REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-113/2020-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Krešimiru Koketiju, u pravnoj stvari tužiteljice ŠG, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Lucija Car-Pavlić, odvjetnica u OD Križanec, Car-Pavlic & Poparić j.t.d., sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, kojeg zastupa RG, dipl.iur. prema generalnoj punomoći Su-357/15, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Marka Križanca, odvjetnika i punomoćnika tuženika RG, **.**.2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., isplatiti tužiteljici ŠG iznos od 5.361,99 EUR (pettisućatristošezdesetjedan euro i devedesetdevet eurocenti) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim:

- na iznos od 4.313,49 EUR od 6. studenoga 2018. pa do isplate;

- na iznos od 1.048,50 EUR od 20. studenoga 2017. pa do isplate;

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ŠG u dijelu u kojem traži od tuženika Croatia osiguranje d.d., isplatu 78,61 EUR te isplatu svih zatraženih zakonskih zateznih kamata za razdoblje od 26. siječnja 2017. do 19. studenoga 2017., kao neosnovan.

III Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d da nadoknadi tužiteljici ŠG troškove postupka u iznosu od 3.970,39 EUR (tritisućedevetstosedamdeset eura i tridesetdevet eurocenti) sa zakonskim zateznim kamatama od 26. siječnja 2026. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je 16. siječnja 2017. oko 8,55 sati prilikom dolaska na posao doživjela nezgodu na pješačkoj stazi (nogostupu) u Zagrebu, u blizini [adresa], na način da se poskliznula na neočišćeni snijeg i led na toj pješačkoj stazi, uslijed čega je pala na tlo i zadobila tešku tjelesnu ozljedu, odvezena je kolima hitne medicinske pomoći od mjesta nezgode u KBC "Sestre milosrdnice", Klinika za traumatologiju. HZZO priznao je ozljede kao ozljede na radu. Poziva se na mjerodavne odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu iz kojih proizlazi obveza Grada Zagreba da održava javne površine, osobito pješačke staze i uklanja led i snijeg s iste, a budući da Grad Zagreb nije ispunio tu svoju obvezu tužiteljica je pretrpjela imovinsku i neimovinsku štetu. U vrijeme štetnog događaja Grad Zagreb je imao sklopljen ugovor o osiguranju odgovornosti (polica broj [broj police]), radi čega tuženik izravno odgovara tužiteljici za nastalu štetu, sukladno čl. 964. i 965. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 - dalje u tekstu: ZOO). Navodi da je u štetnom događaju zadobila tešku tjelesnu ozljedu desne noge, prijelom potkoljenice, uključujući nožni zglob, radi čega je bila privremeno nesposobna za rad u trajanju od preko 4 mjeseca (od 16. siječnja 2017. do 18. svibnja 2017.), bolnički je liječena u razdoblju od 16. siječnja 2017. do 20 siječnja 2017., kada je obavljen operativni zahvat – otvorenu repoziciju prijeloma i osteosinteze. Usprkos provedenom liječenju, tijekom kojeg je tužiteljica, pored niza nelagodnosti, trpila fizičke bolove i strah i tijekom kojeg je bila potrebna tuđa pomoć i njega druge osobe, kod iste su zaostale trajne posljedice zadobivenih ozljeda (učestala bolnost i oticanje noge) i naruženje (ožiljci) radi čega tužiteljica trpi duševne boli. Navodi da je u vrijeme štetnog događaja imala navršenih 28 godina života. Pored navedenog, tužiteljica je pretrpila i imovinsku štetu u obliku izmakle koristi – izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad u vrijeme liječenja, troškove liječenja kao i troškove prijevoza radi odlaska liječenju i ispunjavanju svakodnevnih životnih potreba i zadaća. Konačno navodi da se 20. studenoga 2017. i 6. studenoga 2018. obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom, međutim tuženik je otklonio svoju odgovornost. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev sa zakonskim zateznim kamatama te dosuditi joj troškove postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu te tijekom postupka priznaje da je u vrijeme štetnog događaja 16. siječnja 2017. Grad Zagreb imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti broj 078100011126 za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 30. lipnja 2017. kojom policom je osigurana javna odgovornost prema trećima osobama u iznosu od 200.000,00 kn po štetnom događaju. Osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, ističe prigovor nedostataka pasivne legitimacije, osporava odgovornost osiguranika, nastanak štetnog događaja, ističe prigovor isključive krivnje tužiteljice za nastanak štetnog događaja, osporava osnovu i visinu. Ističe da je sukladno čl. 97. st. 2. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba 6/17) propisano da je za snijeg i led s krova zgrade i nogostupa uz zgradu dužan ukloniti vlasnik ili korisnik stana ili poslovnog prostora u zgradi, odnosno upravitelj zgrade. Napominje kako je temeljem Uvjeta za osiguranje od izvanugovorne odgovornosti propisano kako je osiguranjem pokrivena isključivo izvanugovorna (javna) odgovornost osiguranika, koja proizađe iz obavljanja njegove registrirane djelatnosti, vlasništva, posjedovanja ili određenog svojstva stvari te pravnog odnosa, a kako iz opisa nastanka štetnog događaja proizlazi da je do pada došlo na nogostupu u Radničkoj cesti kod kbr.80, nije utvrđeno da bi Grad Zagreb bio vlasnik te čestice. Ističe prigovor isključive krivnje tužiteljice za nastanak štetnog događaja jer nije primijenila dužnu pažnju prilikom kretanja. Potvrđuje da se tužiteljica obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom zaprimljenim 20. studenoga 2017. Zaključno osporava tijek kamata te predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.

