Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj Pp-4467/2023-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Ladi Pažanin, na prijedlog i uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika-specijalista Sanje Crljen Mrvoš, u prekršajnom postupku protiv okrivljene OK, zbog prekršaja iz članka 59. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 dalje: ZSPC), u povodu prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave primorsko-goranske Postaje pomorske policije Rijeka KLASA: 211-07/23-2/43449 od 07. prosinca 2023., u žurnom postupku izvan glavne rasprave nakon ročišta održanih 17. srpnja 2025. u prisutnosti okrivljenice i njezina branitelja te 24. studenog 2025. i 22. siječnja 2026. u prisutnosti branitelja okrivljenice, dana 26. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljena OK, kći TK i ĆK, rođ. O, rođena u [adresa] s prebivalištem u [adresa], rođena **.**.1991., državljanka Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], ekonomist, neudana, bez djece, zaposlena, s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.400,00 eura, prekršajno nekažnjavana, protiv koje nije tijeku drugi prekršajni postupak,

na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

oslobađa se optužbe

da je

dana 21. studenog 2023. godine u 19,15 sati u Rijeci, Trg žabica bb kao vozač osobnog vozila marke Fiat registarske oznake [registarska oznaka] kretala iz smjera ulice Trg žabica bb u smjeru ulice Riva te se dolaskom do semafora nije zaustavila na obvezno zaustavljanje – crveno svjetlo,

dakle, da kao vozač na mjestu na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, nije zaustavila svoje vozilo na znak crvenog svjetla,

pa da je počinila prekršaj iz članka 59. stavak 1. i 5. ZSPC.

II. Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Postaja pomorske policije Rijeka dostavila je sudu predmet u povodu pravovremenog i dopuštenog prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga kojim je okrivljenica proglašena krivom zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog kao u izreci i kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 390,00 eura uz izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od 1 mjeseca uz obvezu plaćanja troškova postupka u iznosu od 13,27 eura.

1.1. Obavezni prekršajni nalog stavljen je izvan snage.

2. Okrivljenica je ispitana u žurnom postupku te je tom prilikom iskazala da se ne smatra krivom za optuženi prekršaj.

2.1. Ona da tom prilikom nije prošla kroz crveno, nego kroz zeleno te su je policijski službenici zaustavili nešto kasnije na autobusnoj stanici i pitali da li zna zašto su je zaustavili na što je odgovorila da ne zna. Oni da su se stvorili iza nje u autu ali nije primijetila da voze iza nje, a protiv tih policijskih službenika nije podnosila nikakvu kaznenu prijavu jer je smatrala da je ovo jedini put, iako tvrde da je prošla na crveno što smatra da nije. Nije primijetila da se policijsko vozilo prije toga kretalo iza nje te smatra da su se uključili u promet. Pješaci da su stajali na pješačkom u smislu da su čekali da bi mogli preći preko pješačkog, a nisu prolazili. Ona da je bila u traci desno do trake za autobus, a s njezine lijeve strane bilo je još jedno vozilo te su zajedno prošli kroz semafor. Vozačku dozvolu da ima od negdje 2015. i nije ranije kažnjavana, a samo jednom prilikom ranije ju je policija zaustavila, bez kažnjavanja.

3. U nazočnosti branitelja okrivljenice pročitana je dokumentacija pribavljena u tijeku dokaznog postupka i to podnesak Postaje prometne policije Rijeka od 23. srpnja 2025., u odnosu na zatraženo očitovanje da li je po traženju obrane pribavljena snimka nadzorne kamere inkriminiranog događaja. Iz podneska proizlazi kako se predmet odnosi na Postaju pomorske policije Rijeka, te da oni nemaju praksu potraživati snimke prekršaja za druge postaje.

3.1. Branitelj nije imao primjedbe na pročitanu dokumentaciju.

4. U tijeku dokaznog postupka kao svjedokinja ispitana je policijska službenica ČK koja je iskazala kako se zbog proteka vremena ne može točno sjetiti detalja ovog događaja, ali može opisati kako inače policija postupa u takvim situacijama. U to vrijeme dok je radila u pomorskoj policiji oni da bi uvijek stajali ili na autobusnom kolodvoru ili na ulazu na granični prijelaz koji se nalazi na suprotnoj strani autobusnog kolodvora i od tamo bi gledali crveno svjetlo na semaforu. Može reći da ne bi nikada izmislila da je netko prošao na crveno svjetlo ili ga lažno optužila. Ono kako su inače postupali u takvim situacijama jest da bi sa službenim vozilom krenuli za vozilom koje je prošlo kroz crveno svjetlo i to pod rotacijom, kako bi davanjem zvučnog signala sugerirali vozaču da se mora zaustaviti, tada bi došli do vozača i pitali ga da li zna što se dogodilo, odnosno da je prošao kroz crveno svjetlo. Ako se točno sjeća, okrivljenica je vidjela kamere na semaforu, međutim to su samo prometne kamere koje ne snimaju cestu odnosno događaj, a koliko se sjeća, ona se bila dosta vezala upravo za te snimke prometnih kamera. Također misli da je okrivljenica u vrijeme prolaska na crveno bila jedno vozilo na tom semaforu, ali to ne može tvrditi sa sigurnošću. Sjeća se da su okrivljenicu zaustavili, ali se ne može sjetiti točnog mjesta zaustavljanja. Sjeća se i da je okrivljenica kada su joj rekli da je prošla kroz crveno bila u šoku jer to nije mogla vjerovati, ali može reći da je takvo negiranje učestalo jer se ljudi zamisle, ovdje je konkretno bila noć, znaju negdje drugdje pogledati i uopće ne primijete da su prošli na crveno, ali zato su oni tu da postupaju po zakonu. Za vozilom okrivljenice da su krenuli službenim vozilom onda kada su uočili prolazak vozila kroz crveno svjetlo. Ne može se sjetiti da li bi na pješačkom prijelazu pješaci čekali na prolaz. U odnosu na postupanje pomorske policije, njihov opis posla da je isti kao i svih drugih policijskih službenika, imaju dužnost postupati ukoliko uoče bilo kakvo nepropisno postupanje. Ne može se sjetiti da li je na semaforu u trenutku prolaska okrivljene bilo žuto svjetlo u prelasku prema crvenom ili je bilo "čisto crveno". Na upit suda da pojasni kako postupaju policijski službenici u trenutku kada se pali žuto svjetlo odgovorila je da kada se radi o ravnici na kojoj je smješten semafor i ako osoba upravlja brzinom u skladu s ograničenjem, tada smatraju da takav vozač vidi je li se žuto svjetlo tek upalilo pa može proći kroz semafor ili je žuto svjetlo već upaljeno u kojem slučaju ne stigne proći kroz semafor prije paljenja crvenog svjetla. Posljednje, u odnosu na konkretan događaj zbog proteka vremena ne može sa sigurnošću reći točno kako je bilo, odnosno da li je okrivljenica prošla kroz crveno ili kroz žuto svjetlo.

