Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Trg. J. F. Kennedya br. 11, Zagreb

Poslovni broj: Ovr- 4/2026

U I M E R E P U B L I K E H R VA T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu po sucu Nadi Nekić Plevko u pravnoj stvari tužiteljice/ predlagatelja osiguranja RH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tomislavu Buliću odvjetniku iz Odvjetničkog društva Stefanović, Krvavica, Bulić i Pletikosa d.o.o. iz Zagreba, D. T. Gavrana 13, protiv 1. tuženika / protivnika osiguranja ŽH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , zastupanog po punomoćniku Mirku Cetina, odvjetniku iz Zagreba Martićeva 6 i 2. tuženika / protivnika osiguranja NAŠA TEŽNJA d.o.o., iz Zagreba, Planinska ulica 13, OIB: 56786516468, zastupanog po punomoćniku Loreni Penezić odvjetnici iz Odvjetničkog društva Orehovec & Partneri d.o.o. Zagreb, Ulica Tadije Smičiklasa 18, radi: osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, izvanraspravno, odlučujući o prijedlogu tužiteljice/ predlagatelja osiguranja od dana 19. rujna 2025. dana 26. siječnja 2026. g.

r i j e š i o j e

Odbijaju se kao neosnovani prijedlozi za osiguranje tužiteljice / predlagatelja osiguranja od dana 19. rujna 2025. koji glase :

I. ) " 1. Temeljem podnesene tužbe za isplatu temeljem koje se vodi spor na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu pod posl. brojem P-______ između predlagatelja osiguranja RH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protivnika osiguranja ŽH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i NAŠA TEŽNJA d.o.o., Zagreb, Planinska ulica 13, OIB: 56786516468, a radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 1.000.000,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 04.04.2022. godine do 31.12.2022. godine, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1.1.2023. godine do 29.12.2023. godine, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te za razdoblje od 30.12.2023. godine do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,

kao i za troškove parničnog postupka koji se vodi na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu pod posl. brojem P-______ te troškova ovog postupka osiguranja,

određuje se osiguranje privremenom mjerom

tako što se nalaže Financijskoj Agenciji da navedeni iznos tražbine određen ovom privremenom mjerom zaplijeni sa svih računa protivnika osiguranja ŽH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i NAŠA TEŽNJA d.o.o., Zagreb, Planinska ulica 13, OIB: 56786516468, na način da izda nalog bankama da tuženicima/protivnicima osiguranja ili trećoj osobi, po nalogu tuženika/protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera.

2. Privremena mjera trajat će do proteka 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu. "

II.) " 2. Temeljem podnesene tužbe za isplatu temeljem koje se vodi spor na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu pod posl. brojem P-______ između predlagatelja osiguranja RH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protivnika osiguranja ŽH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i NAŠA TEŽNJA d.o.o., Zagreb, Planinska ulica 13, OIB: 56786516468, a radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 1.000.000,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 04.04.2022. godine do 31.12.2022. godine, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1.1.2023. godine do 29.12.2023. godine, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te za razdoblje od 30.12.2023. godine do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,

kao i za troškove parničnog postupka koji se vodi na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu pod posl. brojem P-______ te troškova ovog postupka osiguranja

određuje se privremena mjera

1. zabranom prvotuženiku ŽH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da otuđi i optereti nekretnine:

k. č. br. [katastarska čestica], BORINJ, ŠUMA, ukupne površine 179 m2, upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, ZK odjel Crikvenica u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-nova; k. č. br. [katastarska čestica], BORINJ, ŠUMA, ukupne površine 182 m2, upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, ZK odjel Crikvenica u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-nova; k. č. br. [katastarska čestica], BORINJ, ŠUMA, ukupne površine 236 m2, upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, ZK odjel Crikvenica u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-nova; k. č. br. [katastarska čestica], SLANICA, ŠUMA, ukupne površine 665 m2, upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, ZK odjel Crikvenica u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-nova; k. č. br. [katastarska čestica], SLANICA, ŠUMA, ukupne površine 9262 m2, upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, ZK odjel Crikvenica u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-nova; k. č. br. [katastarska čestica], SLANICA, ŠUMA, ukupne površine 1707 m2, upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, ZK odjel Crikvenica u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-nova;

2. zabranom drugotuženiku NAŠA TEŽNJA d.o.o., Zagreb, Planinska ulica 13, OIB: 56786516468 da otuđi i optereti nekretninu:

k. č. br. [katastarska čestica], u naravi ZAGREB, ULICA FRANA FOLNEGOVIĆA, DVORIŠTE površine 162 m2, DVORIŠTE površine 10841 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 1406 m2, SKLADIŠTE površine 397 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 673 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 11 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 465 m2, GARAŽA površine 166 m2, SKLADIŠTE površine 209 m2, SKLADIŠTE površine 239 m2, SKLADIŠTE površine 88 m2, GARAŽA površine 73 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 592 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 394 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 28 m2, GOSPODARSKA ZGRADA površine 141 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 172 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 27 m2, NADSTREŠNICA površine 34 m2, POMOĆNA ZGRADA površine 33 m2, POMOĆNA ZGRADA površine 14 m2, SPREMIŠTE površine 97 m2, NADSTREŠNICA površine 57 m2, SPREMIŠTE površine 137 m2, GOSPODARSKA ZGRADA površine 100 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 648 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 55 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 123 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 141 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 126 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 98 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 1558 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 1134 m2, POSLOVNA ZGRADA površine 8 m2, ZGRADA (OPĆE ) dvije zgrade i dvorište (tlocrtne površine 601 čm) površine 1041 m2, ZGRADA (OPĆE ) dio poslovna zgrada, Zagreb, Ulica Frana Folnegovića 10 površine 1186 m2, GOSPODARSKA ZGRADA dio gospodarska zgrada površine 3 m2, NADSTREŠNICA dio nadstrešnica površine 5 m2, SKLADIŠTE dio skladište površine 572 m2, ukupne površine 23254 m2, upisana u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

