Psp-45/25

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjalna služba u Kninu

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Ani Kević Brakus, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, UŠP Split, Kralja Tomislava 5/III, OIB: 696931444506, zastupanog po punomoćniku Kruni Peronja, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika: ad/1 C.E.M.P. d.o.o., Trgovačka ulica 3, Donji Stupnik, OIB: 80708915943 i ad/2 Ventum gradnja d.o.o., Ante Starčevića 72, Kistanje, OIB: 39269647310, oba zastupani po punomoćniku odvjetnicima iz OD Dominković i Osrečak, Petračićeva ulica 4, Zagreb, radi smetanja posjeda, nakon javno održane glavne rasprave dana 18. prosinca 2025. godine u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljaLucije Đaković, odvjetnice u Šibeniku te zamjenika punomoćnika tuženika Adrijana Juga, odvjetnika u OD Dominiković i Osrečak u Zagrebu, a objavljene dana 26. siječnja 2026. godine, bez prisutnosti stranaka,

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"1.Utvrđuje se da su tuženici C.E.M.P. d.o.o., OIB:80708915943 i VENTUM GRADNJA d.o.o., OIB: 39269647310, smetali tužitelja u posjedu dijela nekretnina zemljišnoknjižno označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji dijelovi su prikazani i označeni sukladno vještvu sudskog vještaka za geodeziju Zorana Marina, dip.ing.geodezije od 16.07.2021. godine:

- na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina koja se nalazi izvan granica linije služnosti iznosi 4.421m2, a na geodetskom snimku prikazana je crvenom bojom i oznakama T198-T199-T200-T201-T202-T198, T203-T204-T205-T203,T206-T207- T208-T209-T210-T206,T211-T212-T213-T211,T214-T215-T216-T217-T218-T219- T220-T214 i T221-T222-T223-T221,

-na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina koja se nalazi izvan granica linije služnosti iznosi 13.227m2, a na geodetskom snimku prikazana je crvenom bojom i oznakama T224-T225-T226-T227-T228-T229-T230-T231-T232-T224, T233-T234- T235-T236-T237-T233, T238-T239-T240-T241-T242-T243-T244-T238, T245-T246- T247-T248-T249-T245,

- na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina koja se nalazi izvan granica linije služnosti iznosi 29.817m2, a na geodetskom snimku prikazana je crvenom bojom i oznakama T1-T2-T3-T1, T4-T5-T6-T7-T8-T9-T10-T11-T12-T13-T14-T15-T16-T17- T18-T19-T20-T4, T21-T22-T23-T21, T24-T25-T26-T27-T28-T29-T30-T24, T30A-T31- T32-T33-T34-T30A, T35-T36-T37-T38-T35, T39-T40-T41-T42-T43-T44-T45-T46- T39, T47-T48-T49-T47, T50-T51-T52-T50, T53-T54-T55-T56-T57-T58-T59-T60-T53, T61-T62-T63-T64-T65-T66-T67-T61, T68-T69-T70-T71-T68, T72-T73-T74-T75-T76- T77-T72, T78-T79-T80-T78, T81-T82-T83-T84-T81,

-na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina koja se nalazi izvan granica linije služnosti iznosi 12.493 m2, a na geodetskom snimku prikazana je crvenom bojom i oznakama T84A-T85-T86-T87-T84A, T88-T89-T90-T91, T92-T93-T94-T95-T96-T97- T92, T98-T99-T100-T98, T101-T102-T103-T101, T104-T105-T106-T107-T108-T109- T110-T111-T112-T104,T113-T114-T115-T113, T116-T117-T118-T116, T119-T120- T121-T119, T122-T123-T124-T125-T122, T126-T127-T128-T129-T126, T130-T131- T132-T133-T134-T135-T136-T130,

-na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina koja se nalazi izvan granica linije služnosti iznosi 11.091m2, a na geodetskom snimku prikazana je crvenom bojom i oznakama T157-T158-T159-T160-T161-T162-T157, T163-T164-T165-T163, T166- T167-T168-T169-T166, T170-T171-T172-T170, T173-T174-T175-T176-T177- T178-

T179-T173, T180-T181-T165-T180, T182-T183-T184-T185-T186-T182, T187- T188- T189-T190-T187, T191-T192-T193-T191, T194-T195-T196-T197-T194,

-na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površina koja se nalazi izvan granica linije služnosti iznosi 1.671 m2, a na geodetskom snimku prikazana je crvenom bojom i oznakama T137-T138-T139-T140-T137, T141-T142-T143-T144-T141, T145- T146-

T147-T145, T148-T149-T150-T151-T148, T152-T153-T154-T155-T156-T152, i to na način da su izvršeni pripremni radovi za izgradnju vjetroelektrane prilikom kojih je strojnom obradom nanesena šteta na šumskom zemljištu kopanjem, odvoženjem zemlje, kamena, pijeska te razaranjem šumske vegetacije i drvene mase, a što je tužitelj saznao u redovitom obilasku šume i šumskog zemljišta dana 3.9.2018. godine.

