REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Z 5

Poslovni broj: Us I-2082/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužiteljice ZŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćenicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Pajić & Pajić j. t. d., sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, Građevinske inspekcije, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 26. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/25-02/685, URBROJ: 443-02-04-14-25-1 od 30. rujna 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovoga spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/25-02/685, URBROJ: 443-02-04- 14-25-1 od 30. rujna 2025., točkom 1. se naređuje tužiteljici, kao investitoru, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni: zidanu prizemnu građevinu za povremeni boravak tlocrtnih dimenzija 7,2 m x 6,2 m, s dvostrešnim krovom, sljemena visine 4 m paralelnog s osi puta, ugrađene stolarije, ožbukanih zidova, pokrivena glinenim crijepom, izvedena limarija, sa betonskim podestima širine 1 m i spteništem kod ulaznih vrata uzduž zapadnog i sjevernog zida zgrada, označena kućnim brojem 782C [adresa]; prizemnu pomoćnu građevinu zatvorenu s tri strane tlocrtnih dimenzija 12,5 m x 4,5 m, zidana opekom i kamenom, jednostrešnog drvenog krovišta visine stropa 2,5 m, otvorenog tipa, sa vanjskom/ljetnom kuhinjom i podom opločenim kamenom, koja izgrađena povrh ozakonjenog sanitarnog čvora tlocrtnih dimenzija 3,19 m x 1,85m, sve izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole, na zemljištu oznake k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te da nakon uklanjanja završno poravna teren. Točkom 2. je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka na predmetnu građevinu, 26. lipnja 2025. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Obustava građenja, osim radova koji se İzvode radi izvršenja ovog rješenja da je na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja. Točkom 3. se upozorava investitor da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, sprječavanje građenja provoditi izricanjem novčanih kazni. Točkom 4. se upozorava investitor da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke rješenja. Točkom 5. se upozorava investitor da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji su izgrađeni nakon obustave građenja, kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za život ljudi, za druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu. Točkom 6. se upozorava investitor da ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je predmetna građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Točkom 7. se upozorava investitor da je obvezan ukloniti stvari iz predmetne građevine u roku iz točke 1. izreke, jer da se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete.

