K-70/2025-14

Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Darku Kovaču, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Mihaele Jaković, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ĐR, radi kaznenog djela iz članka 205. stavak 1. Kaznenog zakona, povodom Optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru od 29. studenog 2021., broj: KO-DO-436/2021-1, nakon rasprave održane i završene 22. siječnja 2026., u nazočnosti savjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, DR, optuženog ĐR, branitelja Jugoslava Purana, odvjetnika iz [adresa], i oštećenika OR, dana 26. siječnja 2026. objavio je i p r e s u d i o

I. Na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25; nadalje: Zakon o kaznenom postupku) stavlja se izvan snage Presuda kojom je izdan kazneni nalog od

16. veljače 2022., broj K-488/2021-3.

II. Na temelju članka 455. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku

optuženik ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Đ i MR rođ. D, rođen **.**.1988.  u [adresa],  s prebivalištem u [adresa],  državljanin  Republike Hrvatske,  prodavač,  nezaposlen,  s završenom  srednjom  školom, neoženjen, bez djece, prema izvatku iz prekršajne  evidencije  nekažnjavan, prema izvatku iz kaznene evidencije neosuđivan, brani se sa slobode,

k r i v  j e

što je 20. rujna 2021., oko 12,45 sati, nakon što je iz dvorišta njegovog susjeda OR, njegov pas miješane pasmine, bijelo smeđe boje, pobjegao iz njegovog dvorišta u [adresa], u njegov voćnjak obiteljske kuće u [adresa], gdje je istog iz obijesti ubo vrtnim škarama u predjelu trbušne šupljine, uslijed čega je pas zadobio ozljede u vidu rupture bedrenih mišića stražnje lijeve noge,

dakle, bez opravdanog razloga nanio nepotrebne boli životinji,

III. pa je time, počinio kazneno djelo protiv okoliša - ubijanjem ili mučenjem životinja, opisano i kažnjivo po članku 205. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: Kazneni zakon),

IV. te se, temeljem članka 205. stavak 1. Kaznenog zakona, optuženik ĐR

osuđuje

kaznom zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci.

V. Temeljem članka 56. Kaznenog zakona, optuženiku ĐR izriče se

UVJETNA OSUDA

tako da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako optuženik, u vremenu provjeravanja od 2 (dvije) godine po pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo.

VI. Temeljem članka 158. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku djelomično se dosuđuje imovinskopravni zahtjev oštećenika OR, OIB: [osobni identifikacijski broj], tako što se optuženiku ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], nalaže u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, oštećeniku isplatiti =79,76 €, dok se u dijelu od dosuđenog do zatraženog iznosa od 663,61 € oštećenik KR upućuje se u parnicu.

VII. Temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku optuženi ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, dužan je podmiriti troškove postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1.- 5. Zakona o kaznenom postupku, o kojoj visini troškova odlučit će se posebnim rješenjem, nužne izdatke oštećenika OR, a temeljem članka 145. stavak 2. točka 6. i stavak 3. Zakona o kaznenom postupku, paušal u iznosu od 200,00 €.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru podiglo je Optužnicu od 29. studenog 2021., broj: KO-DO-436/2021-1, protiv okrivljenog ĐR, radi kaznenog djela iz članka 205. stavak 1. Kaznenog zakona.

2. Presudom od 16. veljače 2022., broj: K-488/2021-3, Općinski sud u Bjelovaru (nadalje: Sud) izdao je kazneni nalog protiv kojega okrivljenik podnio je pravodobno, putem branitelja, prigovor od 7. ožujka 2022. (list 45), a Rješenjem od 16. svibnja 2022., broj: Kov-101/2022-3 (list 48-50) potvrđena je optužnica od 29. studenog 2021., broj: KO-DO-436/2021-1.