3. zabilježbom ove zabrane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici

– Zemljišnoknjižni odjel Crikvenica za nekretnine iz točke 1. ove privremene mjere i u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu – Zemljišnoknjižni odjel Zagreb za nekretnine iz točke 2. ove privremene mjere. Učinak zabilježbe zabrane iz točke 1. i 2. je u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi na koju se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišne knjige neko svoje pravo. Ovrhu na nekretnini predlagatelj osiguranja može predložiti izravno protiv osobe koja je uknjižena kao vlasnik nekretnine na temelju izvršne isprave kojom je protiv protivnika osiguranja utvrđena njegova tražbina radi osiguranja koje je zabrana zabilježena, sukladno čl. 345. st. 5. Ovršnog zakona.

4. Zabilježbu na nekretninama iz točke 1. ove privremene mjere će provesti Zemljišnoknjižni odjel Crikvenica Općinskog suda u Crikvenici, a zabilježbu na nekretninama iz točke 2. ove privremene mjere će provesti Zemljišnoknjižni odjel Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

5. Ova privremena mjera ostaje na snazi trideset dana po pravomoćnosti presude u ovom predmetu. "

I/ 3.) " Temeljem podnesene tužbe za isplatu temeljem koje se vodi spor na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu pod posl. brojem P-______ između predlagatelja osiguranja RH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protivnika osiguranja ŽH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i NAŠA TEŽNJA d.o.o., Zagreb, Planinska ulica 13, OIB: 56786516468, a radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 1.000.000,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 04.04.2022. godine do 31.12.2022. godine, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1.1.2023. godine do 29.12.2023. godine, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te za razdoblje od 30.12.2023. godine do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,

kao i za troškove parničnog postupka koji se vodi na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu pod posl. brojem P-______ te troškova ovog postupka osiguranja,

određuje se osiguranje privremenom mjerom

2. Privremena mjera trajat će do proteka 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu. "

II.) Odbija se predlagatelj osiguranja sa zahtjevom za naknadu troška postupka osiguranja.

Obrazloženje

1. Tužiteljica / predlagatelj osiguranja ( u daljnjem tekstu; predlagatelj osiguranja ) je dana 19. rujna 2029. podnijela tužbu protiv tuženika ( protivnika osiguranja ; u daljnjem tekstu protivnici osiguranja ) radi isplate iznosa od 1.000,000,00 eur s kamatama i troškom postupka te s prijedlogom određivanja mjera osiguranja radi osiguranja novčane tražbine kako su iste naznačene u izreci ovog rješenja.

2. Predlagatelj osiguranja u tužbi u bitnom navodi kako je s

drugoprotivnikom osiguranja dana 17. rujna .2021. sklopila „Ugovor o međusobnim pravima i obvezama Osnivača i direktora tvrtke Moja Težnja d.o.o. (menadžerski ugovor)“ (dalje u tekstu: Menadžerski ugovor). Drugoprotivnik osiguranja; trgovačko društvo MOJA TEŽNJA d.o.o. je u međuvremenu promijenilo tvrtku i sada posluje pod tvrtkom NAŠA TEŽNJA d.o.o. Menadžerskim ugovorom uređena su prava i obveze, pravni status i ovlaštenja predlagatelja osiguranja kao jedinog člana uprave i direktorice drugoprotivnika osiguranja koji je dana 28. srpnja 2021. godine imenovana direktorom drugoprotivnika osiguranja a do tada direktor odnosno jedina osoba ovlaštena za zastupanje drugoprotivnika osiguranja bio je prvoprotivnik osiguranja koji je je ujedno bio i jedini osnivač društva drugoprotivnika osiguranja do 27. rujna 2021. godine, kada je prvoprotivnik osiguranja svoje poslovne udjele u drugoprotivniku osiguranja prenio na sina PH. Osim Menadžerskog ugovora, predlagatelj osiguranja je s drugoproritvnikom osiguranja sklopila i Ugovor o radu od 2. rujna 2021. godine (dalje: Ugovor o radu). Odredbom čl. 1. Menadžerskog ugovora određeno da Ugovor o radu zajedno s Menadžerskim ugovorom i dodatcima čine skup odredbi koje zajedno određuju međusobna prava i obveze Ugovornih strana odnosno predlagatelja i protivnika osiguranja a napominje se i da je predlagatelj osiguranja s drugoprotivnikom osiguranja dana 2. rujna 2021. godine sklopila i Ugovor o upravi poduzeća, ali je taj Ugovor stavljen van snage sklapanjem Menadžerskog ugovora (čl.