3. Inicijalno postavljenim tužbenim zahtjevom iz tužbe tužiteljica je tražila isplatu 49.923,68 kn / 6.626,01 EUR s kamatama. Podneskom od 3. ožujka 2021. tužiteljica je izvršio preinaku tužbe jer je tražila isplatu 70.923,70 kn / 9.413,19 EUR, čemu se tuženik nije protivio. Sud cijeni da je preinaka tužiteljice svrsishodna za konačno rješenje spora među strankama. Svako drugo tumačenje bilo bi pretjerano formalističko te bi time bila narušena sam bit prava tužiteljice na pristup sudu (tako i VSRH Rev 3158/2018 od 22. studenoga 2023., USRH U-III/4474/2019 od 29. ožujka 2022. te ESLJP Vugdelija protiv Hrvatske (zahtjev br. 14692/18) od 20. veljače 2024.).

3.1. Nakon medicinskog vještačenja, tužiteljica je podneskom od 29. srpnja 2022. tražila isplatu 40.823,70 kn / 5.418,24 EUR s kamatama. Ovakvom dispozicijom tužiteljica je djelomično povukla tužbu u smislu čl. 193. ZPP-a (tako i VSRH Su IV- 16/2021-8 od 26. travnja 2021.), a budući da se tuženik podneskom od 13. rujna 2023. pravovremeno protivio povlačenju, u toj fazi postupka bio je mjerodavan ranije postavljeni zahtjev postavljen podneskom od 3. ožujka 2021.

3.2. Podneskom od 30. kolovoza 2023. tužiteljica je tražila isplatu 40.823,70 kn / 5.418,24 EUR s kamatama, čime je ponovno djelomično povukla tužbu, međutim ovaj put se tuženik nije protivio istom. Nakon financijskog vještačenja, tužiteljica je podneskom od 25. srpnja 2025. tražila 5.440,60 EUR s kamatama. Ovakvom dispozicijom, izvršila je preinaku tužbe, koju sud ocjenjuje svrsishodnu za konačno rješenje spora među strankama, a tuženik se istoj nije ni protivio. Prema tome, konačno postavljeni tužbeni zahtjev iz podneska od 25. srpnja 2025. mjerodavan je za odluku u sporu.