3. U daljnjem tijeku ovog kaznenog postupka rasprava je održana i završena 22. siječnja 2026., u kojoj se raspravi optuženik očitovao na optužnicu da se ne osjeća kriv, a potom je Sud u dokaznom postupku pročitan Nalaz i mišljenje sudskog vještaka Krešimira Severina od 14. svibnja 2025. (list 113-120), zatim su pročitani iskazi oštećenika OR (list 69,70), svjedoka HR (list 74, 75), PR (list 75,76) i VR (list 76,77), a potom su, pregledavanjem i čitanjem, izvedeni dokazi priloženi uz podignutu optužnicu, i to Fotografije ozljede psa, Ispis dojave PU Bjelovarsko-bilogorske, [adresa] od 20. listopada 2021., Zapisnik o pregledu “ O, veterinarske ambulante d.o.o. od 20. listopada 2021., Račun broj: 11146/MP5/1 “Majcan”, veterinarske ambulante d.o.o. od 22. listopada 2021., Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika ĐR sa DVD snimkom iskaza od 29. listopada 2021., Zapisnik o ispitivanju svjedoka (žrtve) OR od 25. studenog 2021. Na kraju dokaznog postupka, pristajući odgovarati samo na pitanja branitelja, obranu je iznio optuženik ĐR (list 135 i list 67,68).

3.1. U Nalazu i mišljenju od 14. svibnja 2025. (list 113-120) sudski vještak dr sc Krešimir Severin zaključuje da su karakteristične ozljede uzrokovane djelovanjem oštre sile i sa sigurnošću može se reći da se radi o ubodnim ranama, koju rane katakterizira zaobljen rub, s jedne strane, i šiljasti rub s nasuprotne strane ukazujući na djelovanje oštrog predmeta plosnate oštrice koja je s jedne strane oštra, a s druge tupa. Dubina rane od 2 cm potkrepljuje navedeno. Ove ozljede mogle su biti prouzrokovane oštrim predmetima plosnatog oblika, a kao mogući predmet navode se škare za obrezivanje sa teleskopskim ručkama. Postoje razne izvedebe ovih škara od kojih je jadan tip sa dvije oštrice od kojih je jedna tupa i deblja, a druga oštra i plosnatija. Primjer oštrice na slici 3 (list 120) odgovara predmetu s kojim bi bilo moguće prouzrokovati navedene ozljede, a osoba prosječne visine koja bi u rukama držala otvorene škare, mogla je zadati istovjetne ozljede psu koji stoji na način da usmjeri oštricu blago koso prema gore i unutrašnjosti bedra, odnosno trbuhu psa. S obzirom na starost psa, karakter i mjesto ozljeđivanja za nastajanje takvih ozljeda nije potrebna pretjerano velika sila. Isključuje se mogućnost nastajanja ozljeda po drugom psu, prvenstveno nastalih ugrizom zbog izostanka ozljeda na suprotnoj strani tjijela, vanjskoj strani bedra psa, koje bi nastale da je došlo do ugriza stezanjem čeljusti, niti je lokalizaciju rana i njihov smjer moguće staviti u korelaciju s mogućom dinamikom nastanka ozljeda od ugriza.