11. Menadžerskog ugovora

3. Člankom 5. Menadžerskog ugovora ugovorene strane ugovorile su nagradu direktorici ( predlagatelju osiguranja ) za uspješno dovršenje Faze 1 Projekta „Vrtovi svjetla“ u iznosu od 2.000.000,00 EUR. Način i rokovi isplate ugovorene nagrade određeni su stavcima 2. i 3. čl. 5. Menadžerskog ugovora. Projekt "Vrtovi svjetla" trebao se realizirati na građevinskoj parceli k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], površine 23.254 m 2 (na kojoj su se nalazili pogoni i prateći objekti Tvornice električnih žarulja (TEŽ) Zagreb), u pet faza. Cijeli Projekt "Vrtovi svjetla" obuhvaća BRP 105.895 m2 odnosno 463 stana, 1050 podzemnih parkirnih mjesta i 6.010 m2 prostora u kulturno zaštićenim objektima. Za I. Fazu Projekta „Vrtovi svjetla“ nadležni Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet izdao je za izgradnju zapadnog dijela podzemnih etaža te nadzemnog dijela građevine oznake S1, visine 3 podzemne i 9 nadzemnih etaža (P+8), ukupne građevinske bruto površine 43.835 m 2 sa 163 stana i 687 podzemnih parkirališnih mjesta građevinsku dozvolu br. [broj dozvole] Klasa: UP/l-361-03/19-001/2353, Urbroj: 251-13-22-1/ 042-20- 12 od dana 02.06.2020. godine. Ostale četiri faze projekta obuhvaćaju: Faza II izgradnju stambene zgrade S2 sa 146 stanova na BRP 15.686 m2 nadzemno, Faza III stambena zgrada S3 i podzemnu garažu ispod S3 i S4 sa 52 stana i 363 parkirna mjesta ukupne površine BRP 6.164 m2 nadzemno i BRP 15.813 m2 podzemn ; Faza IV stambena zgrada S4 sa 102 stana ukupne površine BRP 12.694 m2 nadzemno te Faza V rekonstrukcija i prenamjena postojećih kulturno zaštićenih objekata ukupne površine BRP 6.010 m2 nadzemno .

4. Ukupna vrijednost 1. Faze varirala je protekom vremena odnosno s cijenama izgradnje i prodajne cijene po četvornom metru površina. Koncem veljače/ početak ožujka 2022. Projekt 1. Faza vrijedio je približno 80 milijuna EUR-a, a cijeli projekt i znatno preko 200 milijuna EUR-a. Člankom 10. stavak 2. Menadžerskog ugovora strane ugovora ugovorile su da prvoprotivik osiguranja kao osnivač drugoprotivnika osiguranja ima pravo jednostrano raskinuti Menadžerski ugovor u bilo kojem trenutku, ali je u tom slučaju prvoprotivnik osiguranja obvezan isplatiti predlagatelju osiguranja kao direktorici, naknadu razmjerno stupnju realizacije Projekta „Vrtovi svjetla“, ali ne manje od 50% vrijednosti ugovorene nagrade iz čl. 5. Menadžerskog ugovora, i to u roku od 30 dana od dana raskida Menadžerskog ugovora.

5. Drugoprotivnik osiguranja zastupan po direktoru PH, donio je dana 4. ožujka 2022.g. Odluku o otkazu ugovora o radu čime je predlagatelj osiguranja opozvana s dužnosti direktora drugoprotivnika osiguranja koju je Odluku o otkazu predlagatelj osiguranja zaprimila dana 14. ožujka 2022. godine. Drugoprotivnik osiguranja je protiv predlagatelja osiguranja pokrenuo postupak radi naknade štete, koji postupak se vodio pred ovim sudom pod posl. br. P-1781/2022. i prvostupanjskom presudom je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev ovdje drugoprotivnika osiguranja uz obrazloženje kako nije dokazao da mu je nastala ikakva šteta vođenjem poslova od strane predlagatelja osiguranja kao direktorice, a po žalbi ovdje drugoprotivnika osiguranja predmet se nalazi na Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske.

Sud je odlučujući o ovom prijedlogu za osiguranje uvidom u sustav eSpis utvrdio da je presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž- 3391/24. od 3. rujna 2025. potvrđena presuda ovog suda P-1781/2022. ( osim u dijelu troška postupka )