2. Dužni su tuženici naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 3.292,73EUR-a sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

Nalaže se tuženiku predaja nekretnina iz točke I. slobodne od stvari i osoba, uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja te ujedno zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće.

III. Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere kojom se nalaže tuženicima da dijelove nekretnina označene u točci 1. tužbenog zahtjeva vrate u prvobitno stanje te se zabranjuje svako daljnje izvođenje bilo kakvih radova do pravomoćnog okončanja postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 3. listopada 2018. godine podnio tužbu u ovoj pravnoj stvari protiv tuženika ad.1) i tuženika ad.2) radi smetanja posjeda s prijedlogom za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine sadržaja pobliže opisanog u izreci ovog rješenja, a podneskom od dana 30. rujna 2025.g. (l.s. 442) tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način opisan u točci I. izreke rješenja.

1.1. U tužbi i daljnjem tijeku postupka tužitelj navodi da su k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Programu gospodarenja za gospodarsku jedinicu Radučić, predio Krš- Pađene te da su u vlasništvu Republike Hrvatske ali da su u posjedu tužitelja koji da sukladno čl.17. Zakon o šumama njime gospodare. Državni ured za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH, Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH da je donijelo odluku o osnivanju prava služnosti na šumskom zemljištu u korist tuženika ad.1) a radi izgradnje vjetroelektrane Krš-Pađene te da je Ministarstvo poljoprivrede nastavno na donesenu Odluku zatražilo od Hrvatskih šuma d.o.o. obračun naknade za služnost te potvrdu o plaćenoj naknadi kako bi se moglo pristupiti izradi i sklapanju ugovora o služnosti. Tužitelj da je izradio traženi obračun naknade, ur.br. DIR-07/GS-09-3302/10 od 7. travnja 2015., prema Pravilniku o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na Šumi i šumskom zemljištu (NN 105/09) u iznosu od 3.418.439,04 kn, time da investitor do današnjeg dana nije podmirio naknadu a koju je Uredbom, čl. 4, dužan platiti jednokratno, prije sklapanja ugovora o služnosti, na žiro račun tužitelja.

1.2. U redovitom obilasku šume i šumskog zemljišta u gospodarskoj jedinici Radučić, predio Krš-Pađene, radnici Šumarije Knin, čuvar šume ES i revirnik PS dana 3. rujna 2018. da su zatekli radnike s teškom građevinskom mehanizacijom kako rade na iskopu temelja za vjetroelektranu, a u razgovoru sa zatečenim radnicima firme koja je izvršavala radove na terenu, tuženikom ad.2) Ventum gradnja d.o.o., da su saznali da su pripremne radove započeli po nalogu investitora C.E.M.P. d.o.o., te da su radove započeli na temelju izdanih građevinskih dozvola od strane Ministarstva graditeljstva od 26. srpnja 2018. ali da građevinska dozvola istima ne daje pravo za stupanje i ulazak u posjed bez valjanog pravnog temelja odnosno prethodno riješenih imovinskopravnih odnosa, a što da nije slučaj u ovoj pravnoj stvari.

1.3. Tuženik ad.1) da nije podmirio obračunatu naknadu za služnost, a koju da je prije sklapanja ugovora o služnosti bio dužan platiti u cijelosti te kako naknada nije plaćena da nije ni sklopljen ugovor o služnosti. Slijedom navedenog, tuženik da nije mogao provesti služnost u zemljišnim knjigama, a kako tuženik ad.1) nije stekao pravo služnosti da se stupilo u posjed bez valjanog pravnog akta te da je time izvršeno smetanje posjeda. Radnici Šumarije Knin da su nastavili obilaziti navedene nekretnine i nakon zabilježenog početka smetanja posjeda, a dana 21. rujna 2018. čuvar šuma KS u obilasku g.j. E da je zatekao slijedeće očišćenih pet platoa, na tri iskopani temelji a dva su betonirana (lugarsko izvješće 5/18 od 21. rujna 2018.), nekoliko dana kasnije, 29. rujna 2018., u redovnom obilasku terena g.j. E čuvar šuma KS da je zatekao: pet očišćenih platoa, dva da su novo očišćena, s tim da je sada već pet betoniranih, 3 da su iskopana platoa, a kod mjesta izgradnje buduće trafostanice da je postavljen beton te da je uočeno i novo očišćeno proširenje cca 600 m2 (lugarsko izvješće 6/18 od 25. rujna 2018.).

