Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europske avenije 7
31 000 Osijek
R1 Ob-465/2025-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Vandi Horvat, u izvanparničnom postupku predlagateljice PE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Julijani Jarić, odvjetnici iz Slavonskog Broda, protiv protustranke DE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice nakon održanog ročišta, dana 26. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je predlagateljica PE iz [adresa], rođena **.**.1965., OIB: [osobni identifikacijski broj] živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. ĐE, rođenim **.**.1953. s posljednjim prebivalištem, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u periodu od 15. prosinca 2014. pa sve do njegove smrti, odnosno do 19. ožujka 2020. godine te se ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom, s tim što ovako utvrđena izvanbračna zajednica ima učinak samo za postupak ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog ĐE.
Obrazloženje
1. Predlagateljica tvrdi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim ĐE od 15. prosinca 2014. sve do njegove smrti 19. ožujka 2020. Ističe da imaju jedno zajedničko dijete DE rođenog **.**.1993., a s pokojnim je ĐE bila i u braku od 1997. do 2006. Iako je navedena zajednica prestala razvodom, opet su zasnovali izvanbračnu zajednicu u kojoj su bili do Markove smrti. Stoga predlaže da sud donese rješenje kao u izreci kako bi mogla ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu iza pok. ĐE.
2. Protustranka se nije protivila prijedlogu te u odgovoru na prijedlog potvrđuje navode predlagateljice.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: uvid u izvadak iz matice umrlih, rodni list, uvjerenja o prebivalištu, rješenje o nasljeđivanju, izvatke iz matice rođenih, u ostalu dokumentaciju spisu te je saslušao predlagateljicu i svjedoka GE.
4. Iz dokaznog postupka slijedi kako je ĐE umro **.**.2020. te da je za života dva puta zasnivao brak. Zadnji brak bio je s predlagateljicom koji je prestao razvodom 2008. Predlagateljica je jednom bila u braku i to s pokojnim ĐE. Nadalje je utvrđeno iz rodnog lista da su predlagateljica i pokojni roditelji jednog djeteta, ovdje protustranke DE, rođenog **.**.1993.
5. Iz iskaza predlagateljice sud je utvrdio kako se od pok. ĐE razvela 2008., no nakon toga su ostali u dobrim odnosima i međusobno se posjećivali. ĐE se teže razbolio 2014. i tada se ponovno kod njega doselila te su živjeli zajedno sve do Markove smrti 2020. Naime, on je imao problema sa srcem, rak prostate, prebolio je tri moždana udara, srčani udar te se ona o njemu brinula. Početno se vratila s ciljem kako bi pokojnom ĐE pomogla, međutim ponovno su obnovili svoju zajednicu iako se nisu ponovno vjenčali. Planirala je ponovno prijaviti prebivalište u [adresa], međutim kako je vrijeme prolazilo to joj nije igralo nikakvu ulogu te je ostala prijavljena u Josipovcu na adresi svoje majke. Od 2014. do Markove smrti su se financirali od Markove mirovine, s tim da je ona hranila piliće, obrađivala bašču tako da su i na taj način uprihodili sve potrebno za život. Imali su zajednički budžet i sve su odluke u tom periodu donosili zajedno, jednako kao i kad su bili u braku. Sin DE je tada stanovao s njima jer se još uvijek školovao. U rješenju o nasljeđivanju DE je naveden kao jedini nasljednik jer se tako s njim dogovorila. Troškove sahrane pokojnog ĐE snosili su sin DE i ona.
6. Svjedok GE, sin predlagateljice, iskazuje da je pokojni ĐE bio njegov očuh. On svog oca nije upoznao i cijeli ga je život odgajao pokojni očuh ĐE zajedno s majkom. Od svog rođenja je stanovao s očuhom i majkom u [adresa]. S njima je stanovao i polubrat DE rođen 1993. Nadalje iskazuje kako se sjeća da se majka razvela od pokojnog ĐE i na jedno vrijeme su majka i on odselili u Osijek. On je tada bio srednja škola pa je stanovao u đačkom domu, a predlagateljica je stanovala kod svoje majke, dok je polubrat DE ostavo stanovati s očuhom ĐE u [adresa]. Očuh se razbolio oko 2014.-2015., imao je problema sa srcem i tada se mu se majka vratila. Njih dvoje su živjeli od 2014. neprekidno sve do Markove smrti. Niti ĐE niti predlagateljica u periodu od 2014. pa do Markove smrti nisu imali partnere i bili u vezi s trećim osobama niti zasnovali brak. Do Markove smrti i DE je stanovao zajedno s njima. Povremeno ih je posjećivao te su majka i ĐE izgledali kao da su u braku. ĐE je prebolio tri moždana udara i predlagateljica se brinula o njemu do njegove smrti jer ga se nije moglo ostaviti samog. Predlagateljica ne vozi, ali uvijek je s ĐE išla u pratnji kod liječnika. Ne zna tko je platio troškove sahrane. U ovom periodu do Markove smrti moja majka nije imala primanja, a ĐE je primao mirovinu te su se, prema njegovim saznanjima, financirali sporazumno od Markove mirovine. Ima saznanja da je u rješenju o nasljeđivanju kao jedini nasljednik iza pokojnog ĐE naveden polubrat DE, a ne zna zašto je to tako.
7. Nadalje je utvrđeno kako su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju javne bilježnice Lane Albert Majstorović iz Belog Manastira, kao povjerenice suda, pod poslovnim brojem O-964/2020 od 14. srpnja 2020. iza pokojnog ĐE nasljednikom proglašen sin istog, ovdje protustranka.
8. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a posebno iskaza predlagateljice i svjedoka koji su podudarni jedni s drugim kao i s materijalnom dokumentacijom u spisu, sud je utvrdio da je izvanbračna zajednica između predlagateljice i pokojnog ĐE trajala od 2014. pa do njegove smrti 19. ožujka 2020., kao i da za vrijeme trajanja te zajednice predlagateljica i pokojni nisu bili u braku s trećim osobama. Predlagateljica i pokojni nisu imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi što nije od utjecaja na njihovu izvanbračnu zajednicu jer su zajedno živjeli preko pet godina kada su dijelili troškove života, živjeli zajedno sa zajedničkim djetetom, tada već punoljetnom protustrankom. Predlagateljica je logično obrazložila da nije ponovo prijavila prebivalište na istoj adresi kao i pokojni jer joj to nije igralo ulogu, a s protustrankom se kao sinom dogovorila da samo on bude naveden kao jedini nasljednik u rješenju o nasljeđivanju. Činjenicu izvanbračne zajednice potvrđuje i svjedok, sin predlagateljice iz prvog braka kojeg je pokojni ĐE odgojio iako mu je bio očuh te je iste redovito posjećivao i neposredno svjedočio da oni funkcioniraju kao bračni par s tim da je sud cijenio kako niti protustranka nije osporavala navode predlagateljice.
9. Sukladno čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno st. 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku. Slično propisuje i Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25) u čl. 25. st.3. Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) u članku 11. propisuje da se odredbe ObZ-a o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
10. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice s pok. ĐE, a radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pokojnog te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagatelja i pokojnog, valjalo je prijedlog usvojiti kako je predlagateljica predložila i odlučiti kao u izreci.
Osijek, 26. siječnja 2026.
Sutkinja
Vanda Horvat
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka iste. Žalba se podnosi pismeno, u tri primjerka, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
DOSTAVITI:
1. Pun. predlgateljice
2. Protustranci