6. Predlagatelj osiguranja u tužbi navodi da je poslove drugoprotivnika osiguranja vodila savjesno i uspješno, pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika djelujući u njegovom je u interesu čime joj pripada pravo na nagradu propisanu člankom 5. Menadžerskog ugovora, u vezi s člankom 10. Menadžerskog ugovora. Osim navedenog se ističe da je predlagatelj osiguranja u maniri dobrog i savjesnog gospodarstvenika te upravo u skladu sa sklopljenim Menadžerskim ugovorom putem društva PATENT d.o.o., s kojim je sklopljen Ugovor o pružanju konzultantskih usluga, pregovarala s GORENJSKOM BANKOM d.d. iz Slovenije radi financiranja projekta „ Vrtovi svjetla“ s kojom su bankom bili dogovarani detalji vezani uz kreditiranje projekta. Razlog sklapanja Ugovora o pružanju konzultantskih usluga bio je zaštita i očuvanje interesa drugoprotivnika osiguranja , odnosno osiguravanje mogućnosti financiranja projekta „Vrtovi svjetla“. Naime, putem društva PATENT d.o.o. ostvareni su pregovori s Gorenjskom bankom d.d. iz Slovenije te je stvorena realna perspektiva financiranja projekta i njegovog ponovnog oživljavanja a na tu okolnost je dotavljena i opsežna dokumentacja ka o preslika komunikacije s IH, mailovi Gorenjske banke d.d. od od 25. siječnja 2022. g. i 4. ožujka .2022. g. te Tehničko izvješće društva M4M INVEST d.o.o. u kojem je kao pretplatnik navedena GORENJSKA BANKA d.d., a kao investitor drugoprotivnik osiguranja te u kojem izvješću je navedeno da je pripremljeno okvirno izvlačenje kredita tijekom razdoblja provedbe projekta. Iz navedene dokumentacije je vidljiv način rada predlagatelja osiguranja u vrijeme dok je bila direktorica drugoprotuvnika osiguranja te je evidentno da je pod njenim vodstvom projekt već mogao biti u izgradnji. Uz navedeno, priložena je i ponuda Erste banke iz svibnja 2021. godine, iz koje nedvojbeno proizlazi da je kao uvjet financiranja postavljeno imenovanje „primjerene osobe“ koju bi kreditor prihvatio za zastupanje društva u svim poslovnim odnosima tijekom razvoja i financiranja projekta. Upravo imenovanjem predlagatelja osiguranja kao direktorice drugoprotuvnik osiguranja je stekao potrebnu legitimnost i povjerenje kreditora, čime je stvorena realna mogućnost nastavka projekta. U okolnostima u kojima se nalazio drugoprotivnik osiguranja – budući da je prvotuženik u lipnju 2021. završio u istražnom zatvoru zbog postojanja sumnje na nezakonitosti te više nije bio u mogućnosti osigurati financiranje – bilo je nužno imenovati osobu koja će preuzeti odgovornost i osigurati kontinuitet poslovanja. Stoga je na mjesto direktora imenovana upravo predlagatelj osiguranja koja je preuzela upravljanje drugoprotuvnika osiguranja upravo s ciljem očuvanja njegove stabilnosti, dok su poslovni udjeli preneseni na sina prvoprotivnika osiguranja PH. Tijekom mandata predlagatelja osiguranja drugoprotivnik osiguranja je došao do pregovora s bankama i osiguranja potrebnih sredstava za nastavak gradnje. Sve aktivnosti predlagatelja osiguranja uključujući pregovore s financijskim institucijama i zaštitu vlasničke strukture, bile su usmjerene isključivo na očuvanje poslovanja drugoprotivnika osiguranja i realizaciju projekta „Vrtovi svjetla“.

7. Sumarno predlagatelj osiguranja navodi da je imenovana za direktoricu jer je ŽH ( prvoprotivnik osiguranja ), tadašnji direktor i osnivač završio u istražnom zatvoru, a nije htio imenovati sina, PH za direktora zbog reputacijskog rizika i iz razloga nepovjerenja iz istih razloga – reputacijskog rizika, sklopljen je i Ugovor s društvom PATENT d.o.o. s odredbom o ugovornoj kazni u slučaju promjene managementa, prvenstveno imajući na umu imenovanje PH kao direktora, budući da u tom slučaju društvo PATENT d.o.o. ne bi bilo u mogućnosti pronaći financiranje za projekt Vrtovi svjetla , nastavno PH smjenjuje predlagatelja osiguranja s mjesta uprave nakon što je saznao da je sudskom registru predana prijava prijenosa poslovnih udjela natrag s PH na ŽH (koji je potpisan odmah kod prijenosa poslovnih udjela s ŽH na PH) te u tom trenutku i iz tog razloga smjenjuje predlagatelja osiguranja s mjesta direktora i prodaje najprije dio poslovnih udjela, a kasnije i sve poslovne udjele trećim osobama te sada više ni prvoprotivnik osiguranja ni PH nisu ni osnivači ni direktori .

8. Predlagatelj osiguranja navodi u tužbi kako proizlazi iz navedenog da je Menadžerski ugovor raskinut s danom 4 . ožujka 2022. g, proizlazi da do raskida nije došlo krivnjom predlagatelja osiguranja budući da je svoje poslove direktora obavljala savjesno, pažnjom dobrog gospodarstvenika te da pritom nije nanijela nikakvu financijsku ni bilo kakvu drugu štetu drugoprotuvniku osiguranja. Slijedom toga, razvidno je da je do raskida došlo jednostrano, isključivom voljom drugoprotivnika osiguranja . Predlagatelj osiguranja te protivnici osiguranja su člankom 10. stavak 2. Menadžerskog ugovora ugovorili da prvoprotivnik osiguranja kao osnivač drugoprotivnika osiguranja ima pravo jednostranog raskida Ugovora u bilo kojem trenutku, ali je u tom slučaju obvezan isplatiti tužiteljici kao direktorici naknadu razmjerno stupnju realizacije Projekta „Vrtovi svjetla“, ali ne manje od 50% vrijednosti ugovorene nagrade i to u roku od 30 dana od raskida ugovora. Dakle, prvoprotivnik osiguranja je bio dužan isplatiti tužiteljici / predlagatelju osiguranja iznos od 1.000.000,00 EUR najkasnije do 3. travnja 2022. g., no do danas to nije učinio.