2. Tužiteljica je ovom Sudu pravodobno podnijela tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi kako je istim Zapisnikom utvrđeno određeno odstupanje od stanja građevina koje su ozakonjene gore navedenim rješenjem te da se odstupanje sastoji u sljedećem: 1.) ozakonjena zgrada prikazana u projektnoj dokumentaciji, ukupnih tlocrtnih dimenzija 5,40 x 4,70 m, koja se sastojala od zatvorenog dijela i drvene nadstrešice, visine vjenca 2,3 m nije zatečena na licu mjesta, a na njezinom mjestu je izgrađena zidana građevina većih tlocrtnih dimenzija (ukupno 7,2 x 6,2 m), dvostrešnog krova, visine sljemena 4 m, 2.) ozakonjena pomoćna građevina tlocrtnih dimenzija 3,19 x 1,85 m, visine do 2,44 m zadržana je u prostoru, a iznad i oko nje izgrađena je u razini prizemlja građevina ukupnih tlocrtnih dimenzija 12,5 x 4,50 m, visine jednostrešnog krova 2,5 m. Unatoč tome što je pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju dakle već ozakonjen postojeći objekt, tuženik da je osporavanim rješenje naredio uklanjanje cijelih građevina, pozivajući se na inspekcijski nadzor od 26. lipnja 2025. (prilikom kojega je sastavljen i Zapisnik) te da je njime obuhvatio i legalizirani dio objekta umjesto da je naređeno uklanjanje samo naknadno dograđenog (ilegalnog) dijela tih objekata. Točnije, tuženik da je naredio u točki I. da u roku od 15 (petnaest) dana od zaprimanja tog rješenja tužiteljica ukloni zidanu prizemnu građevinu za povremeni boravak ukupnih tlocrtnih dimenzija 7,2 x 6,2 m, s dvostrešnim krovom, sljemena visine 4 m paralelnog s osi puta, sa betonskim podestima širine 1 m i stepeništem kod ulaznih vrata uzduž zapadnog i sjevernog zida zgrade, označena kućnim brojem 782C [adresa] i prizemnu pomoćnu građevinu zatvorenu s tri strane, tlocrtnih dimenzija 12,5 x 4,5 m, zidana opekom i kamenom, jednostrešnog drvenog krovišta visine stropa 2,5 m, otvorenog tipa, sa vanjskom/ljetnom kuhinjom i podom opločenim kamenom, koja je izgrađena povrh ozakonjenog sanitarnog čvora tlocrtnih dimenzija 3,19x1,85m, obje izgrađene bez izvršne građevinske dozvole, na zemljištu oznake k. č. br.: [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te da nakon uklanjanja završno poravna teren. Ovim putem tužiteljica ističe povredu materijalnog prava i načela zaštite stečenih prava jer da je tuženik pogrešno primijenio odredbe članka 113. stavak 1. Zakona o državnom inspektoratu jer nije izvršio razgraničenje između legaliziranog i eventualno nezakonitog dijela građevine. Budući da dio građevine posjeduje pravomoćno rješenje o izvedenom stanju, inspekcijski organ nije ovlašten narediti uklanjanje cijele građevine, tj. uklanjanje i legaliziranog dijela građevine. Time da je rješenje nezakonito jer se proteže na dijelove građevine/objekta koji su već ozakonjeni. Osporenim rješenjem da je povrijeđeno načelo zaštite stečenih prava iz članka 13. Zakona o općem upravnom postupku prema kojem se prava stečena na temelju pravomoćnog rješenja ne mogu ukinuti ili ograničiti novim aktom javnopravnog tijela, osim ako je to propisano zakonom. Pravomoćnim rješenjem Grada Vodnjana-Dignano iz 2014., tužiteljica da je stekla pravo na zadržavanje ozakonjene građevine, koje uživa pravnu zaštitu. Donošenjem novog rješenja od strane tuženika kojim se naređuje uklanjanje cijele građevine, tuženik da retroaktivno poništava učinke već stečenog prava, a što je protivno načelu pravne sigurnosti i zabrani povratnog djelovanja upravnih akata. Tužiteljica ovim putem ističe i pogrešno utvrđeno činjenično stanje jer da u obrazloženju osporenog rješenja nije pravilno utvrđeno stvarno stanje građevine niti su jasno razgraničeni elementi postojeće legalizirane građevine od naknadnih radova na istoj. Iz dokumentacije proizlazi da je tuženik prilikom nadzora uzeo u obzir ukupnu površinu objekta, neovisno o činjenici da je dio već bio legaliziran, što je dovelo do pogrešnog zaključka da se radi o “bespravnoj gradnji”. Također, tužiteljica ističe i povredu načela razmjernosti jer rješenje naređuje uklanjanje cijele građevine iako bi (da je činjenično stanje pravilno utvrđeno) bilo moguće naložiti samo uklanjanje eventualno nelegalno dograđenog dijela. Nastavno na sve navedeno, tužiteljica ističe kako je sporni objekt ozakonjen, ali je dogradila još 25 m2, što znači da tužiteljica nije činila rekonstrukciju objekta već nadogradnju, a što je uvelike bitno razlikovati upravo iz razloga što tuženik nema zakonske ovlasti naložiti uklanjanje cijele građevine jer time zadire i u dijelove koji su legalni. Tuženik je naredio tužiteljici uklanjanje cijelog objekta i ako uopće nije dokazao da se radi o rekonstrukciji a ne o nadogradnji kako tvrdi tužiteljica. U konkretnom slučaju moguće je narediti uklanjanje samo nadograđenog dijela objekta s obzirom da je drugi dio ozakonjen gore navedenim rješenjima. Stoga predlaže da se poništi rješenje tuženika.