1.4. Samovlasnim zaposjedanjem navedenih čestica na koje tužitelj više ne može pristupiti uslijed započetih pripremnih radova iskopavanja temelja za vjetroelektranu, tuženici da svojim postupcima nisu samo tužitelju oduzeli posjed već da su mu i nanijeli štetu na postojećoj šumskoj vegetaciji a sve dok traje smetanje da će se povećavati kako površine štete tako i visina njezinog iznosa pa da bi nastavak smetanja imao nesagledive posljedice za navedeno državno zemljište.

1.5. Tužitelj je također podnio i prijedlog za određivanje privremene mjere sadržaja pobliže opisanog u točci II. izreke rješenja te je naveo da su tuženici na opisani način uzrokovali ozbiljnu štetu tužitelju na šumskoj vegetaciji položenoj na navedenim nekretninama u vlasništvu RH te da bi u slučaju nastavka smetanja posjeda mogle nastati nesagledive posljedice za postojeću šumsku vegetaciju radi čega predlaže donošenje privremene mjere sadržaja pobliže opisanog u izreci rješenja. 2. Tuženici ad.1) i ad.2) u svom odgovoru na tužbu (l.s. 66) navode da je tuženik ad.1) ishodio sve potrebne građevinske dozvole u skladu sa Zakonom o gradnji ("Narodne novine" br. 153/2013, 20/2017), ishodio izmjenu i dopunu građevinske dozvole za faze I. i IV. (izvođenje pristupnih putova i pomoćnih površina), građevinsku dozvolu za faze II. c, III. i V. (vjetroagregati), građevinsku dozvolu za faze II.a i II.b (izgradnja transformatorske stanice i prijenosnog dalekovodnog sustava, sve od 26. srpnja 2018., koje da su postale pravomoćne 10. rujna 2018.), a obzirom na iznimno dugo razdoblje koje je bilo potrebno za pripremu projekta, u međuvremenu da je došlo i do promjene tehnologije, zbog čega da je tuženik ad.1) i mijenjao projekt tako da je promijenio tip korištenih vjetroagregata što da je prouzročilo potrebu izmjene trase putove. Kao dio pripremnih radnji za izgradnju projekta tuženik ad.1) da je u dogovoru s tužiteljem na području na kojemu se gradi Vjetroelektrana Krš Pađene sagradio i šumske puteve u vrijednosti 28 milijuna kuna za koje da neće primiti nikakvu naknadu od tužitelja nego će se njihova vrijednost naknadno prebijati s vrijednošću naknada koje bi tuženik ad.1) trebao plaćati tužitelju nakon dovršetka izgradnje. Tuženik ad.1) da je već ispunio svoju dužnost izgradnje, a teoretski da je moguće da bi tužiteljeva protučinidba mogla i izostati u slučaju da projekt izgradnje vjetroelektrane iz bilo kojeg slučaja ne bude dovršen, čime da bi jedino tužitelj bio na dobitku.

2.1. Nakon ishođenja Odluke o osnivanju služnosti na šumskom zemljištu od 9. rujna 2014. godine, Klasa: 024-04/14-03/5, Ur.broj: 536-021/01-2014-18 (dalje: Odluka) tuženik ad.1) da je ishodio izmjene lokacijske i građevinske dozvole u skladu s izmijenjenim projektom koji da sadržava izmjene u lokaciji vjetroturbina i pristupnih puteva te drugačije površine na kojima će se osnovati služnost, iz naprijed navedenih razloga da da je u skladu s tim izmjenama projekta tuženik ad.1) pokrenuo postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa pred Ministarstvo državne imovine koji se vodi pod klasom 940-01/18-03/3441 radi izmjene Odluke u skladu s izmijenjenim projektom. Postupak izmjene Odluke da je pri kraju te tuženik ad.1) predlaže da sud od Ministarstva državne imovine pribavi očitovanje o stanju postupka.

3. U tijeku postupka sud je radi utvrđenja odlučnih činjenica izveo dokaz uvidom u: Odluku o osnivanju prava služnosti na šumskom zemljištu u korist društva CEMP d.o.o. radi izgradnje vjetroelektrane Krš-Pađene (klasa: 024-04/14-03/5, ur.br. 536- 021/01-2014-18 od 9. rujna 2014.), Mišljenje ODO RH - Služnost na šumskom zemljištu u svrhu izgradnje hidroelektrane Krš- Pađene, broj: M-DO-138/2018 od 25. rujna 2018.g., Obračun naknade, ur.br. DIR-07/GS-09-3302/10, od 7. travnja 2015., građevinsku dozvolu za trafostanicu, za vjetroagregate, za pristupne puteve i pomoćne površine, lugarska izvješća br. 3/18, br.5/18 i br. 6/18, Izvještaj Upravitelja Šumarije Knina o početku izgradnje ,VE Krš-Pađene, ur. br. KNI-18-186 od 13. rujna 2018., izvještaj Upravitelja Šumarije Knina od 26. rujna 2018., skicu sa očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika VS, Geo nexsus d.o.o., Kralja Zvonimira 10, okolnost identifikacije čestica na kojima je izvršeno smetanje, gps snimak sa označenim lokacijama započetih radova od 21. rujna 2018., gps snimak sa označenim lokacijama započetih radova od 25. rujna 2018., fotografije lokacija gdje je izvršeno smetanje posjeda, zemljišne knjige za predmetne nekretnine, vještvo izrađeno od Zorana Marina, dipl.ing.geod. iz VJEŠTAK d.o.o. dana 27. listopada 2021.g.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. Prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine nije osnovan.