9. Predlagatelj osiguranja i protivnici osiguranja su člankom 10. stavak 8. Menadžerskog ugovora ugovorili da u slučaju neplaćanja ugovorenog iznosa prema članku 5. i 10. Menadžerskog ugovora, direktorica (ovdje predlagatelj osiguranja ) je ovlaštena na temelju tog Ugovora neposredno provesti prisilnu ovrhu na cjelokupnoj imovini drugoprotivnika osiguranja kao i na računima i novčanim sredstvima. U skladu s time predlagatelj osiguranja je dana 8. ožujka 2023. godine podnijela zahtjev za izravnu naplatu na FINA-u, ali je FINA vratila osnovu za plaćanje uz Obavijest o nemogućnosti izvršenja jer predmetni Menadžerski ugovor nije osnova za plaćanje sukladno članku 3. stavak. 1. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Dakle, predlagatelj osiguranja se nije uspjela naplatiti od drugoprotivnika osiguranja sukladno odredbi članka 10. stavak 8. Menadžerskog ugovora. Predlagatelj osiguranja je protiv drugoprotivnika osiguranja na osnovu Menadžerskog ugovora, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu pod posl. br. Ovr- 2357/2023 podnijela prijedlog za osiguranje zasnivanjem založnog prava na nekretnini drugoprotivnika osiguranja no pravomoćno je odbijena s prethodno navedenim prijedlogom rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž Ovr-1823/2024 od 25. svibnja 2025.g., koji je odbio žalbu predlagatelja osiguranja RH kao neosnovanu i potvrdio rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2357/2023 od 5. prosinca 2024.g., uz sljedeće obrazloženje: " Da bi Menadžerski ugovor odnosno privatna isprava, kao javnobilježnički akt – ovršna isprava, proizvodila pravne učinke prema II- tuženiku, javnobilježničku potvrdu trebali su zatražiti svi ili neki od sudionika pravnog posla (čl. 59. st. 1. ZJB-a). Navedeno znači, da javnobilježničku potvrdu privatne isprave, ako je stranka pravna osoba, može zatražiti u ime pravne osobe osoba koja ju je ovlaštena zastupati (čl. 41. st. 1. ZTD-a) u trenutku kada je potvrda zatražena (čl. 78. ZJB-a) ili koja ima ovlaštenje zakonskog zastupnika da to učini, a u svakom slučaju, čak i da je solemnizaciju zatražila samo tužiteljica, javni bilježnik je bio dužan navesti od kuda proizlazi ovlaštenje I-tuženika za traženje javnobilježničke potvrde predmetnog Ugovora u trenutku kada je ta potvrda faktično i napravljena. ŽH (I. tuženik) u vrijeme kada je solemnizacija predmetne privatne isprave (Menadžerski ugovor) napravljena, 15.12.2021., nije imao nikakva zakonska prava glede zastupanja II. tuženika (rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj Tt- 21/42289-2 od 27.09.2021.). U trenutku kada je predmetni Ugovor podnesena na solemnizaciju javnoj bilježnici, TH (I. tuženik) nije ima ni članska ni upravljačka prava nad II. tuženikom. U takvoj situaciji, potvrdu su mogli zatražiti osoba koja je upisana kao osoba ovlaštena za zastupanje II. tuženika u trenutku kada je potvrda zatražena sa ili bez tužiteljice, ili pak samo tužiteljica, ali uz obvezu dokazivanja da za to postoji suglasnost novog zakonskog zastupnika II. tuženika, a što je svakako bila dužna provjeriti i javna bilježnica prije same potvrde ugovora i na to stranke upozoriti (čl. 34. st. 2. ZJB-a), što je sve u konkretnom slučaju izostalu, unatoč svijesti i znanju javne bilježnice za nedostatak u zastupanju na strani I. tuženika. U javnobilježničkoj potvrdi predmetne privatne isprave (Menadžerski ugovor) nisu sadržani niti točni podaci o sudionicima predmetnog pravnog posla. U toj potvrdi su sadržani podaci o tužiteljici i ŽH (I. tuženik) kao fizičkoj osobi. Međutim, ŽH (I. tuženik) nije potpisao predmetni Ugovor kao sudionik tog pravnog posla, već kao tada jedini član društva i time osoba ovlaštena da u ime i za račun II. tuženika sastavi ugovor kakav je predmetni, sve s obzirom na zabranu da tužiteljica, kao tada jedina osoba ovlaštena osoba za zastupanje II. tuženika, sklopi takav Ugovor sama sa sobom. Stoga, očito svjesna navedenog i znanja da ŽH (I. tuženik) u trenutku kada joj je isparava podnesena na solemnizaciju nema zakonsko pravo zastupanja II. tuženika (čl. 41. st. 1. ZTD-a i očitovanje javne bilježnice od 9. ožujka 2023.) u potvrdi solemnizacije javna bilježnica nije niti naznačila da je potvrda sačinjena na traženje II. tuženika, a niti je naznačeno ikakvo svojstvo ŽH (I. tuženika) u odnosu na II. tuženika kao stranku ugovora (čl. 42. JbP u vezi s čl. 59. i čl. 69. ZJB-a). Slijedom navedenog, takav javnobilježnički akt nema snagu javne isprave, jer sama potvrda javne ispravi sadrži neistinite podatke o sudionicima/ovlaštenim osobama za zastupanje, a posljedica toga je u konkretnom slučaju da predmetni javnobilježnički akt (Menadžerski ugovor) nije ovršna isprava u odnosu na ovdje II. tuženika (čl. 70. st. 1. i 2. ZJB-a u vezi s čl. 50. st. 1. Ovršnog zakona, Nar. nov. broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24.) "

10. Prema navedenom predlagatelj osiguranja ima valjanu privatnu ispravu, koja nije stekla svojstvo ovršne isprave, slijedom čega ne može s uspjehom u postupku osiguranja (OGS ZG Ovr-2357/2023) tražiti donošenje mjere koju je predložila donijeti, te se ne može naplatiti od drugoprotivnika osiguranja sukladno odredbi članka 10. stavak 8. Menadžerskog ugovora, a sve sukladno prethodno navedenom obrazloženju navedenog drugostupanjskog suda.