3. Tuženik nije dostavio odgovor na tužbu tužiteljice.

4. U ovom upravnom sporu održana je rasprava 19. siječnja 2026. u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime se smatra da je strankama u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24, u nastavku teksta: ZUS) dana mogućnost očitovanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Opunomoćenik tužiteljice je ustrajao kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva i navodi kako su i dalje vidljivi tragovi "novog betona" oko predmetnog objekta, no to da je učinjeno naknadno iz potrebe jer je predmetni objekt znao poplaviti uslijed jačih oborina, te da ta staza nema nikakve veze sa samim objektom i dostavlja u spis fotografije kojima to potkrepljuje. Ustraje u dokaznom prijedlogu iz tužbe da se izvrši uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka koji da će na nedvosmislen način utvrditi koji je dio objekta originalan i ozakonjen, a koji je naknadno dograđen.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovoga upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio. Sud je odbio prekinuti ovaj upravni spor do okončanja postupka legalizacije predmetne nekretnine jer isto ne predstavlja prethodno pitanje u ovom upravnom sporu. Sud je odbio u sporu provesti predložene dokaze, ocijenivši te dokazne prijedloge suvišnima za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne, te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora, a što će se u nastavku obrazložiti.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

9. Odredbom članka 106. stavak 1. -4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18, 117/21, 67/23, 155/23, dalje: ZDI), propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom. Ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe. Rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. Ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

10. Odredbom članka 108. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine, 6. obustavu građenja.

11. Odredbom članka 113. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, o čemu potvrdu izdaje tijelo graditeljstva na zahtjev građevinskog inspektora, 3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, 4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja, 5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.) (stavak 1.). Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem (stavak 2.). Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude (stavak 3.). Iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevinski inspektor neće narediti uklanjanje građevine ili njezina dijela (potporni zidovi, nosivi dijelovi konstrukcije, podzemne građevine u neposrednoj blizini drugih građevina i sl.) ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će narediti usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja u roku najduže 90 dana te će građevinu označiti opasnom (stavak 4.). Građevinski inspektor na usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja iz stavka 4. ovoga članka stranku prisiljava novčanim kaznama (stavak 5.). Glavni državni inspektor pravilnikom propisuje način označivanja građevine opasnom (stavak 6.).

12. Odredbom članka 114. ZDI-a, propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe. Rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana. Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

13. Odredbom članka 116. ZDI-a, propisano da na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio građevine koji: 1. bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno mogao biti opasan za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, 2. nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, 3. je izgrađen nakon obustave građenja.

14. Odredbom članka 119. članka ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i izvođaču obustavu građenja, ako nije prijavljen početak građenja odnosno nastavak radova (stavak 2.). Obustava građenja utvrđuje se rješenjem kojim se naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima iz članka 109. stavka 3., članka 110. stavka 3., članka 112. stavka 2., članka 113. stavka 2. i članka 118. stavka 2. ovoga Zakona (stavak 2.). Građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu (stavak 3.). Nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno je svako građenje na zatvorenom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja rješenja građevinskog inspektora (stavak 4.). Ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni (stavak 5.). Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta od strane građevinskog inspektora uređuje se naputkom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona (stavak 6.). Ako građevinski inspektor zaprimi od nadležnog tijela izvršno rješenje o obnovi postupka izdavanja građevinske dozvole, a koje rješenje odgađa izvršenje rješenja protiv kojeg je obustava dopuštena, zatvara gradilište te u slučaju nastavka građenja provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni (stavak 7.).

15. Odredbom članka 120. stavak 1. ZDI-a, propisano je da ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon obustave građenja, izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela može se pristupiti putem treće osobe i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni i prije isteka roka u kojem je obvezan postupiti po rješenju inspektora odnosno prije nego što su izrečene sve novčane kazne.

16. Odredbom članka 121. ZDI-a, propisano je da rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje (u daljnjem tekstu: izvršenik). Smatra se da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete. Izvršenik je obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje po tom rješenju, a ako to ne učini, smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete.

17. Odredbom članka 122. stavak 1. ZDI-a, propisano je da troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.

18. Naputkom o dopunama Naputka o načinu rada građevinske inspekcije ("Narodne novine" broj 109/23, dalje: Naputak), propisani su iznosi novčanih kazni kojima se izvršenik prisiljava na obustavu daljnjeg građenja, na izvršenje rješenja o uklanjanju građevine, te načinu rada građevinskih inspektora u izricanju novčanih kazni.

19. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je 26. lipnja 2025. izvršen očevid na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u predmetu bespravne gradnje, o čemu je sačinjen zapisnik, KLASA: 362-02/22-04/3658, URBROJ: 443-02-04-17-25-5. Izvršen je vizualni pregled i fotografiranje na licu mjesta.

20. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, broj ZK uloška: [broj ZK uloška] Općinskog suda u Puli, Zemljišnoknjižnog odjela Pula, utvrđeno je kako je upisani vlasnik navedenog zemljišta označenog kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj su upisana kuća za odmor, [adresa] površine 24 m2. Isti ZK uložak sadrži i podatke o k. č. br. [katastarska čestica] na kojoj je upisana kuća za odmor [adresa] površine 37 m[2] , vlasnik ŠŽ. U u posjedovnici ZK izvatka stoji zabilježba da su za građevine izgrađene na prijašnjoj k. č. br. [katastarska čestica], te da su priložena dva rješenja o izvedenom stanju i to: pravomoćno Rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-14/13-03/1314, URBROJ: 2168/04-04/14-14-8 od 16. lipnja 2014. i pravomoćno rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-14/13- 03/1818, URBROJ: 2168/04-04/14-14-8 od 6. svibnja 2014. Cijepanje (prijašnje) k. č. br. [katastarska čestica] ukupne površine 592 m[2] provedeno je 3. siječnja 2020., na novonastalu k. č. br. [katastarska čestica] (površine 334 m[2] ) u vlasništvu ŽŽ i na novonastalu k. č. br. [katastarska čestica] (površine 254 m[2] ) u vlasništvu ZŽR. Upis suvlasničkog dijela 250/592 na tužiteljicu je proveden na temelju Ugovora o kupoprodaji zemljišta od 26. svibnja 2009. sa imena ŠŽ.

21. Tužiteljica je na primljeni Zapisnik o očevidu dala pisano izjašnjenje u kojem navodi da je predmetna nekretnina u suvlasništvu sa ŽŽ, dok se na samu upravnu stvar nije očitovala.

22. Za predmetnu nekretninu je izdano i rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-14/13-03/1314, URBROJ: 2168/04-04/14-14-8 od 16. lipnja 2014., kojim je ozakonjena nezakonito izgrađena slobodnostojeća stambena zgrada, koja je maksimalnih tlocrtnih dimenzija 5,40 x 4,70 metara, koja ima jednu nadzemnu etažu (P), s maksimalnom visinom od 2,30 metara do vijenca, građevinske bruto

površine 19,17 m[2] , bruto volumena 45,60 m , koja ima dvostrešni krov i koja ima ukupno jednu funkcionalnu jedinicu u naravi stambena za povremeno stanovanje, izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]; nezakonito izgrađena slobodnostojeća pomoćna građevina, koja je maksimalnih tlocrtnih dimenzija 3,19 x 1,85 metara, koja ima jednu nadzemnu etažu (P), s maksimalnom visinom od 2,44 metra, građevinske bruto površine 5,90 m[2] , bruto volumena 13,63 m , koja ima jednostrešni krov, izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], u naravi spremište i wc, a koje su prikazane na: iskazu površina i obračunskih veličina zgrade izvedenog stanja broj: 018C iz travnja 2013., izrađen od Štok d. o. o. Vodnjan, po ovlaštenom arhitektu OŽ, viši. arh, teh., broj ovlaštenja A 806 i geodetskom snimku izvedenog stanja broj: 86/13 od 8. veljače 2013., izrađenom od Geo biro d. o. o. Pula, po ovlaštenom inženjeru geodezije ŠŽR dipl. ing. geod., broj ovlaštenja Geo 851. Također u rješenju stoji da su nezakonito izgrađene stambena zgrada i pomoćna građevina završene.

23. Odredbom članka 34. stavak 1. i 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj: 86/12, 143/13, 65/17, 14/19), propisano je da se nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio stambene zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. Izvođenju radova na završavanju zgrade iz stavka 1. može se pristupiti nakon što se u skladu s posebnim zakonom izgradi glavni projekta odnosno ishodi potvrda glavnog projekta.

24. Naime, nadležna građevinska inspektorica u provedenom je postupku usporedbom rješenja o izvedenom stanju i snimke izvedenog stanja, fotografija sa lica mjesta koje se odnose na vrijeme ozakonjenja građevina, sa stanjem na licu mjesta u vrijeme vođenja inspekcijskog postupka na sadašnjoj novonastaloj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], utvrdila odstupanja koja se sastoje u sljedećem: ozakonjena zgrada prikazana u projektnoj dokumentaciji, ukupnih tlocrtnih dimenzija 4,70 x 5,40 m, koja se sastojala od zatvorenog dijela (u istočnoj polovini tlocrta) i natkrivene terase drvene konstrukcije (u zapadnoj polovini tlocrta), visine vijenca 2,3 m, GBP 19,17 m[2] , sljemena krova okomitog na prilazni put - nije zatečena na licu mjesta (uklonjena je), a na njezinom mjestu je izgrađena nova zamjenska zidana građevina većih tlocrtnih dimenzija (ukupno 7,2 x 6,2 m), dvostrešnog krova, visine sljemena 4 m, paralelnog sa osi prilaznog puta, dok je ozakonjena pomoćna građevina tlocrtnih dimenzija 3,19 x 1,85 m, visine do 2,44 m (spremište i WC) zadržana je u prostoru, a iznad i oko nje izgrađena je u razini prizemlja građevina ukupnih tlocrtnih dimenzija 12,5 x 4,50 m, visine jednostrešnog krova 2,5 m, koja nije bila predmetom ozakonjenja.

25. Naprijed citiranom odredbom članka 116. Zakona o Državnom inspektoratu propisano da se na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio građevine koji nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti.

26. Iz sve navedenog slijedi da je u postupku pravilno utvrđeno da građevine koje se na terenu trenutno nalaze u cijelosti su različite od onih koje su ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju. Nadalje, valja reći kako je tuženik tijekom trajanja postupka uzeo u obzir postojanje rješenja o izvedenom stanju te je usporedbom rješenja o izvedenom stanju i stanja zatečenog prilikom inspekcijskih pregleda, utvrdio da je tužiteljica izvela radove koji se odnose na rekonstrukciju objekta i koji su detaljno opisani u izreci osporenog rješenja, a koji nisu ozakonjeni navedenim rješenjem. Kako je dakle riječ o radovima koji nisu ozakonjeni rješenjem o izvedenom stanju, već je i po ocjeni ovog suda riječ o radovima rekonstrukcije stambenog i pomoćnog objekta za koje radove tužiteljica nije ishodila građevinsku dozvolu

27. Provjerom u nadležnom Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i komunalno gospodarstvo i imovinu Grada Vodnjana, utvrđeno je da za navedenu gradnju nije izdana izvršna građevinska dozvola.

28. Odredbom članka 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji, propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

29. Točkom 10. istog članka Zakona propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

30. Tužiteljici je dana mogućnost da osporava utvrđenja građevinskog inspektora ili da dokaže da su opisani radovi izvedeni zakonito, odnosno da se izjasni o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješenje ove upravne svari u žalbi podnesenoj drugostupanjskom tijelu, a konačno i u tužbi podnesenoj Sudu te na raspravi koja je održana u ovome sporu. Međutim, tužiteljica navodima u žalbi, tužbi i na raspravi nije dokazala da bi predmetna gradnja bila zakonita.

31. Slijedom navedenog, na temelju cjelokupno provedenog postupka u sporu je utvrđeno da je u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava pa je stoga po ocjeni ovog Suda upravno tijelo pravilno postupilo odlučivši kao u pobijanoj odluci, dok prigovori koje je tužiteljica iznijela u tužbi odnosno u ovom sporu nisu doveli u sumnju zakonitost osporavane odluke, te je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

32. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS- a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 26. siječnja 2026.

S u t k i nj a

Danica Vučinić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u 4 (četiri) primjerka, za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužiteljice odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Pajić & Pajić j. t. d., sa sjedištem u [adresa]

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin,

Prolaz Frana Matejčića 8