3.2. Oštećenik KR u iskazu iznosi da se sve dogodilo 20. 9. 2021., oko podneva. S liječničkog pregleda u Zagrebu vratio se kući i odmah pošao pogledati 2 štenca koje je držao u ograđenom prostoru, između dva svoja štaglja. Jedna su stara drvena vrata također korištena kao ograda njihovog prostora. Kako im je trebalo dati hrane od njihovog prostora počeo se vraćati prema svojoj kući udaljenoj oko 25 m, kada je vidio da jedan, pa drugi štenac preskaču drvena vrata koja su predstavljala ogradu njihovog prostora i jedan ide kroz njegovo dvorište na suprotnu stranu od štaglja, odnosno prema obližnjoj pruzi, dok drugi, nakon izlaska iz tog njihovog prostora, nije vidio na koju stranu je krenuo. Odmah nakon toga čuo je cviljenje jednog štenca i onda vidio da se ovaj drugi štenac, za razliku od onog koji je pošao prema pruzi, kreće tako da vuče zadnje noge i da je krvav. U tom trenutku ovaj se štenac nalazio u njegovom dvorištu, a u isto vrijeme, negdje na udaljenosti od 8 -10 metara od zajedničke međe, u svom dvorištu, bio je susjed ĐR. U ruci je držao škare za obrezivanje čije su ručke teleskopske. Nisu to bile male ručne škare za obrezivanje. U tom trenutku ĐR nešto je mrmljao, no nije čuo što on govori, a prema njemu upućen pogled može ocijeniti "oštrim". U tom trenutku pomicao je glavom naprijed - nazad. Tijekom događaja, jer se ogledao, niti na njegovom, niti na susjedovom dvorištu nije bilo drugih osoba. Tada je prišao do ovog šteneta koji je vukao zadnje noge, stavio ga u boks, fotografirao i nazvao policiju. Policajci koji su došli s njim su obavili razgovor i vidjeli su to štene, a potom otišli vozilom za koje je vidio da je bilo parkirano ispred kuće ĐR. Dok su ovdje bili policajci rekli su mu da treba ići veterinaru, a to su ponovili kada su se ubrzo vratili kod njegove kuće, te nadodali da se sa papirima vrati u postaju. Nakon toga odmah je sa štenetom otišao u Veterinarsku ambulantu Majcan u [adresa], a štene je pregledala jedna ženska osoba. Imovinsko pravni zahtjev odnosi na plaćenu naknadu za pregled i tretman njegova psa u Veterinarskoj ambulanti Majcan koji je račun priložio, a ostatak se odnosi na njegove emocije koje nemaju cijene jer želi da susjedi nešto osjete, da imaju kaznu jer se danas sve dogodilo štenetu, a sutra može biti u pitanju dijete. U to vrijeme imao je još jednog psa koji je bio u ograđenom prostoru, u štaglju, dok je susjedov pas mali, težine oko 8-10kg i u vrijeme događaja bio je u boksu. Nije vidio da bi te zgode optuženik škarama napao njegova psa, a što se tiče tih škara ne zna kakav imaju završetak, ali znade da ih neki proizvođači proizvode sa oštrim, a neki sa zaobljenim završetkom, odnosno sječivom. Sa susjedima, odnosno obitelji ĐR bilo je nekoliko postupaka, primjerice radi nužnog prolaza i međe i jedan postupak u kojem su ga napali. Zapravo, ne zna tko sa njima u selu nije u zavadi. To štene, kasnije psa, pustio je 18. kolovoza 2022. od kada mu se gubi trag. Nije u svađi sa oštećenikom, a primjerice, sa njegovim sinom policajcem zajednički posjećuje nogometne utakmice.

3.3. Svjedokinja MR u iskazu iznosi da se sve dogodilo jednog popodneva, s time da ne može točno reći kada se to zbilo. Naime, bila je u garaži kod njihove kuće kada je čula lavež štenaca susjeda OR. Oni su bili pušteni i ušli su u njihovo dvorište, a sin ĐR bio je u vrtu gdje je radio sa škarama. Ulaskom susjedovih štenaca u njihovo dvorište, negdje u visini voćnjaka, došlo je do tuče tih štenaca i njihova psa. Kada je sin vidio što se događa odložio je škare na složaju drva, skinuo rukavice i prišao psima u tući. Kada je prišao udarao je njihova psa. Kada je došlo do njihova razdvajanja, njihov pas otišao je u dubinu voćnjaka, a štenci susjeda vratili su se u njegovo dvorište. Nakon toga sin je zatvorio njihovog psa u dvorište. Nešto kasnije, iza toga, dok su susjedovi štenci bili na susjedovu dvorištu znade da ih je KR slikao mobitelom. Ulaz u garažu u kojoj je kritične zgode bila okrenut je u pravcu obližnje željezničke pruge. Uz asfaltiranu cestu proteže se pruga, s time da je kuća OR prva do pruge, pa je onda njihova kuća. Iza kuće, ulaznim vratima prema susjedovom zemljištu, i pruzi okrenut je ulaz u garažu u kojoj je ona bila. Sa OR su u zavadi. On stalno gleda što oni rade, iskopava im među i slično. Te zgode s njom u garaži bila je kćerka PR. Ranije nije bilo tuča njihovih pasa, a niti kasnije. Njezin sin sa rukavicom udarao je po njihovom psu i tako pse razdvajao. Razmak između njihovih kuća manji je od 80 metara.