11. Raskid Menadžerskog ugovora od strane drugoprotivnika osiguranja proizveo je obvezu isplate naknade u korist predlagatelja osiguranja u skladu s člankom 10. stavkom 2. istog ugovora. Iako predlagatelj osiguranja raspolaže solemniziranim ugovorom, uslijed pravnih i činjeničnih okolnosti koje su nastale nakon sklapanja ugovora – ponajprije činjenice da je javni bilježnik potvrdio ugovor u trenutku kada prvoprotivnik osiguranja više nije imao zakonsku ovlast zastupanja drugoprotivnika osiguranja ; taj ugovor, zaključuje Županijski sud u Zagrebu, nije stekao svojstvo ovršne isprave prema odredbama Zakona o javnom bilježništvu i Ovršnog zakona. Međutim, sama ta okolnost ne dovodi u pitanje činjenicu da Menadžerski ugovor ostaje valjana obveznopravna osnova, niti oslobađa drugoprotivnika osiguranja od preuzetih ugovornih obveza. Predlagatelj osiguranja je poduzela sve raspoložive mjere prisilne naplate, ali kako se ista nije mogla realizirati zbog formalnih nedostataka solemnizacije, to predlagatelju osiguranja preostaje jedino sudskim putem ostvariti svoja prava iz ugovornog odnosa, te se s punim pravom podnosi ovu tužba i protiv II. tuženika; drugoprotivnika osiguranja radi isplate ugovorene naknade koja joj nesporno pripada na temelju sklopljenog Menadžerskog ugovora te se predlaže usvojiti tužbeni zahtjev kao i odrediti predložene mjere osiguranja.

12. Napominje se da se rješenjem P-5912/2025. -23 od 7. studenog 2025. Općinski građanski sud u Zagrebu oglasio stvarno nenadležnim i odredio dostaviti predmet ovom sudu po pravomoćnosti navedenog rješenja, te je spis predmeta dana 29. prosinca 2025. dostavljen ovom sudu. Nastavno, radi odlučivanja o predloženim predloženim mjerama mjerama osiguranja po naredbi uređujućeg suca osnovan je spis upisničke oznake Ovr-4/2026. te će se ovaj izvanparnični postupak osiguranja voditi pod navedenim poslovnim brojem spisa, a parnični postupak između istih stranaka pod poslovnim brojem P-2917/2025.

13. Prijedlozi za osiguranje predloženim mjerama osiguranja nisu osnovani.

14. U svojim odgovorima na tužbu 24. studenog 2025. prvo tuženik / prvoprotivnik osiguranja se protivi navodima tužbe kao i tužbenom zahtjevu s prijedlogom da se isti odbije uz naknadu troška dok su u odnosu na predložene mjere osiguranja očitovao kako smatra da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje iste budući predlagatelj osiguranja nije učinila vjerojatnim ni postojanje svoje novčane tražbine kao ni opasnost za njeno ostvarenje u odnosu na prvoprotivnika osiguranja. Provoprotivnik osiguranja / prvo tuženik u svom odgovoru na tužbu je naveo kako tužiteljica / predlagatelj osiguranja niti ne tvrdi da prvo tuženik / protivnik osiguranja poduzima nikakve radnje kojima bi se ukazivalo na postojanje kakve opasnosti da u redovnom postupku se tražbina neće moći naplatiti ili da će njena naplata biti znatno otežana te da navodi kako ne postoji sigurnost naplate predstavlja tek puku tvrdnju, ničim potkrijepljenu ni na razini vjerojatnosti, koja kao takva već sama za sebe ne ukazuje na postojanje bilo kakve bojazni. Ujedno se navodi kako prvo tuženik / protivnik osiguranja je vlasnik odnosno imatelj brojnih poslovnih udjela u brojnim trgovačkim društvima koja dobro posluju i imaju vrijednu imovinu a kojima je on direktor te da on nije insolventan niti je bez vrijednije imovine te da tu pretpostavku u smislu opasnosti tužiteljica / predlagatelj osiguranja nije učinila vjerojatnom.