6. Sud je donio odluku na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine”, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 155/23, 146/25, dalje ZPP).

7. Temeljem članka 219. st.1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Dakle, dužnost je stranaka da u parnici iznesu tvrdnje o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlože dokaze kojima će potkrijepiti te činjenične tvrdnje, a ta dužnost iznošenja činjeničnih tvrdnji i predlaganja dokaza nije obveza stranke prema parničnom protivniku, a ni prema sudu, već specifična obveza prema samoj sebi. Navođenjem relevantnih činjenica i prilaganjem efikasnih dokaza stranka ostvaruje povoljnije izglede za svoj uspjeh u parnici. Svaka stranka treba dokazati istinitost tvrdnje o postojanju činjenice koja je za nju povoljna.

9. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je usmjerena na utvrđenje da su tuženici smetali tužitelja u posjedu dijela nekretnina zemljišnoknjižno označenih navedenih u izreci ovog rješenja i to na način da su strojnom obradom nanijeli štetu na šumskom zemljištu kao i razaranjem, kopanjem, odvoženjem zemlje, kamena, pijeska te razaranjem šumske vegetacije i drvne mase te nalog tuženicima da uspostave ranije posjedovno stanje tako da sve opisano vrate u prvobitno stanje, određivanje zabrane tuženicima svakog takvog daljnjeg ili sličnog smetanja posjeda tužitelja, naknada parničnog troška tužitelju te određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja na način pobliže opisan u točci II. izreke ovog rješenja.

10. Pri vođenju ovog postupka sud je imao u vidu da predmet spora mora biti raspravljen u dovoljnoj mjeri za donošenje odluke uz poštivanje načela ekonomičnosti postupka sadržano u odredbi čl.10. st.1. ZPP-a prema kojem je sud dužan postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku, i sa što manje troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku kao i poštivanje načela koncentracije postupka i jedinstva glavne rasprave (čl.298. i čl.311. st.2. ZPP-a) koje zahtijeva da se predmet spora svestrano raspravi, ali da se zbog toga postupak ne odugovlači, tako da se rasprava po mogućnosti dovrši što prije.

11. Prema odredbi čl. 20. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 – dalje ZV), propisano je da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

11.1. Po čl. 21. st. 1. ZV koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjeti će i protiv nje nakon što mu posjed postane miran.

11.2. Odredbom čl. 22. ZV propisano je da je posjednik kome je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a st. 2. istog članka da sud pruža ovu zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

11.3. Posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. Kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici (čl. 10. ZV).

11.4. Čin smetanja posjeda je čin neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedovanju. Čin smetanja negira već postojeću faktičnu vlast (u cijelosti ili u nekom pogledu, ili obujmu), a nameće tuđu. Činom smetanja uspostavlja se novo izmijenjeno posjedovno stanje, na način da faktična vlast dotadašnjeg posjednika prestaje ili se smanjuje, a ujedno se uspostavlja nova faktična vlast onoga koji je poduzeo čin smetanja.

11.5. Tužitelj je dužan u posjedovnoj parnici, u smislu netom citiranih zakonskih odredbi, dokazati da je bio posljednji mirni posjednik predmeta spora i da su ga upravo tuženici smetali u posjedu izvršavanjem određenih čini.

12. Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a ovaj sud je zaključio kako u nastavku slijedi i utvrdio slijedeće činjenično stanje.

13. Očevid na licu mjestu sud je proveo dana 16. lipnja 2021.g. a dana 16. srpnja 2021.g. vještak Zoran Marin je izradio vještvo. Na samom očevidu punomoćnica tužitelja je navela da su tuženici samovlasno proširili put van gabarita ugovorene površine ugovorom o služnosti, a što da je nesporno i razvidno na samome terenu gdje da je golim okom vidljivo da je cijelom dužinom put vidno proširen van dozvoljenih 6 metara dok je punomoćnik tuženika isticao da je iz stanja na terenu vidljivo da je kompletan prostor na kojem su sagrađene vjetroelektrane Krš Pađene dostupan kako tuženicima tako i tužiteljima tako da ne postoji daljnji čin smetanja posjeda, da tuženici ni na koji način ne onemogućavaju tužitelja u njegovom slobodnom kretanju kroz cijeli taj prostor odnosno kroz sve nekretnine i sve probijene puteve na nekretninama koje su predmet ovog postupka. Što se tiče samog proširenja puteva ističe se da je vidljivo da su ti putevi širi od 6 metara.

13.1. Na skicu mjesta spora vještaka mjernika Zorana Marina od 16. srpnja 2021.g. parnične stranke nisu imale primjedbe a i sud je istu smatrao sačinjenom sukladno pravilima struke.

14. Tužitelj je podneskom od 3. veljače 2021. godine dostavio karte sa označenim lokacijama započetih radova na dan 21. rujna i 25. rujna 2018. godine, a za koje tuženici navode, sve na temelju očitovanja IS iz Geodetskih mjerenja d.o.o. koji je izradio elaborat nepotpunog izvlaštenja za projekt Vjetroelektrane Krš- Pađene, kako su dostavljene karte izrađene u mjerilu 1:20000 te kao takve neusporedive sa grafičkim podacima iz geodetskog elaborata jer sama izrada karata u neprikladnom mjerilu onemogućuje usporedbu. U odnosu na navode tuženika tužitelj ističe kako su priložene karte u mjerilu M 1:20 000 preglednog oblika s namjerom prikaza trenutnog stanja na području (na kartama da su istaknuti datumi) s ciljem uvida u ondašnje stanje na terenu, tj. u kojoj se fazi nalaze izvođač i investitor prilikom realizacije projekta.

14.1. U nastavku podneska punomoćnik tuženika je ustrajao u pokušaju osporavanja dostavljenih karti a prema stavu ovog suda iste imaju potpuno drugu svrhu i namjenu te očigledna njihova neusporedivost s geodetskim elaboratom. Nadalje, tužitelj je u spis podneskom od 21. studenog 2021. g., dostavio kartu mjerila 1:11111, izrađenu od geodeta, zaposlenika tužitelja, HS, gdje je naznačeno da je počinjena šumska šteta, a sve sukladno legendi karte i tablice obračuna površina za katastarske čestice: k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14.2. Od strane geodeta HS izrađene su i dodatne karte, a cilju što preciznijeg utvrđenja kako same šumske štete počinjene od tuženika tako i samog čina smetanja te je tužitelj inzistirao na provođenju vještačenja po vještaku geodetske struke a sve kako bi površine obuhvaćene činom smetanja bile točno identificirane nakon dostavljenog nalaza i mišljenja vještaka mjernika, a na način da su tuženici zauzeli predmetne površine prilikom izvršavanja radova za izgradnju vjetroelektrane.

14.3. Naime, kako je nakon niza izmjena i dopuna i Odluka o služnosti, Ugovor o služnosti između CEMP-a i Ministarstva državne imovine sklopljen 13.12.2019. godine, punomoćnik sam priznaje da je investitor skupa sa izvođačem (tuženik ad.1. i tuženik ad.2.) već bio u zahvatu na terenu (sa stanjem navedenim na kartama u prilogu podneska HŠ d.o.o) to je prema stavu ovog suda u potpunosti nesporno da su tuženici smetali tužitelja u posjedu dijela nekretnina zemljišnoknjižno označenih kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da su vršili strojnu obradu na šumskom zemljištu, razarali, kopali i odvozili zemlju, kamen, pijesak i na taj način razarali šumsku vegetaciju te drvnu masu.

15. Radi utvrđivanja činjeničnog stanja u postupku su saslušani svjedoci. Svjedok KS iskazao je da je 2018. godine bio a i danas da je djelatnik Hrvatskih šuma i to u svojstvu lugara. Sjeća se da su 2018. godine na području k. o. [katastarska općina] na česticama označenim u tužbi kao i na području k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] neki radnici izvodili radove, imena radnika se ne sjeća ali se sjeća da su se često izmjenjivali, da je bilo strojara, bagerista i ostalih radnika, a radovi da su se počeli izvoditi prije nego što je tužitelj dao dozvolu za obavljanje tih radova. Radnici da su radili puteve jer da je do tada postojao jedan jedini put od Pađena do Radučića, da se iskopavala zemlja na kojoj da su poslije stavljene vjetrenjače a mnogo betonskih miksera da je dolazilo radi čega da je veća površina nekretnina bila betonirana. U tom području gdje su izvođeni radovi posljednji posjednik da su bile Hrvatske šume na većem dijelu područja a možda nekih 20-tak posto radova da se izvodilo na nekim drugim nekretninama koje su bile u posjedu fizičkih osoba. Ne sjeća se točno u kojem je to vremenskom periodu bilo 2018. godine. Iskazao je da mu nije ništa poznato o tome da bi Hrvatske šume i C.E.M.P sklopili ugovor 4. travnja 2018. temeljem kojeg je trebalo izgraditi šumske puteve na predmetima spora za potrebe Hrvatskih šuma te da ne zna da li je uobičajeno da se dozvoli pristup nekretninama na kojima je planirano graditi puteve nakon sklapanja ugovora. Njegov posao da je da obilazi teren koji je u vlasništvu Hrvatskih šuma, da sastavlja lugarska izvješća o zatečenom stanju na terenu. 2018. godine svako drugi dan da je obilazio područje u odnosu na koje se vodi ovaj spor. Za sve radove za koje Hrvatske šume nisu obaviještene a on na terenu utvrdi da se izvode obvezno da piše lugarski izvještaj. Zadnji put da je na mjestu spora bio ove godine i da je slobodno mogao prići mjestu spora te slobodno autom prolaziti svim putevima bez bilo kakvih zapreka.

16. Svjedok AS je iskazao da je 2018. godine bio zaposlenik Hrvatskih šuma ali zadnjih 5 godina da više nije. Sjeća se da je tijekom 2018. godine, nije se mogao sjetiti u kojem mjesecu, na području k. o. [katastarska općina], Oćestovo i Radučić počeli ssa izvođenjem radova radnici koji da su ušli u posjed Hrvatskih šuma ali da za to nisu prethodno ishodili nikakve dozvole za izvođenje bilo kakvih radova. Da se radilo o grubom čišćenju terena u svrhu postavljanja vjetro agregata, da su sjekli granje, šikaru, šumu koja se nalazila na nekretninama a dok je on bio zaposlenik misli da još nisu započeli betoniranje. Sjeća se da je sudjelovao u radu Povjerenstva Hrvatskih šuma kojim su utvrdili vrijednost izvedenih radova na putevima te da je to bilo 2018. godine kao i da je Ministarstvo poljoprivrede sa C.E.M.P. - om sklopilo ugovor o osnivanju prava služnosti za nekretnine na kojima su vršeni radovi te da je u to doba bio upravitelj Šumarije Knin.

17. Svjedok ES iskazao je da je lugar u Hrvatskim šumama ali 2018.godine da nije bio zadužen za obilazak nekretnina u odnosu na koje se vodi ovaj spor te da mu ništa o istome nije poznato.

18. Svjedok PS iskazao je da je u Hrvatskim šumama zaposlen od 1994. a 2018. godine da je bio zaposlen kao revirnik u Šumariji Knin. U opisu njegovog posla da spada nadzor lugara u Šumariji Knin ali i obilazak posjeda Hrvatskih šuma.Naveo je da mu je poznato gdje se nalaze vjetroagregati odnosno sadašnja vjetroelektrana Krš Pađene te da mu je poznata i procedura koju je potrebno provesti prije nego se počnu izvoditi radovi na izgradnji vjetroagregata odnosno da je najprije potrebno donijeti odluku o osnivanju prava služnosti na području na kojem se planira gradnja istih, potom da je potrebno platiti iznose navedene u spomenutom ugovoru i tek onda da se može pristupiti izvođenju u ugovoru navedenih radova. Koliko se on sjećam 2018. godine u vrijeme kad su već započeti radovi na izgradnji vjetroagregata Ministarstvo da još nije donijelo odluku o osnivanju prava služnosti. Njega da su lugari koji su zaduženi za to područje obavijestili da se na predmetu spora izvode radovi pa da je on istu informaciju proslijedio AS koji da je bio upravitelj Šumarije u Kninu. Ne sjeća se u kojem mjesecu 2018. godine su radovi započeli. Lugarska izvješća da se označavaju broj/godina i to za svaki lugarski rajon, a obzirom da je Šumarija Knin te godine imala malo lugara isti da su bili zaduženi za dosta veliko područje koje Šumarija obuhvaća. U to vrijeme da su uvijek mogli proći cestom, pa i nakon početka izvođenja radova, kako pješice tako i automobilom.

19. Ovaj sud je poklonio vjeru navodima saslušanih svjedoka KS, AS i PS kao istinitim, logičnim i uvjerljivim te su isti bili u skladu s ostalim spisu priležećim dokazima.

20. Nadalje, sam punomoćnik tuženika ad.1) i ad.2) izravno priznaje protupravnost i samovlasnost radnji obaju tuženika, odnosno izravno priznaje inicijalni čin smetanja posjeda koji je postojao u trenutku podizanja tužbe, kada imovinsko pravni odnosi nisu bili riješeni.

21. Također, ovaj sud smatra nespornim da su k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Programu gospodarenja za gospodarsku jedinicu Radučić, predio Krš-Pađene te da su u vlasništvu Republike Hrvatske i u posjedu tužitelja koji je sukladno čl.17. Zakon o šumama njime gospodare. Također je nesporno da je državni ured za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH, Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH, donijelo odluku o osnivanju prava služnosti na šumskom zemljištu u korist tuženika ad.1) a radi izgradnje vjetroelektrane Krš-Pađene te da je Ministarstvo poljoprivrede nastavno na donesenu Odluku zatražilo od Hrvatskih šuma d.o.o. obračun naknade za služnost te potvrdu o plaćenoj naknadi kako bi se moglo pristupiti izradi i sklapanju ugovora o služnosti kao i da je tužitelj izradio traženi obračun naknade, ur.br. DIR-07/GS-09-3302/10 od 7. travnja 2015., prema Pravilniku o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na Šumi i šumskom zemljištu.

22. Slijedom svega navedenog nesporno je da su tuženici C.E.M.P. d.o.o., OIB 80708915943 i VENTUM GRADNJA d.o.o., OIB 39269647310, počinili čin smetanja posjeda radi čega je odlučeno kao pod točkom I.1. izreke rješenja.

20. Člankom 441. ZPP raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničeno je samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

21. Posjedovnom tužbom može se postići samo to da se uspostavi ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja tako da se tužitelju omogući neometan posjed svoje nekretnine tako da o pitanju prava vlasništva na česticama koje čini predmet spora sud ne odlučuje u ovoj parnici radi smetanja posjeda radi čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

22. Nadalje, točkom II. izreke rješenja odbijen je tužiteljev prijedlog u dijelu kojim isti predlaže da se naloži tuženiku predaja nekretnina iz točke I. slobodne od stvari i osoba te uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja kao i da se zabrani tuženicima takvo ili slično smetanje ubuduće. Naime, nesporno je (to također proizlazi i iz tužbe i svih priloga uz tužbu) je da je smetanje posjeda nastalo na područjima koja su bila pokrivena Odlukom o osnivanju prava služnosti na šumskom zemljištu u korist društva CEMP d.o.o. radi izgradnje vjetroelektrane Krš-Pađene (klasa: 024-04/14-03/5, ur.br. 536-021/01- 2014-18 od 9. rujna 2014.g. ali je nesporno i da su radovi izvođeni prije plaćanja naknade za služnost i sklapanja Ugovora o služnosti, međutim, u odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim se traži predaja predmeta spora slobodnog od stvari i osoba u posjed tužitelju te uspostava prijašnjeg stanja odnosno u dijelu u kojem tužitelj traži da se uklone svi postavljeni betonski blokovi (na gps snimku stanja na dan 25. rujna 2018. označeni svijetlo plavom bojom), da se kod iskopanih temelja vrati zemlja u iskope (na gps snimku stanja na dan 25. rujna 2018 označeni zelenom bojom), tj. da se temelji za buduće vjetroagregate (bilo iskopani, bilo betonirani) vrate u prvobitno stanje taj dio prijedloga tužitelja je valjalo odbiti i odlučiti kao pod točkom II. izreke rješenja.

22.1. Naime, iz dokaza koje je tužitelj priložio uz tužbu također se navode samo područja koja su naknadno pokrivena Ugovorom o služnosti, primjerice: Prilikom redovnog obilaska terena G.j. Radučić predjel: Krš Pađane zatekao sam ranike i sledeće stanje: očišćenih pet platoa, na tri iskopani temelji i dva betonirana. (Lugarski izvještaj 5/18). „…Radilo se o grubom čišćenju terena u svrhu postavljanja vjetro agregata….“ (proizlazi i iz iskaza svjedoka Tužitelja AS) jer tužitelj za taj dio tužbenog zahtjeva sada više nema pravni interes obzirom da je vjetroelektrana sada u cijelosti izgrađena (isto tužitelj niti ne osporava) te bi bilo sasvim nelogično i neživotno naložiti da se uspostavi stanje koje je na predmetu spora bilo prije počinjenog smetanja posjeda. To bi značilo da se izvade svi betonski stupovi i sve vjetrenjače te sva insfrastruktura koja služi za rad istih vjetrenjača što bi značilo da vjetroelektrana više ne bi ni postojala.

22.2. Dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži da se tuženiku zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće – također nije provediv (ovršiv). Naime, tužitelj navodi da je smetanje posjeda izvršeno na sljedeći način: „i to na način da su izvršeni pripremni radovi za izgradnju vjetroelektrane…“. Vjetroelektrana je u cijelosti izgrađena i ista funkcionira te je iz spisa razvidno da je tuženik priložio uporabne dozvole za vjetroelektranu i trafostanicu. Kako je vjetroelektrana nesporno izgrađena, nemoguće je počiniti smetanje posjeda izvođenjem pripremnih radova za izgradnju iste pa je i taj dio tužbenog zahtjeva trebalo odbiti i odlučiti kao pod točkom II. izreke rješenja.

22.3. Nesporno je dakle da je Ugovor o služnosti na nekretninama koje su predmet spora sklopljen te da je tužitelj sada u posjedu posjedu predmeta spora što je sve razvidno iz sklopljenog Ugovora o osnivanju prava služnosti i uvođenja u posjed tužitelja dana 9. siječnja 2020. godine, dakle, tužitelj se već od tog dana nalazi u posjedu predmeta spora.

22.4. Također, tužitelj u tijeku postupka a niti u tužbi tužitelj ne navodi da se na predmetu spora nalaze osobe (zaposlenici) tuženika a niti da se na predmetu spora nalaze stvari koje pripadaju tuženicima (bageri, ostali radni strojevi). Posebno se napominje da se tužba odnosila na pripremne radove za izgradnju vjetroelektrane (svakodnevno čišćenje platoa, iskop temelja, betoniranje temelja itd.) a imovinskopravni odnosi za sve površine u okviru projekta i elaborata služnosti su nesporno riješeni među strankama nakon počinjenog smetanja posjeda naprijed navedenim Ugovorom, pa je i taj dio tužbenog zahtjeva trebalo odbiti i odlučiti kao pod točkom II. izreke rješenja.

23. Nadalje, u odnosu na prijedlog tužitelja radi određivanja privremene mjere napominje se da bi sud odredio privremenu mjeru radi osiguranja nenovčanog potraživanja da ovrhovoditelj (ovdje tužitelj kao predlagatelj osiguranja) mora, sukladno odredbi čl. 346. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ), prije svega učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te učiniti vjerojatnim da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje i nastanak nenadoknadive štete, pri čemu se napominje da se za određivanje privremene mjere osiguranja nenovčanog potraživanja traži postojanje objektivne opasnosti.

23.1. Člankom 347. stavak 2. OZ-a je propisano da sud može odrediti privremenu mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama ako je to nužno radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda.

23.2. Sukladno odredbi čl. 346. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja: a) učini vjerojatnim postojanje tražbine, te b) ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

23.3. Da bi sud odredio privremenu mjeru nužno da je budu ispunjene i opća i posebna pretpostavka. Opća (objektivna) pretpostavka je ispunjena ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a posebna (subjektivna) ako učini vjerojatnim opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječio nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

23.4. Ovršni zakon propisuje kumulativno postojanje opće i posebne pretpostavke da bi mogao udovoljiti prijedlogu za određivanje privremene mjere.

24. Budući da je tužitelj (predlagatelj osiguranja) nesporno u posjedu čestica navedenih u točci 1. izreke ovog rješenja (a ovaj postupak se vodi upravo zbog smetanja posjeda), prema stavu ovog suda, nije učinjeno vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja čime nije ispunjena jedna (objektivna, opća) pretpostavka za određivanje predložene mjere.

24.1. Nadalje, tužitelj nije učinio vjerojatnim i da bi bilo kakvim daljnjim izvođenjem radova na nekretninama navedenima u točci 1. izreke ovog rješenja, do pravomoćnog okončanja ovog postupka zbog smetanja posjeda, protivnici osiguranja (tuženici) mogli promijeniti postojeće stanje stvari jer je vjetroelektrana koja je sagrađena na predmetu spora u potpunosti dovršena a za njezin rad je dobivena i dozvola to se nije ispunila ni druga (subjektivna, posebna) pretpostavka za određivanje predložene mjere.

24.2. Također, obzirom da su svi radovi na vjetroelektrani gotovi ne postoji vjerojatnost da će protivnici osiguranja (tuženici) nastaviti bilo kakvo daljnje izvođenje pripremnih radova u svrhu izgradnje vjetroelektrane na predmetu spora kojim radovima bi tužitelju eventualno nastala teško nadoknadiva šteta to je slijedom svega naprijed navedenog trebalo odbiti tužiteljev prijedlog za određivanje privremene mjere i odlučito kao pod točkom III. izreke.

25. Na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a tužitelju koji je u većem dijelu uspio u ovom sporu (a dio u kojem nije uspio nije uzrokovao nikakve dodatne parnične troškove) pripada pravo na naknadu parničnog troška u iznosu od 250 bodova odnosno 500,00EUR-a (vrijednost boda 2,00 EUR-a) i to kao jednokratna naknada za zastupanje u postupcima smetanja posjeda, trošak sudske pristojbe u iznosu od 13,27EUR-a te trošak vještačenja u iznosu od 2.654,46EUR-a, sveukupno 3.292,73EUR-a.

25.1. Odluka o troškovima postupka temelji se na Tbr. 7. Toč.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23) te je sukladno istoj odlučeno kao pod točkom I.2. izreke rješenja.

U Kninu, dana 26. siječnja 2026.g.

SUTKINJA

Ana Kević Brakus

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu Županijskom sudu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave, a ulaže se putem ovog suda u tri istovjetna primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DN-a: sukladno zapisniku o objavi