3.4. Svjedokinja PR u iskazu iznosi da je sve bilo 21. rujna prošle godine. Majka i ona bile su u garaži čisteći kupus, a brat ĐR ostao je u vrtu da ga počisti. Prije toga brat je pustio njihova psa i on je bio tu , uz njega, kada su u dvorište došla 2 štenca OR. Ti su štenci isprva trčanjem oko njihova psa izazivali ga, a onda napali. Tada je počela između njih tuča, s time da su psi bili udaljeni oko 30 metara od garaže, pa sada više ne može tvrditi, jer zbog razdaljine nije dobro vidjela, da li su u toj tuči sudjelovala oba ili samo jedan štenac susjeda. Kada im je brat prišao vukući njihova psa, pse je razdvojio. Prilazeći psima i razdvajajući ih brat ništa nije nosio u ruci. Tijekom ovog događaja nije vidjela susjeda OR u njegovom dvorištu. Ne može tvrditi da li je poslije sukoba pasa na njihovom psu bio vidljiv trag sukoba, niti da li je bio krvav. Ovi štenci susjeda OR nisu došli, niti ranije niti kasnije, u isti ili sličan sukob s njihovim psom. ĐR, prilazeći i razdvajajući pse, u ruci nije imao škare. U vrijeme dolaska policije toga dana poslije ovog događaja, nije bila kod kuće. Nije vidjela da bi njihov pas ušao u dvorište susjeda OR.

3.5. Svjedokinja VR u iskazu iznosi da se danas prisjeća kada je izvršila veterinarsku intervenciju na psu mlađe dobi, a po sjećanju radilo se o psu starosti od 6 mjeseci do 1 godine. Imao je ubodnu ranu u predjelu trbuha, 2 ili 3 cm u promjeru, koje su rane krvarile. Po njoj, da nije poduzeto što je učinjeno, a odnosilo se na davanje injekcije psu protiv bolova i infekcije, te su ubodne rane zašivene, s time da se radilo, koliko se sjeća o dvije ubodne rane i taj pas bez svega ovog učinjenog ne bi preživio. Za ovog psa zakazana je kontrola no nije ga podvrgla kontrolnom pregledu, ali je moguće da je to učinio netko od kolega u veterinarskoj ambulanti Majcan u [adresa] gdje je zaposlena. Osobi koja je dovela psa, nakon poduzetog, priopćila je da dalje postupi kako je smatrala da treba obzirom da ju je upitao da li da sve to prijavi policiji. U to vrijeme, a danas procjenjuje da se radilo o psu srednje veličine, maksimalno 15 kg težine. Iako je pas bio, kao i svaki drugi u toj situaciji, u agonij i, prilikom davanja injekcije opće anestezije nije pružao takav otpor da bi se moglo reći da su ga jedva svladali za davanje injekcije. Radilo se o ubodnoj rani, a rezultat je onog što je vidjela osobno. Radilo se o ubodnoj rani vidljivo u odnosu na razderotinu, ogrebotinu. Ovakve ubodne rane nastaju i od ugriza drugog psa, ali ove svojom veličinom, po njoj, nisu odgovarale ubodnim ranama nastalim zbog ugriza drugog psa, a pod veličinom ubodne rane smatra promjer nastale rane, s time da razmak između rana ovisi o razmaku zuba drugog psa, pa i u ovom slučaju taj razmak mogao bi odgovarati ugrizu, ali ugrizu nisu odgovarale, u ovom slučaju, promjeri rupa na koži psa. One su bile veće nego što bi to izazvao ugriz drugog psa ili ugriz druge životinje. Na 6. godini veterinarskog studija jedan od kolegija je sudsko veterinarstvo. Što se tiče ubodnih rana, razlika u poduzetom bila bi da je utvrdila ili posumnjala da je bio ugriz psa koji nije cijepljen i da se sumnja na bjesnoću jer u tom slučaju ima dodatne obaveze prema inspekciji, u liječenju psa ili prevenciji. Da isključi ugriz drugog psa čije bi zubalo odgovaralo razmaku nastalih rana bilo je to što s druge strane tijela psa nije bilo otiska druge čeljusti psa, a da je došlo do ugriza samo jednom čeljusti od strane drugog psa, tada smatra da bi došlo do razderotine jer bi taj drugi pas nakon ugriza povukao dio kože prema sebi, prema nazad. Ove ubodne rane drži da su nastale nekim oštrim predmetom, ne nužno nazubljenih stranica, primjerice vile ili grablje. Da se radilo o korištenju škara one bi morale biti glatkih stranica da ne oštećuju kožu pri prodiranju u tijelo životinje. Po njoj, pri korištenju škara one bi napravile i veću od postojećih rana nego što su ove bile. Pas je mogao biti odbačen i na neki predmet koji bi mu onda nanio ove ubodne rane. Dolaskom psa u ambulantu izvršen je rendgenski pregled i ozljede su fotografirane. Danas se ne sjeća sposobnosti psa za kretanje, ali drži da se on prednjim nogama mogao kretati. U cijelosti ostaje kod svega u svezi pregleda i veterinarske intervencije psa što je pisanim putem zabilježeno.