15. U svojim odgovorima na tužbu 12. studenog 2025. drugo tuženik / drugoprotivnik osiguranja je naveo kako se protivi navodima tužbe i tužbenom zahtjevu s prijedlogom da se isti odbije uz naknadu troška dok su u odnosu na predloženu mjeru osiguranja naveo kako tužiteljica/ predlagatelj osiguranja ni na koji način nije učinila vjerojatnim da uopće ima bilo kakvu tražbinu prema drugo tuženiku / drugoprotivniku osiguranja niti opasnost da će bez takve mjere on spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Štoviše, iz izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu u vlasništvu drugotuženika a upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vidljivo je da tužiteljica već ima upisanu zabilježbu ovrhe pod posl. brojem Z-45309/2022, i to temeljem rješenja o ovrsi posl. broj Ovr-2130/2022, i to za istu tražbinu, u dokaz čega je i dostavljen izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Drugoprotivnik osiguranja navodi i da je odredbom čl. 84. st. 3. Ovršnog zakona propisano da nakon zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjene prava vlasništva niti kojeg drugoga stvarnog prava utemeljen na raspoložbi ovršenika, bez obzira na to kad je ta raspoložba poduzeta, te da je slijedom toga jasno da ne postoji opasnost da će drugotuženik / drugoprotivnik osiguranja bez predložene mjere osiguranja svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Navodi se i da predlagatelj osiguranja nije ukazala ni na bilo koju konkretnu radnju drugotuženika / protivnika osiguranja iz koje bi proizlazila opasnost naplate tražbine tužiteljice/ predlagatelja osiguranja. Ujedno je navedeno da je u korist tužiteljice još uvijek uknjiženo i založno pravo pod posl. brojem Z- 36723/2022, a sve temeljem rješenja o osiguranju Ovr-1888/2022. te da radi svega navedenog nema mjesta određivanju privremene mjere.

16. Odredbom čl. 341 st. 2 Ovršnog zakona (Narodne Novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24. ; dalje u tekstu OZ ) određeno je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila tog zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju, a predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog

17. Nastavno, odredbom čl. 344 OZ-a određeno je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Odredbom čl. 345 st. 1 t. 3 i 5 OZ određeno je da se radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito: zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu te nalog banci da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određena privremena mjera.

18. Kod donošenja ove odluke sud primarno ističe da prilikom odlučivanja o postojanju zakonskih pretpostavki za prihvaćanje prijedloga za osiguranje, sucima je kod izvođenja zaključka o osnovanosti predložene mjere osiguranja dano ovlaštenje reducirati svoja uvjerenja sa stupnja izvjesnosti na stupanj vjerojatnosti. Vjerojatnost je slabiji stupanj uvjerenja o postojanju određene činjenice koji dopušta već i samo utvrđenje mogućnosti da se takvo uvjerenje poklapa sa stvarnošću. Vjerojatnost je slabiji stupanj uvjerenja o postojanju određene činjenice od izvjesnosti njezinog postojanja pa sud u postupku osiguranja na temelju vlastite prosudbe ispituje samo postoji li veća mogućnost da određena činjenica postoji od mogućnosti da ona ne postoji.

19. Uvidom u predložene mjere osiguranja utvrđuje se da je predlagatelj osiguranja predložio više sredstava i predmeta osiguranja i to prema čl. 345. st. 1. t. 3 i 5. OZ-a u odnosu na oba protivnika osiguranja i to zapljenu i uskratu isplate s računa oba protivnika osiguranja, koju je mjeru osiguranja predložio s tužbom od 19. rujna 2025. u dva navrata i zabranu opterećenja i i otuđenja nekretnina oba protivnika osiguranja. Jednako tako sud je uvidom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu , utvrdio je na nekretninama upisanim u navedeni uložak ( u ukupnoj površini od 23.254 m2 ) kojih je vlasnik drugoprotivnik osiguranja upisano založno pravo u korist predlagatelja osiguranja a radi osiguranja tražbine predlagatelja osiguranja u visini od 1.000.000, 00 eur

20. Sud utvrđuje da je rješenje o stvarnoj nenadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj P-5912/2025-3 od 7. studenog 2025. iskazani punomoćnik predlagatelja osiguranja zaprimio 11. studenog 2025. te da je podneskom od 14. siječnja 2026. ovom sudu podnio podnesak u parničnom predmetu P- 2917/2025. u kojem se očitovao na odgovore na tužbu protivnika osiguranja kao tuženika te je u odnosu na predložene mjere osiguranja naveo kako je predlagatelj osiguranja i više nego dovoljno učinio vjerojatnim svoju tražbinu prema i prvo i drugo protivniku osiguranja a da postoji opasnost da će protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu da proizlazi iz činjenice da drugo protivnik osiguranja opterećuje jedinu nekretninu u svom vlasništvu putem povezanog društva Moneo d.o.o. dok je drugo protivnik osiguranja unuci darovao nekretnine Ugovorom o darovanju od 16. svibnja 2025.

21. U odnosu na navedeno sud ukazuje da je i u parničnom postupku P- 2917/2025. drugo tuženik trgovačko društvo kao i u ovom postupku osiguranja te da kao takvo ne može imati unuku i toj unuci darovati svoje nekretnine, a ako bi i tome bilo tako u slučaju da se radi o omašci u pisanju, ako su te nekretnine i darovane; iste ne mogu biti predmet osiguranja budući nisu vlasništvo protivnika osiguranja. Nastavno, unatoč činjenici da predlagatelj osiguranja ima saznanja da se postupak osiguranja po njegovim prijedlozima za osiguranje vodi pred ovim sudom ( dostava podneska ovom sudu od 14. siječnja 2026. ) , on nije izvršio potrebnu korekciju prijedloga za osiguranje budući je naznačio da se temeljem podnesene tužbe za isplatu temeljem koje se vodi spor na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, podnose prijedlozi za osiguranje te u tom smislu sami prijedlozi trpe nedostatak radi kojeg se u konkretnom slučaju i ne može postupati posebno kada se ima u vidu da su i ovršni i postupci osiguranja strogo formalni postupci.

