inspekcijskim nadzorom obavljenim dana 4. srpnja 2024. u zdravljak [obrt], [adresa], koji posluje u sklopu [obrt] vlasnica AM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], gdje je na radu zatečena za predmetnog poslodavca na poslovima konobarice radnica PM, rođena **.**.2000., broj osobne iskaznice: [broj osobne iskaznice], adresa: Omiš, Četvrt Ribnjaka 11, OIB: [osobni identifikacijski broj], utvrđeno da okrivljena nije dostavila podatke o početku osiguranja u zakonskim rokovima za imenovanu radnicu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koja je sa radom na poslovima konobarice započela dana 4. srpnja 2024. odnosno najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada

dakle, nije podatke o početku osiguranja, za osiguranika dostavila najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,

čime je počinila prekršaj iz članak 109. stavka 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, a kažnjiv po članku 166. stavku 3. istog Zakona,

b) što nije Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u propisanom roku dostavila podatke o početku osiguranja u zakonskim rokovima za imenovanu radnicu PM koja je sa radom započela 4. srpnja 2024, a Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe,

dakle, nije podnijela prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe,

čime je počinila prekršaj iz članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13., 137/13., 98/19., 33/23. i 105/25.), a kažnjiv po članku 150. stavak 1. podstavak 2. i stavku 2. istog Zakona,

te se na temelju istih odredbi, a primjenom članka 33. i članka 39. Prekršajnog zakona 2. okrivljenoj

u t v r đ u j e

za djelo pod a) NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 130,00 (stotrideset) eura

za djelo pod b) primjenom članka 37. Prekršajnog zakona NOVČANA KAZNA U IZNOSU od 500,00 (petsto) eura.

Slijedom svega navedenog, okrivljenoj se na temelju članka 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 630,00 (šestotrideset) EURA

Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljena je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Člankom 152. stavkom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona ("Narodne novine" 39/13) je propisano da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena.

II. Na temelju članka 138. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljena je dužna platiti troškove postupka u iznosu od 30,00 (trideset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja podnio je 7. listopada 2024. optužni prijedlog protiv okrivljene AM, zbog prekršaja iz članak 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, a kažnjiv po članku 172. stavku 1. točka 3. i stavku 2. istog Zakona i iz članka 120. stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjiv po članku 150. stavak 1. i stavku 3. istog Zakona, činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2. Okrivljena ispitana pred ovim sudom u svojoj obrani je navela kako o predmetnom prekršaju nema nikakvih saznanja s obzirom da je na temelju generalne punomoći ovlastila HM da ju zastupa u svim njenim pravnim poslovima na sudu i izvan suda, te kod svih državnih tijela, a kako je sve to navedeno u punomoći od 19. travnja 2022.

3. U dokaznom postupku je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije iz koje je razvidno da je okrivljenica prekršajno kažnjavana zbog povrede propisa Općeg poreznog zakona, zapisnik o ispitivanju svjedoka DM i HM, obrazac Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prijava o promjeni tijekom osiguranja od 12. srpnja 2024., zapisnik Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-02/24-01/2915, Urbroj: 443-02-03-11-24-3 od 11. srpnja 2024., zapisnik Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-02/24-01/2915, Urbroj: 443-02-03-11-24-2 od 4. srpnja 2024., kao i u kompletan spis.

3.1. Iz zapisnika Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-02/24-01/2915, Urbroj: 443-02-03-11-24-3 od 11. srpnja 2024. kojeg sud na temelju članka 158. stavak 6. Prekršajnog zakona prihvaća kao valjani pisani dokaz, a koji sadrži iskaz radnice PM koja je navela kako za poslodavca zdravljak HAJDUK Omiš, [adresa], a koji posluje u sklopu [obrt] vlasnica AM, radi od jutros dana 4. srpnja 2024. u 7,00 sati i treba raditi do 15,00 sati na poslovima šankerice, a sve na temelju Ugovora o radu, ali bez prijave na HZMO. Navela je kako je ugovorila plaću sa poslodavcem i ostale uglavke na temelju Ugovora o radu. Na posao je pristupila na temelju oglasa za posao te je jutros dala poslodavcu sve potrebne dokumente za reguliranje radnog odnosa.

3.2. U tijeku dokaznog postupka ispitan je svjedok viši inspektor DM, koji je u svom iskazu naveo da kada ga se pita o predmetnom događaju navodi da je dana 4. srpnja 2024. kao inspektor rada Državnog inspektorata obavljao inspekcijski nadzor u "Zdravljak Hajduk", [adresa], a koji posluje u sklopu " [obrt] obrt za ugostiteljstvo" te je tim nadzor utvrdio kako radnica PM nije prije početka rada bila prijavljena na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Naknadno je zatražio pisanu dokumentaciju kako za imenovanu radnicu, tako i za sve ostale, kao što su ugovor o radu, podaci o isplati plaća radnicima ili eventualno dokaz da je imenovana radnica prijavljena ili moguće da sustav u međuvremenu istu nije ažurirao. Na temelju dostavljene dokumentacije i izjave opunomoćenika utvrdio je kako je ista dana 4. srpnja 2024. zatečena na radu kod poslodavca bez prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Slijedom utvrđenog poslodavcu je po upravnom postupka izdano rješenje kojim je naloženo da uplati iznos od 2.650,00 eura u državni proračun, te je pokrenut prekršajni postupak podnoseći optužni prijedlog protiv istog. Dalje je dodao kako je navedeni iznos izrečen sukladno Zakonu o neprijavljenom radu kojim se također nalaže prijava radnika na mirovinsko osiguranje.

3.3. U tijeku dokaznog postupka ispitan je svjedok HM koji je naveo kako je o predmetnom prekršaju on razgovarao sa inspektorom, te negira predmetni prekršaj. Naime, točno je da je PM s radom na poslovima konobarice započela dana 4. srpnja 2024., međutim istu su kako na Mirovinsko, tako i na Zdravstveno prijavili istog dana. Ista je radila samo 28 dana i nakon toga ga je napustila. Tog dana kada je inspektor došao u njihov obrt i kada mu je rekao za navedeni prekršaj on mu je odmah rekao da će napraviti sve što mu kaže i rekao mu je da je radnica došla 4. srpnja 2024., odnosno taj dan kada je inspektor došao u njihov obrt, inspektor mu je rekao da mu vjeruje, međutim da ju je trebao ranije prijaviti. Izdao mu je rješenje za predmetni prekršaj po kojem rješenju je on platio iznos od 2.650,00 eura, stoga mu zaista nije jasno zbog čega se vodi ovaj prekršajni postupak. U prilog činjenici da je radnica prijavljena dostavio je obrazac Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz kojeg je razvidno da je radnica prijavljena s datumom 4. srpnja 2024., a kako je prijavljena na Mirovinsko osiguranje automatski time ide prijava i za Obavezno zdravstveno osiguranje.

4. Na temelju provedenog postupka, ocjenom obrane okrivljene, iskaza ispitanih svjedoka, sadržaja materijalnih dokaza koji prileže spisu, te savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaje činjenično opisane i pravno označene kao u izreci presude.

5. Naime, kako je nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju dana 1. srpnja 2025. stupio na snagu Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 96/25.) kojim činjenično opisano postupanje iz optužnog prijedloga zadržava pravni kontinuitet. Člankom 3. Prekršajnoga zakona propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja propis izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja (stavci 1. i 2.). Prema stavku 3., ako se u slučajevima izmjene propisa nakon počinjenja prekršaja izmijeni naziv ili opis prekršaja ili izmijeni naziv propisa, sud će ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da činjenično stanje podvede pod biće odgovarajućeg prekršaja iz novog propisa pa ako utvrdi da postoji, primijenit će propis koji je blaži za počinitelja. Nema prekršaja ako pravni kontinuitet ne postoji.

6. Dakle, kao pravilo je propisano da se primjenjuje onaj propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela. Ispitivanje pravnog kontinuiteta u smislu članka 3. stavka 3. Prekršajnoga zakona moguće je samo u odnosu na onaj propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, dakle pod pretpostavkom da je djelo tempore criminis uopće bilo propisano kao prekršaj. Nije moguće ispitivanje pravnog kontinuiteta između propisa koji je bio na snazi prije počinjenja prekršaja s onim koji je stupio na snagu nakon počinjenja prekršaja, jer je mjerodavan onaj koji je bio na snazi u vrijeme kada je djelo počinjeno.

7. Odredbom članka 109. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dok je člankom 166. stavkom 3. istog članka propisano da će za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i obveznik doprinosa – fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1.320,00 eura.

8. Sud je prilikom donošenja odluke primijenio trenutno važeći Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranje ("Narodne novine" broj: 105/25.) s obzirom da isti nije teži za okrivljenu. Odredbom članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe dok je člankom 150. stavkom 2. propisano da će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura kaznit i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.

9. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz ispitanog svjedoka DM kao vjerodostojan i relevantan, te u skladu sa materijalnom dokumentacijom koja priliježe spisu. Naime, nesporno je da je radnica PM zatečena na poslovima konobarice dana 4. srpnja 2024. u zdravljak [obrt], [adresa], obrt za ugostiteljstvo vlasnice okrivljene. Sporno je, je li poslodavac odnosno okrivljena AM dostavila podatke o početku osiguranja u zakonskim rokovima za imenovanu radnicu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koja je sa radom na poslovima konobarice započela dana 4. srpnja 2024. odnosno najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada i je li ista Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u propisanom roku dostavila podatke o početku osiguranja u zakonskim rokovima za imenovanu radnicu PM koja je sa radom započela 4. srpnja 2024. Iz iskaza svjedoka DM i ĐM, tako i uvidom u izvadak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, obrazac eM-3P nesporno proizlazi da je radnica PM zasnovala radni odnos kod okrivljene 4. srpnja 2024., a da su istu prijavili nadležnim tijelima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 12. srpnja 2024., ali uvidom u izvadak, prijavu o početku osiguranja, za navedenu radnicu proizlazi da su joj sva prava iz mirovinskog osiguranja priznata od dana zasnivanja radnog odnosa, to je razvidno da su se u postupanju okrivljene ostvarila obilježja prekršaja opisanih u članku 109. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i članku 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Slijedom čega je istu trebalo proglasiti krivom i odlučiti kao u izreci ove presude.

10. Pri odlučivanju o sankcijama uvažene su sve okolnosti koje djeluju na to da one po svojoj vrsti i mjeri budu primjerene osobi okrivljenika, težini prekršaja, stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja, sukladno članku 36. Prekršajnog zakona, pa je kao olakotne okolnosti Sud cijenio to što je radnicu naknadno prijavila na mirovinsko i zdravstveno osiguranje i da njena prava nisu ničim oštećena, dok je kao otegotnu okolnost Sud cijenio njezinu prekršajnu kažnjavanost, ali ne za istovrsna djela, pa joj je Sud za djelo pod a) utvrdio novčanu kaznu u minimalnom iznosu dok je za djelo pod b) primjenom članka 37. Prekršajnog zakona utvrdio znatno ublaženu kaznu, nakon čega joj je na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna, smatrajući da će se takvom kaznom ostvariti svrha generalne i specijalne prevencije.

11. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona ako okrivljena plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

12. Izreka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 138. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni dio troškova, uzevši u obzir složenost i trajanje postupka te imovno stanje počinitelja.

U Omišu 26. siječnja 2026.

Zapisničarka:

S u t k i n j a:

Ružica Mimica, v.r.

Marina Ivančević, v.r.

Sudska savjetnica:

Izabela Mijanić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana po primitku iste. Žalba se predaje u 2 (dva) istovjetna primjerka putem ovog suda i oslobođena je plaćanja sudske pristojbe.

Dostaviti:

- okrivljenici

- ovlaštenom tužitelju

- u spis

PRILOG:

- nalog za nacionalna plaćanja