3.6. Optuženi ĐR u obrani iznosi da je kritične zgode u garaži bila njegova sestra PR i majka MR gdje su čistile zelje. Otišao je do vrta jer je trebalo očistiti zemljište gdje je prethodio bilo ovo zelje i tu, u vrtu, ostavio tačke, a onda otišao nešto dalje do smeća gdje je te ostatke trebalo prevesti i odbaciti. Dok je išao tako prema mjestu za odlaganje smeća za njime išao je njegov pas. Dok su tako išli u dvorište ušla su dva susjedova psa, štenci, koji i inače kreću se bez nadzora i znali su ulaziti i ranije u njihovo dvorište. Iako je iz vrta krenuo sa škarama u ruci, idući prema smeću ostavio ih na složenim drvima, te nastavio hod prema odlagalištu smeća da bi iznenada iza sebe čuo lavež i režanje pasa, a kada se okrenuo jedan od susjedovih štenaca tukao se sa njegovim psom. Ovaj drugi susjedov štenac tada se okrenuo i pobjegao u susjedovo dvorište, da bi on prišao do ovih pasa i, udarajući svoga psa, pokušao ih razdvojiti. Kada mu to nije uspijevalo, skinuo sa ruku zaštitne rukavice i nastavio ih razdvajati. U jednom trenutku susjedov pas se odvojio i pobjegao u susjedovo dvorište prolazeći pokraj susjedovog štaglja. Dok je tako odlazio primijetio je da taj pas šepa. Na svome psu vidio je tragove krvi, a onda kratko vr ijeme nakon toga, u svome dvorištu susjed je fotografirao svoga psa, a nekih 15 minuta kasnije kod susjeda pojavila se policija, koji njemu nisu uopće dolazili. Ne može tvrditi po starosti susjedovih pasa, no ovaj koji je bio u tuči sa njegovim psom visine je 30-40 cm (sudac konstatira da optuženik rukom pokazuje visinu susjedova psa što odgovara rečenoj visini). Radi se o psima za koje misli da su mješanci. Sve ovo što je opisao vidjela je sestra PR i majka MR. Dok je razdvajao svog i susjedovog psa ni na koji način nije došao u kontakt sa susjedovim psom. Što se tiče susjeda, odnosno vlasnika psa, on je ranije napao njegovu majku i oca i zbog toga postupak je u tijeku. Nakon razdvajanja pasa vidio je da susjedov pas odlazi u svoje dvorište i, obzirom da je bio uz svoga psa i na njega obratio pozornost, nije vidio gdje se nalazi susjedov pas, ali je 10-15 minuta kasnije vidio da susjed nešto fotografira, vjerojatno psa kojega sa mjesta stajanja u svojem dvorištu nije vidio, dok je susjed u tom trenutku stajao uz svoj štagalj. Susjed tijekom kritičnog događaja niti ijednog trenutka nije ulazio u njegovo dvorište, a nakon fotografiranja prema njemu se okrenuo, pogledao ga i nasmijao se. Ništa nije govorio. Drva na koja je prolazeći odložio škare, od mjesta gdje su se psi tukli i on ih je razdvajao, udaljenost je od nekih 20 metara. Kada je susjed, stojeći uz svoj štagalj fotografirao, on se u međuvremenu već bio vratio u svoj vrt i ponovo u ruke uzeo na drvima odložene škare. U tom trenutku, dakle, dok je stajao u svom vrtu i u ruci imao škare na njega je pogledao susjed i, kako je već rekao, nasmijao se. Kada je susjedov pas odlazio vidio je da šepa, ali nije na njemu primijetio krv. Dužinu tog susjedovog štenca danas procjenjujem na 40-50 cm. Njegov pas također je mješanac, ali je nešto viši i duži od tog susjedovog psa sa kojim se potukao. Sa svojim psom nije išao veterinaru jer je čekao da će kod njega doći policija. Nije veterinaru išao niti kasnije. Nakon događaja nije svoga psa fotografirao. Škare koje je imao u ruci imaju ručke dužine 50-tak cm i pogodne su za rezanje debljih grana. Nisu to bile male vinogradarske škare. Kod njega policajci uopće nisu bili, niti su s njime razgovarali. Na mjestu gdje su se psi tukli na travi nije vidio tragove krvi. Susjed te zgode nije bio u njegovom dvorištu.

4. Na temelju obrane optuženika i svih izvedenih dokaza, cijeneći ih pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, utvrđeno je činjenično stanje na osnovu kojega odlučeno je kao u izreci.

4.1. Optuženik ĐR poriče počinjenje terećenog kaznenog djela koju obranu, iako ju iskazima potvrđuju svjedokinje, MR i PR, Sud nije prihvatio, osim onih činjenica koje navedene obranom optuženika ili iskazima svjedokinja, a potvrđene su iskazom oštećenika.

4.2. Naime, optuženik poriče učin kaznena djela očito u cilju izbjegavanja kaznene odgovornosti i kazne koja je logična posljedica ove odgovornosti . Iskaze svjedokinja, MR i PR, Sud također nije prihvatio kao potvrde obrane optuženika jer se radi o majci i sestri optuženika, osobama u bliskom srodstvu sa optuženikom i svakako zainteresiranim za što povoljniji ishod ovog postupka glede optuženika.

4.3. Nije bilo razloga da Sud sumnja u osobu i iskaz oštećenika OR, neovisno što od ranije nije u dobrim odnosima sa obitelji optuženika, inače njegovim susjedima, kada tvrdi da su kritičnog dana njegova dva štenca preskočila ogradu prostora u kojima ih je držao, da je jedan išao niz dvorište prema pruzi, dok za drugog nije vidio kuda je pošao. Kratko vrijeme nakon toga, stojeći na dvorištu, začuo je cviljenje i, na svome dvorištu, vidio to drugo štene da u hodu vuče zadnje noge, a nekoliko metara od zajedničke ograde, da u svome dvorištu stoji ĐR i u ruci drži škare za obrezivanje. Odmah je sa štenetom otišao je u Veterinarsku ambulantu “Majcan” u [adresa] gdje je štene pregledano.

4.4. Prema detaljnom, okolnosnom i, na osnovi neposrednog veterinarskog pregleda psa, stručno objašnjenom i, stoga od Suda, prihvaćenom iskazu veterinarke VR, utvrđeno je da se radilo o psu mlađe dobi, od 6 mjeseci do 1 godine starosti, koji je imao dvije ubodne rane u predjelu trbuha, 2 ili 3 cm u promjeru, koje su krvarile. Da rane nije zašila i dala injekcije protiv bolova i infekcije, tvrdi svjedokinja, pas ne bi preživio. Radilo se o ubodnoj rani, a ne razderotini ili ogrebotini . Da isključi ugriz psa, iako bi zubalo odgovaralo razmaku rana, dovelo je to što sa druge strane tijela psa nije bilo otiska druge čeljusti psa ili, da je došlo do ugriza samo jednom čeljusti tada bi došlo do razderotine jer bi taj drugi pas, nakon ugriza, povukao prema sebi ugrizom zahvaćenu kožu. Osim toga, da se radilo o ugrizu drugog psa morala bi provjeriti da li je ovaj drugi pas cijepljen zbog sumnje na bjesnoću i u tome slučaju imala bi dodatne obveze prema inspekciji.