22. Nadalje, u svojim prijedlozima za osiguranje predlagatelj osiguranja je u smislu čl. 341 st. 2. OZ-a i 344 st. 1 OZ označio tražbinu čije osiguranje traži od oba protivnika osiguranja, no po stavu suda nije učinio vjerojatnim opasnost da će bez predloženih mjera osiguranja protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti , prikrili ili na drugi način njome raspolagati. Naime predlagatelj osiguranja nije u svojim prijedlozima za osiguranje ukazao na konkretne radnje koje su ili bi protivnici osiguranja poduzimali s namjerom otuđenja, prikrivanja ili bilo kojeg raspolaganja predloženim predmetima osiguranja; kako novčanim sredstvima na računima tako ni nekretninama. U tom smislu a vezano za odredbu čl. 341 st. 2 OZ predlagatelj osiguranja nije naveo ni jednu činjenicu na kojoj temelji zahtjev za određivanje mjera osiguranja niti je priložio i jedan dokaz kojima bi navode po opasnost po naplatu svoje tražbine potkrijepio. Nije sporno da je iznos koji predlagatelj osiguranja kao tužitelj potražuje od protivnika osiguranja kao tuženika visok i iznosi u glavnici 1.000.000,00 eura bez kamata i troška postupka. Međutim imajući u vidu predmete osiguranja za oba protivnika osiguranja kako novčana sredstva na računima tako i nekretnine, sud smatra da i u tom smislu predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim opasnost da se neće moći u slučaju usvajanja njegovog tužbenog zahtjeva naplatiti od jednog ili drugog ili oboje protivnika osiguranja. Naime, predlagatelj osiguranja ničim nije učinio vjerojatnim da su protivnici osiguranja insolventni, ili da su im npr. računi blokirani pa da se predlagatelj osiguranja ne bi mogao naplatiti iz novčanih sredstava na njihovim računima . Jednako tako u odnosu na predloženu mjeru osiguranja u odnosu na protivnike osiguranja predlagatelj osiguranja je predložio kao mjere osiguranja zabranu otuđenja i opterećenja nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje obuhvaćaju više nekretnina kako u Zagrebu tako i u Crikvenici i to u naravi šume , dvorišta, skladišta, poslovne zgrade i dr. no predlagatelj ne navodi koja bi bila vrijednost pa i okvirna tih nekretnina a da vrijednost tih nekretnina ne bi bila dostatna za namirenje njegovog potraživanja a u smislu odredbe iz čl. 5. st. 2. OZ-a kojom je određeno da ako je je predloženo više sredstava ili više predmeta ovrhe, odnosno osiguranja, sud će, na prijedlog ovršenika, odnosno protivnika osiguranja, ograničiti ovrhu, odnosno osiguranje samo na neka od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje ili osiguranje tražbine.

23. U tom smislu predlagatelj nije dostavio dokaz da bi protivnici osiguranja raspolagali svojom imovinom na način poduzimanja konkretnih radnji na naznačenim nekretninama u smislu oglašavanja prodaje tih nekretnina, davanja ponude agencijama za prodaju nekretnina, podizanje kredita i davanje tih nekretnina kao zalog i sl. Predlagatelj osiguranja u tom smislu nije učinio ni vjerojatnim ; kako navodi ; postojanje sigurnosti da se neće moći naplatiti na sredstvima na računu protivnika osiguranja ( radi čega predlaže osiguranje na nekretninama protivnika osiguranja ) niti je na tu okolnost dostavio ikakav dokaz npr. izvod iz očevidnika FINE. Ujedno sud ukazuje da je predlagatelj osiguranja na nekretninama drugoprotivnika osiguranja stekao založno pravo radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 1.000.000,00 eur a temeljem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-1888/2022. od 29. lipnja 2022., te da u svom očitovanju od 14. siječnja 2026. predlagatelj osiguranja to nije osporio da je to založno pravo uknjiženo upravo radi osiguranja tražbine čije se osiguranje traži i u ovom postupku osiguranja.

24. Prema navedenom kako iz čl. 341 OZ tako i čl. 344 OZ proizlazi da sud može donijeti rješenje o osiguranju nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere samo ako su kumulativno ispunjene dvije pretpostavke; ako predlagatelj učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti , prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Sud smatra da u ovom konkretnom slučaju nisu ispunjene obje pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine budući predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti , prikriti ili na drugi način njome raspolagati, slijedom čega je odlučeno kao u t. I. ) izreke rješenja. Odluka o troškovima iz t. II. ) izreke rješenja temelji se na odredbi čl. 14 t. 4 OZ ; navedenom je odredbom određeno da je ovršenik odnosno protivnik osiguranja dužan ovrhovoditelju odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove potrebne za ovrhu ili osiguranje.

25. Budući su prijedlozi za osiguranje predlagatelja osiguranja odbijeni, to nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 14. st. 4 OZ prema kojem bi protivnici bili dužni naknaditi troškove ovog postupka za osiguranje .

U Zagrebu 26. siječnja 2026.

Sudac

Nada Nekić Plevko

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka rješenja. O žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske , a žalba se podnosi ovome Sudu u tri (3) primjeraka.

DNA:

1. predlagatelju osiguranja po odvj.

2. 1. protivniku osiguranja po odvj. uz podnesak predlagatelja osiguranja od 14. 1. 2026.

3. 2. protivniku osiguranja po po odvj. uz podnesak predlagatelja osiguranja

od 14. 1. 2026.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte