REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] O 5

Poslovni broj: Us I-2085/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužiteljice OJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćeniku IJ, sinu tužiteljice iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, Građevinske inspekcije, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 26. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/25-02/635, URBROJ: 443-02-04-14-25-1 od 16. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/25-02/635, URBROJ: 443-02- 04-14-25-1 od 16. rujna 2025., točkom 1. se naređuje tužiteljici, kao vlasnici nekretnine, da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni: dograđeni dio građevine u razini prizemlja tlocrtnih dimenzija 2,5 m x 4,5 m, te nadograđenu potkrovnu etažu iznad cijelog prizemlja tlocrtnih dimenzija 5,2 m x 11,1 + 2,5 m x 4,5 m visine nadozida potkrovlja 1 m sa dvostrešnim krovom, ukupne visine sljemena 5,5 m, sve izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole u svrhu rekonstrukcije postojeće građevine, na zemljištu oznake k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Točkom 2. je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka na predmetnu građevinu, 26. lipnja 2025. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Obustava građenja, osim radova koji se İzvode radi izvršenja ovog rješenja da je na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja. Točkom 3. se upozorava vlasnik da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, sprječavanje građenja provoditi izricanjem novčanih kazni. Točkom 4. se upozorava vlasnik da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke rješenja. Točkom 5. se upozorava vlasnik da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji su izgrađeni nakon obustave građenja, kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za život ljudi, za druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu. Točkom 6. se upozorava vlasnik da ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je predmetna građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Točkom 7. se upozorava vlasnik da je obvezan ukloniti stvari iz predmetne građevine u roku iz točke 1. izreke, jer da se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete.

2. Tužiteljica je ovom Sudu pravodobno podnijela tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da je očevid obavljen bez nazočnosti tužiteljice, niti da joj je omogućen nadzor postupka, kuća da je bila zatvorena kao i ulazak u dvorište, što da predstavlja povredu članka 20. i 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Time da je izvršeno samovoljno smetanje njezinog posjeda te dodatno nisu mogle biti uzete u obzir sve činjenice navedene u točki II. ove tužbe, a koje bi imale utjecaj na donošenje Rješenja. Ističe da nije sporno da je 29. siječnja 2016. za predmetnu nekretninu sagrađenu na br. 18/714 k. o. [katastarska općina], ishođeno rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I361-14/13-03/1454, URBROJ: 2168-04-04-16-9, koje da je pravomoćno. U tom da je rješenju utvrđeno da zgrada nije završena te da nije izveden krov ni završni fasaderski radovi (točak 1.1). Točkom 1.2. predmetnog rješenja da se navodi da je prednik podnositeljice ĆJ ovlašten završiti zgradu, te izvesti fasadu, ravni, kosi ili zaobljeni krov. Nadalje, kako je to vidljivo iz priloženog rješenja o nasljeđivanju posl. broj 0-1461/2023, ĆJ da je umro **.**.2023. i da ga je naslijedila njegova supruga OJ, ovdje tužiteljica. Navodi da nije sporno da je dograđeni dio građevine u razini prizemlja tlocrtnih dimenzija 2,5 x 4,5 m kako se navodi u Rješenju izvršeno bez izvršne građevinske dozvole, no nadograđena potkrovna etaža (krov) iznad cijelog prizemlja tlocrtnih dimenzija 5,2 x 11,1 visine nadozida potkrovlja 1 m, sa dvostrešnim krovom ukupne visine sljemena 5,5 m, da je vršena na temelju ovlaštenja iz 1.2 Rješenja o izvedenom stanju, kojom je ovlašteno završiti zgradu, te izvesti fasadu, ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. Naime, za navedeni krov da je izrađen glavni projekt te je stoga isto u skladu s točkom 1.2 Rješenja o izvedenom stanju. Predmetna građevina da nema komunalije (struju ni vodu), isto da nije omogućeno od strane grada Vodnjana stoga prostor ispod krova da služi za polaganje cisterne za vodu, solarne elektrane, baterije, a na krovu da se nalaze solarne ćelije, kako bi se mogli omogućiti osnovni uvjeti za boravak u građevini. lako grad Vodnjan svake godine naplaćuje porez na nekretnine, koji mu se uredno podmiruje svake godine, za navedeno područje da nisu omogućene osnovne komunalije (voda i struja), iako je u Rješenju o izvedenom stanju koje je izdao grad Vodnjan u točki 5. navedeno da se na temelju predmetnog rješenja zgrade mogu koristiti, odnosno staviti u pogon, odnosno priključiti na objekte komunalne infrastrukture. Stoga da je za tu svrhu sačinjen kosi dvostrešni krov. Ovaj prostor stoga da ima isključivo pomoćnu i tehničku funkciju, nužnu za osnovno korištenje legalizirane kuće, a ne stambenu ili poslovnu namjenu. Sporni dio objekta nije izveden kao stambeno potkrovlje niti služi za stanovanje, dakle da je riječ o tehničkom prostoru koji se koristi isključivo za smještaj spremnika za vodu i solarnih ćelija budući da objekt nema priključak na javni vodovod ni električnu mrežu. U postupku inspekcijskog nadzora ta je činjenica u potpunosti zanemarena, a organ da nije proveo niti jedan dokaz kojim bi utvrdio stvarnu namjenu i funkciju prostora. Mjere nadograđene potkrovne etaže (krov) navedene u Rješenju da ne odgovaraju stvarnom stanju, odnosno u rješenju da se navodi visina sljemena 5,5 m, a sporni nadozid da nije visine 1 m kao što se navodi, nego se krov oslanja na grede i rogove. Stoga smatra da je Rješenje nezakonito zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničkog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava i predlaže da se poništi rješenje tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako osporava sve navode tužitelja, te ponavlja navode iz osporavanog rješenja i napominje da odgovarajući na navode tužbe potrebno je pojasniti da je odredbama članka 101. Zakona o Državnom inspektoratu, propisano da je građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora ovlašten ući na gradilište, privremeno gradilište, šumska, poljoprivredna i druga zemljišta, ući u građevinu, uključujući zgrade (stanove i poslovne prostore), njezine posebne dijelove i građevinsku česticu odnosno pripadajuće zemljište, bez obzira na njegovu namjenu, te ih pregledati. Temeljem navedenog ovlaštenja građevinski inspektor da je kroz otvorena ulazna vrata u dvorište ušao na građevinsku česticu, pregledao predmetnu građevinu, a budući nikoga nije zatekao, istu da je izvana izmjerio i fotografirao. U pogledu navoda kojima tužiteljica obrazlaže odstupanje izvedene građevine od pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361- 14/13-03/1454, URBROJ: 2168-0404-16-9 od 29. siječnja 2016. kojim se ozakonjuje stambena zgrada koja nije završena, a u kojem da je navedeno da se sukladno članku 34. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN, br. 86/12), ista može završiti u okviru ozakonjenih gabarita, te se na njoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida, isto je tako navedeno da se izvođenju radova na završavanju zgrade može pristupiti nakon što se u skladu s posebnim zakonom izradi glavni projekt. Konstatacija tužiteljice da je za krov izrađen glavni projekt te da je stoga isto u skladu s točkom 1.2. rješenja o izvedenom stanju, nema težinu dokaza, jer glavni projekt nije dostavila na uvid, nije dostavila podatak o prijavi početka građenja i stručnom nadzoru koji je investitor dužan prijaviti prilikom izvođenja tih radova, sukladno članku 6. stavku 4. i 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Budući je rješenje o izvedenom stanju izdano 29. siječnja 2016., na kasniju dogradnju i nadogradnju primjenjuje se Zakon o gradnji (od 1. siječnja 2024.). Tim zakonom da je regulirano na koji način se dovršava nezavršena zgrada ozakonjena prema odredbama ZPNIZ-a. U ovom konkretnom slučaju da je izvedena dogradnja prizemlja čime da su povećani tlocrtni gabariti ozakonjene građevine, a iznad cijelog tlocrta prizemlja da je izveden kosi krov sa nadozidom većim od 0,6 m – čime da su povećani visinski gabariti više od dopuštenog, zbog čega da ovdje nema mjesta primjeni Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. U konačnici, opisanoj dogradnji i nadogradnji, čije je uklanjanje naređeno inspekcijskim rješenjem, da se može pristupiti samo nakon ishođenja građevinske dozvole. Građevinska dozvola izdaje se u skladu s lokacijskim uvjetima propisanim važećim prostornim planom. Prema odredbama važećeg PPU Grada Vodnjana predmetno zemljište nalazi se izvan granica građevinskog područja naselja, u zoni rekreacije označenoj sa „R“, te unutar granica prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), slijedom čega predmetno građenje nije niti dopušteno. Osporava sve navodi tužiteljice koji su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koji su utvrđeni u pobijanom rješenju, te tuženik u cijelosti ostaje kod navoda u obrazloženju akta koji se osporava i predlaže tužbeni zahtjev odbiti.

4. U ovom upravnom sporu održana je rasprava 19. siječnja 2026. u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime se smatra da je strankama u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24, u nastavku teksta: ZUS) dana mogućnost očitovanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Opunomoćenik tužiteljice je ustrajao kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva Opunomoćenik tužiteljice ustraje kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva i napominje kako nije sporan taj dograđeni dio građevine, ali da je sporan taj dvostrešni krov za koji smatra da nije potrebna nikakva građevinska dozvola, da je za isti krov i izrađen glavni projekt koji je predan Gradu Vodnjanu sa zahtjevom za završetak stambene zgrade i prijavljen je početak gradnje, a koji krov ne prelazi nikakve gabarite niti po Zakonu o gradnji i Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama, Prostornom planu Grada Vodnjana, što da proizlazi i iz fotografija koje je priložio u spis, a inspektorica da je visinu potkrovlja mjerila s vanjske strane jer nije imala pristup unutarnjem dijelu kuće i prilaže u spis tlocrt krovišta iz glavnog projekta.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovoga upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio. Sud je odbio prekinuti ovaj upravni spor do okončanja postupka legalizacije predmetne nekretnine jer isto ne predstavlja prethodno pitanje u ovom upravnom sporu.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

9. Odredbom članka 106. stavak 1. -4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18, 117/21, 67/23, 155/23, dalje: ZDI), propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom. Ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe. Rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. Ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

10. Odredbom članka 108. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine, 6. obustavu građenja.

11. Odredbom članka 113. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, o čemu potvrdu izdaje tijelo graditeljstva na zahtjev građevinskog inspektora, 3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, 4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja, 5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.) (stavak 1.). Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem (stavak 2.). Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude (stavak 3.). Iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevinski inspektor neće narediti uklanjanje građevine ili njezina dijela (potporni zidovi, nosivi dijelovi konstrukcije, podzemne građevine u neposrednoj blizini drugih građevina i sl.) ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će narediti usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja u roku najduže 90 dana te će građevinu označiti opasnom (stavak 4.). Građevinski inspektor na usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja iz stavka 4. ovoga članka stranku prisiljava novčanim kaznama (stavak 5.). Glavni državni inspektor pravilnikom propisuje način označivanja građevine opasnom (stavak 6.).

12. Odredbom članka 114. ZDI-a, propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe. Rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana. Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

13. Odredbom članka 116. ZDI-a, propisano da na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio građevine koji: 1. bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno mogao biti opasan za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, 2. nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, 3. je izgrađen nakon obustave građenja.

14. Odredbom članka 119. članka ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i izvođaču obustavu građenja, ako nije prijavljen početak građenja odnosno nastavak radova (stavak 2.). Obustava građenja utvrđuje se rješenjem kojim se naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima iz članka 109. stavka 3., članka 110. stavka 3., članka 112. stavka 2., članka 113. stavka 2. i članka 118. stavka 2. ovoga Zakona (stavak 2.). Građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu (stavak 3.). Nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno je svako građenje na zatvorenom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja rješenja građevinskog inspektora (stavak 4.). Ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni (stavak 5.). Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta od strane građevinskog inspektora uređuje se naputkom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona (stavak 6.). Ako građevinski inspektor zaprimi od nadležnog tijela izvršno rješenje o obnovi postupka izdavanja građevinske dozvole, a koje rješenje odgađa izvršenje rješenja protiv kojeg je obustava dopuštena, zatvara gradilište te u slučaju nastavka građenja provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni (stavak 7.).

15. Odredbom članka 120. stavak 1. ZDI-a, propisano je da ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon obustave građenja, izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela može se pristupiti putem treće osobe i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni i prije isteka roka u kojem je obvezan postupiti po rješenju inspektora odnosno prije nego što su izrečene sve novčane kazne.

16. Odredbom članka 121. ZDI-a, propisano je da rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje (u daljnjem tekstu: izvršenik). Smatra se da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete. Izvršenik je obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje po tom rješenju, a ako to ne učini, smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete.

17. Odredbom članka 122. stavak 1. ZDI-a, propisano je da troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.

18. Naputkom o dopunama Naputka o načinu rada građevinske inspekcije ("Narodne novine" broj 109/23, dalje: Naputak), propisani su iznosi novčanih kazni kojima se izvršenik prisiljava na obustavu daljnjeg građenja, na izvršenje rješenja o uklanjanju građevine, te načinu rada građevinskih inspektora u izricanju novčanih kazni.

19. Odredbom članka 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji, propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

20. Točkom 10. istog članka Zakona propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

21. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je 26. lipnja 2025. izvršen očevid na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u predmetu bespravne gradnje, o čemu je sačinjen zapisnik, KLASA: UP/I-362-02/22-04/3567, URBROJ: 443-02-04-17-25-3. Izvršen je vizualni pregled i fotografiranje na licu mjesta, a uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga je utvrđeno da je kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana tužiteljica, a na kojoj čestici je upisana kuća [adresa] 781 sa površinom od 56 m[2] . Tužiteljica je na primljeni Zapisnik o očevidu dala pisano izjašnjenje u kojem navodi sve ono što je navela i u ovoj tužbi.

22. Za predmetnu nekretninu je izdano i rješenje o izvedenom stanju KLASA: 36-14/13-03/1454, URBROJ: 2168-04-04-16-9 od 29. siječnja 2016., kojim je ozakonjena nezakonito izgrađena poluugrađena stambena zgrada maksimalnih tlocrtnih dimenzija 5,00 x 11,00 m, koja ima jednu nadzemnu etažu (P) sa maksimalnom visinom od 2,7 m do vrha ploče prizemlja, građevinske bruto površine 55 m[2] , s jednom stambenom cjelinom. Nezakonito izgrađena stambena zgrada nije završena, nije izveden krov i završni fasaderski radovi. U istom rješenju je navedeno da se nezavršena stambena zgrada može sukladno članku 34. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita, te da se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida i to sve nakon što se izradi glavni projekt.

23. Odredbom članka 34. stavak 1. i 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine " broj: 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: Zakon), propisano je da nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može se bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. Za završetak zgrade, odnosno dijela zgrade druge namjene potrebno je u skladu s posebnim zakonom ishoditi građevinsku dozvolu. Izvođenju radova na završavanju zgrade iz stavka 1. ovoga članka može se pristupiti nakon što se u skladu s posebnim zakonom izradi glavni projekt, odnosno ishodi potvrda glavnog projekta.

24. U konkretnom slučaju izvedena je dogradnja prizemlja, čime su se povećali gabariti ozakonjene građevine, te je iznad cijelog tlocrta prizemlja, uključujući i nezakonito izgrađeni dio, izveden kosi dvostrešni krov sa nadozidom, u kojem slučaju nije niti dovoljno izraditi glavni projekt nego je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.

25. Naime, u konkretnom slučaju, ne radi se o situaciji iz odredbe članka 34. stavak 1. i 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, dakle ne radi se o završavanju u okviru ozakonjenih gabarita izvođenjem fasada te krova bez nadozida, a što nedvojbeno proizlazi iz opisa i identifikacije onoga što se osporenim rješenjem tužiteljici naređuje ukloniti. Stoga nije niti odlučno da li je tuženik izvršio točno mjerenje nadozida, obzirom da nadozid nije niti trebao biti dograđen sukladno Rješenju o izvedenom stanju. Iako je tužiteljica 16. prosinca 2025. prijavila dovršetak nezavršene stambene zgrade, sa priloženim Glavnim projektom, isto nije utjecalo na zakonitost rješenja tuženika, obzirom da je isto doneseno 16. rujna 2025., prije podnesene prijave.

26. Provjerom u nadležnom Upravnom odjelu za komunalni sustav i prostorno planiranje, utvrđeno je da za navedenu dogradnju nije izdana izvršna građevinska dozvola.

27. Neosnovano je pozivanje tužiteljice na odredbe članka 5. točka 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23, dalje: Pravilnik), iz koje proizlazi da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na završavanju nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida ili s nadozidom do najviše 0,6 m bez mogućnosti njegova povećanja bez građevinske dozvole. To stoga jer se u konkretnom slučaju primjenjuju gore navedene odredbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kao lex specialis, iz koje nedvojbeno proizlazi da se nezavršena zgrada, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može završiti u okviru ozakonjenih gabarita i to bez dogradnje nadozida.

28. Tužiteljici je dana mogućnost da osporava utvrđenja građevinskog inspektora ili da dokaže da su opisani radovi izvedeni zakonito, odnosno da se izjasni o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješenje ove upravne svari u žalbi podnesenoj drugostupanjskom tijelu, a konačno i u tužbi podnesenoj Sudu te na raspravi koja je održana u ovome sporu. Međutim, tužiteljica navodima u žalbi, tužbi i na raspravi nije dokazala da bi predmetna gradnja bila zakonita.

29. Slijedom navedenog, na temelju cjelokupno provedenog postupka u sporu je utvrđeno da je u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava pa je stoga po ocjeni ovog Suda upravno tijelo pravilno postupilo odlučivši kao u pobijanoj odluci, dok prigovori koje je tužiteljica iznijela u tužbi odnosno u ovom sporu nisu doveli u sumnju zakonitost osporavane odluke, te je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

30. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS- a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 26. siječnja 2026.

S u t k i nj a

Danica Vučinić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u 4 (četiri) primjerka, za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužiteljice IJ, sinu tužiteljice iz [adresa]

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostava u Pazinu,

Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8