4.5. U Nalazu i mišljenju od 14. svibnja 2025., kojega je Sud prihvatio u cijelosti jer je znanstveno utemeljeno i proizašlo iz nespornih činjenica povodom veterinarskog, stoga, pregleda ozlijeđena psa, sudski vještak dr Krešimir Severin zaključuje da se isključuje nastanak rana ugrizom drugog psa te ujedno potvrđuje da su predmetne rane ubodne, dubine od 2 cm, čiji nastanak rezultat je djelovanja oštrog predmeta plosnate oštrice koja je, s jedne strane oštra, a s druge tupa i za čije prouzročenje nije potrebna pretjerano velika sila osobe, prosječne visine, koja bi u rukama držala otvorene škare i koja bi mogla zadati istovjetne ozljede psu.

4.6. Prema tome, povezujući utvrđene činjenice u ovome postupku koje se odnose na povratak već ozlijeđena šteneta u oštećenikovo dvorište, upravo kada je oštećenik na susjednom dvorištu, dvorištu kuće u kojoj živi optuženik, vidio da optuženik ĐR stoji i u ruci drži vrtne škare, koju činjenicu iskazima potvrđuju svjedokinje MR i PR, ali u svojoj obrani priznaje i optuženik, sve ovo povezujući sa prihvaćenim iskazom veterinarke VR o pronađenim ozljedama pregledanog šteneta kratko vrijeme nakon njegova ozljeđivanja i prihvaćena Nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr sc Krešimira Severina od 14. svibnja 2025. kojim je zaključeno da je štene oštećenika ozlijeđeno zadavanjem dvije ubodne rane vrtnim škarama, upravo onima koja su uzeta u obzir prilikom davanja Nalaza i mišljenja od 14. svibnja 2025. (list 120; slika broj: 3), škarama koje odgovoraju onima koje je iskazom opisao oštećenik da je kritične zgode vidio u rukama optuženika, utemeljeno se zaključuje da je optuženik ĐR, upravo tome štenetu u predjelu trbušne šupljine, vrtnim škarama zadao ubodne rane, odnosno nanio ozljede u vidu rupture bedrenih mišića stražnje lijeve noge počinivši time kazneno djelo za koje je izrekom presude utemeljeno proglašen krivim.

4.7. U pogledu ostalih bitnih i odlučnih činjenica utvrđeno je da se optuženik ĐR kritične zgode nalazio u svome dvorišta u kojega je ušlo oštećenikovo štene, s time da se radilo upravo o oštećenikovu štenetu optuženik u obrani priznaje rekavši kako je u njemu prepoznao oštećenikovo štene, da su od ranije odnosi obitelji oštećenika i optuženika narušeni i da je optuženik, sada dodatno mogao biti revoltiran ulaskom oštećenikova šteneta u njegovo dvorište, tada radeći u vrtu da je u ruci imao je vrtne škare, kojima je štenetu oštećenika nepotrebno nanio bol zadavajući ubodne rane.

4.8. Dopušta Sud da je u opisanim uvjetima optuženik, vidjevši štene oštećenika u svome dvorištu, mogao se naljutiti, moguće dodatno potaknut u toj ljutnji od ranije narušenim odnosima sa oštećnikom, ali zbog svega toga nije bilo razloga držati da nije bio ubrojiv i koje stajalište Suda tijekom postupka niti ijedna utvrđena činjenica, optuženik ili njegov branitelj, nisu doveli u dvojbu. Zadavanje ubodnih rana vrtnim škarama Sud kritične zgode i u opisanim uvjetima drži poduzetim ciljano i svakako namjerno prema, očito te zgode, prepoznatom štenetu oštećenika.

4.9. Prema tome i zaključno, na osnovu prethodno navedenih i utvrđenih činjenica, činjenica koje dokazuju počinjenje terećenog kaznenog djela, s time da je za razliku od činjeničnog opisa djela iz podignute i potvrđene optužnice od 29. studenog 2021., broj Gornji, Sud sada izostavio da se radi o psu "starosti oko 45" dana jer to ne proizlazi iz prihvaćena iskaza svjedokinje VR, veterinarke koja je osobno izvršila detaljan pregled predmetnog psa oštećenika, a u iskazu iznijela da se radi o štenetu starosti od 6 mjeseci do 1 godine, optuženik ĐR za počinjeno kazneno djelo utemeljeno je proglašen krivim kao u izreci presude.

5. Prilikom izbora i odmjeravanja kazna koja je za kazneno djelo iz članka 205. stavak 1. Kaznenog zakona predviđena kaznom zatvora do 1 godine, cijenio je Sud težinu počinjenog kaznenog djela, stupanj odgovornosti optuženika te imovinske i obiteljske prilike u kojima živi. Postojanje otegotnih okolnosti utvrđeno je u optuženikovoj bešćutnosti jer, očito od ranije narušeni susjedski odnosi sa obitelji OR, ulaskom šteneta od kojega, objektivno gledano, nikome nije prijetila opasnost, optuženik mu je vrtnim škarama, pogodnim predmetom za nanošenje znatno težih od nastalih ozljeda, zadao ubodne rane, dok postojanje olakotnih okolnosti nije utvrđeno. S tim svim u svezi, Sud je optuženiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci držeći ovu kaznu primjerenom i odgovarajućom sankcijom , a temeljem članka 56. Kaznenog zakona, optuženiku izrečena je uvjetna osuda tako da se kazna zatvora neće izvršiti ako optuženik, u roku od 2 godine po pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo. Naime, Sud smatra da će se i ovom uvjetnom osudom ubuduće na optuženika odgovarajuće utjecati, u smislu specijalne prevencije, tako da si više neće dozvoliti počinjenje ovakva ili nekog drugog kaznenog djela. Osim toga, ovom se sankcijom smatra mogućim izvršiti odgovarajući utjecaj na druge osobe, u smislu generalne prevencije, kako bi uvidjeli društvenu neprihvatljivost i osobnu pogibeljnost počinjenja kaznenih djela.

6. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku djelomično je dosuđen imovinskopravni zahtjev oštećenika OR tako da je optuženiku ĐR naloženo oštećeniku, u roku 15 dana po pravomoćnosti ove presude, platiti =79,76 € (600,00 kuna) jer se radi o iznosu koji je oštećenik platio na ime pregleda i liječenja svog šteneta ozlijeđenog po optuženiku, u vrijeme i na način opisan izrekom ove presude, a prema Računu od 22. listopada 2021., broj: 11146/MP5/1, “Majcan”, veterinarske ambulante d.o.o. U pogledu dijela imovinskopravnog zahtjeva od dosuđenog do zatraženog iznosa od 663,61 € (5.000,00 kuna), oštećenik je upućen u parnicu jer izvođenje dokaza radi utvrđivanja osnovanosti i visine preostalog zahtjeva kojeg oštećenik podnosi zbog pretrpljenih bolova, sada kada su utvrđene sve odlučne činjenice za odlučivanje u kaznenom postupku, nepredvidivo i nepotrebno bi odugovlačile ovaj postupak.

7. Temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku optuženik ĐR dužan je, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, podmiriti troškove postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. - 5. Zakona o kaznenom postupku u iznosu koji će utvrditi posebnim rješenjem, a odnosi se na nužne izdatke i naknadu za provedeno veterinarsko vještačenje, te nužne izdatke oštećenika OR, a temeljem članka 145. stavak 2. točka 6. i stavak 3. Zakona o kaznenom postupku, dužan je pomiriti paušal u iznosu od 200,00 €, koji iznos odmjeren je cijeneći složenost i dužinu ovog postupka te, prema podacima iz spisa, u svezi optuženikovih imovinskih prilika, s time da iako je primatelj mirovine zbog invalidnosti i inkluzivnog dodatka, radi se o troškovima koji su posljedično nastali njegovim počinjenjem kaznenog djela i koje troškove objektivno je u mogućnosti podmiriti.

Bjelovar, 26. siječanj 2026.

Sudac

Darko Kovač

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka.

Žalba se podnosi u 4 (četiri) istovjetna primjerka poštom preporučeno ili neposredno putem ovog Suda.