4.1. Na iskaz svjedoka branitelj okrivljenice je dao generalnu primjedbu.

3. U smislu članka 182. točke 3. PZ nije dokazano da je okrivljenica počinila prekršaj za koji se optužuje.

3.1. Naime, dvojbu o postojanju činjenica koje tvore obilježja prekršaja ili o kojima ovisi primjena zakona sud rješava presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika.

4. U postupku nije sporno da je 21. studenog 2023. okrivljenica upravljala osobnim vozilom iz smjera Trga žabica bb u smjeru Ulice Riva te da je prošla mjestom na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima. Međutim, sporno je da li je bilo upaljeno crveno svjetlo odnosno je li okrivljenica zaustavila svoje vozilo na znak crvenog svjetla.

5. Međutim, iz iskaza svjedokinje ČK kao policijske službenice koja je uredovala inkriminirane zgode ne može se sa sigurnošću zaključiti da li je okrivljenica doista počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret. Naime, sud je cijenio iskaz navedene svjedokinje kao vjerodostojan jer je iskazivala o okolnostima prekršaja koje je utvrdila kao službena osoba svojim neposrednim zapažanjem prilikom vršenja službene dužnosti te sud nije imao objektivnog razloga posumnjati u istinitost takvog iskaza svjedokinje. Međutim, svjedokinja se uslijed proteka vremena ne može sjetiti konkretnog događaja. Ona jest opisala redovito postupanje i praksu djelatnika pomorske policije u situacijama prolaska kroz crveno svjetlo te navela kako se sjeća zaustavljanja okrivljenice, iako ne i točnog mjesta, ali nije mogla sa sigurnošću iskazati da li je okrivljenica prošla kroz crveno ili kroz žuto svjetlo.

6. Kako je to propisano člankom 59. stavkom 1. ZSPC na raskrižju i na drugom mjestu na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima ili drugim uređajima), prometna svjetla za sudionike u prometu znače crveno svjetlo – zabranu prolaska, a žuto svjetlo – upaljeno samostalno znači da vozilo ne smije prijeći crtu zaustavljanja niti smije ući u raskrižje, ako se u trenutku kad se žuto svjetlo pojavi, nalazi na takvoj udaljenosti od prometnog svjetla da se može na siguran način zaustaviti. Stavkom 5. istog članka propisano je da će se novčanom kaznom kaznit za prekršaj vozač koji na mjestu na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, ne zaustavi svoje vozilo na znak crvenog svjetla.

7. Kako to proizlazi iz provedenog dokaznog postupka, obzirom na izostanak materijalnih dokaza u spisu, sud smatra kako se ne može sa nedvojbenom sigurnošću zaključiti da je okrivljenica inkriminirane zgode osobnim vozilom prošla kroz crveno svjetlo odnosno da svoje vozilo nije zaustavila na znak crvenog svjetla jer je možebitno prošla i na žuto svjetlo, a što proizlazi iz iskaza svjedokinje. Čak i da se radi o takvom stanju stvari, na temelju podataka u spisu se ne može sa nedvojbenom sigurnošću zaključiti je li se okrivljenica vozilom nalazila na takvoj udaljenosti od prometnog svjetla da se mogla zaustaviti na siguran način. Također, ovlašteni tužitelj na kojem leži teret dokazivanja nije predložio provođenje drugih dokaza radi boljeg utvrđivanja činjeničnog stanja.

7.1. Stoga, slijedom svega navedenog, sud smatra da nije dokazano da bi okrivljenica počinila prekršaj iz članka 59. stavka 1. i 5. ZSPC, činjenično i pravno opisan u izreci presude, uslijed čega nema dovoljno dokaza za odluku o krivnji okrivljenice te je primjenom načela "in dubio pro reo" trebalo presuditi na način koji je povoljniji za istu odnosno okrivljenicu osloboditi od optužbe.

8. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 140. stavku 1. i 2. PZ.

9. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Rijeci 26. siječnja 2026.

Viši sudski savjetnik-specijalist

Sudac

Sanja Crljen Mrvoš, v.r.

Lada Pažanin, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude nije dopuštena žalba.

DNA:

- ovlašteni tužitelj;

- okrivljenica;

- branitelj okrivljenice;