4. Tijekom postupka sud je pregledao fotografije mjesta nesreće (list 14, 89-90 spisa) i ozljede tužiteljice (list 33-34 spisa), pročitao je Prijavu ozljede na radu (list 15-18 spisa), Očitovanje Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba od 16. siječnja 2020. (list 19 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 24-32 spisa), Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad (list 35-40 spisa), Očitovanje Prosperitus savjetovanje (list 41 spisa), Račune i potvrde o taxi prijevozu (list 42-51 spisa), Odštetni zahtjev od 6. studenoga 2018., (list 52-58 spisa), Obavijest o otklonu odštetnog zahtjeva (list 59 spisa), Policu osiguranja (list 67-85 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige (list 86 i 87 spisa), Odštetni zahtjev od 20. studenoga 2017., (list 91- 97 spisa), Potvrda o stanju vremena (list 112-115 spisa), Ugovori o radu i potvrde plaća (list 116-148 spisa), Očitovanje HZZO o obračunu naknade (list 160-162, 166- 167, 178 spisa), saslušani su svjedoci PG (list 208-209 spisa) i LG (list 253-254 spisa) te tužiteljica (list 254-255 spisa), izvedeno je medicinsko vještačenje po vještaku doc.dr.sc. Miljenku Franiću (list 215-216, 265-266 spisa), izvedeno je financijsko vještačenje po vještaku Darku Prpiću iz Darfin d.o.o. (list 278- 282 spisa).

5. Svi izvedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje u tekstu: ZPP).

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, za tuđu pomoć i njegu te troškove liječenja i prijevoza, sve s pripadajućim kamatama, koju je tužiteljica pretrpjela 16. siječnja 2017., u Zagrebu, u blizini [adresa], na način da se poskliznula na neočišćeni snijeg i led, uslijed čega je pala na tlo i pri tom zadobila tešku tjelesnu ozljedu desne noge – prijelom potkoljenice uključujući nožni zglob, a sve sukladno čl. 19. u svezi s čl. 1100. i čl. 1089. u svezi s čl. 1093., čl. 964. i 965. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, - dalje u tekstu ZOO).

8. Nije sporna aktivna legitimacija odnosno da se tužiteljica ozlijedila, kao i da je u vrijeme štetnog događaja Grad Zagreb imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti, kojom je osigurana javna odgovornosti prema trećim osobama u iznosu od 200.0000,00 kn / 26.544,56 EUR. Također nesporno je da se tužiteljica obratila tuženiku Odštetnim zahtjevom od 20. studenoga 2017., a potom i Odštetnim zahtjevom od 6. studenoga 2018.

8.1. Sporna je osnova i visina zahtjeva te pasivna legitimacija, odgovornost osiguranika, nastanak štetnog događaja, doprinos tužiteljice nastanku štete.

9. Tijekom postupka sud je na okolnost nastanka štetnog događaja saslušao svjedoke PG i OG. PG u bitnome je naveo da se predmetni događaj dogodio početkom 2017. godine ispred Zagrebtowera ujutro oko 9 sati, kretao se prema ulaznim vratima Zagrebtowera i hodao je iza troje osoba, a jedna od njih ovdje tužiteljica se tom prilikom poskliznula i pala te su ostalih dvoje ljudi njoj prvi prišli u pomoć. Digli su ju, međutim čim se naslonila na nogu, izgubila je svijest. Nazvao je hitnu pomoć, koja je relativno brzo došla. Na fotografiji (list 14 spisa) pokazuje da je tužiteljica pala točno na označenom krugu odnosno nešto neposredno iznad njega na sporednom putu koji spaja put sa slike i pristup Zagrebtoweru. Dalje, navodi da je na mjestu događaja bio led na površini te da nije bilo dobro očišćeno. Ne može se točno sjetiti je li tužiteljica tada imala obuvene čizme ili cipele, ali pretpostavlja da se radilo o zimskoj obući i sjeća se da su bile crne boje. Ističe da je leda bilo ne samo na tom mjestu nego na cjelokupnoj pješačkoj stazi odnosno na obje staze vidljive na fotografiji list 14 spisa, led je bio vidljiv ali nije bilo moguće nigdje drugdje hodati, jedino eventualno po snijegu, ali da je i taj snijeg bio već blago zamrznut.

9.1. Nadalje, svjedok LG u bitnom je naveo da je poznavao tužiteljicu jer su zajedno radili 2016. do 2017. godine. Znam da je 2017. godine pala na putu prema uredu na način da se poskliznula na jednom zaleđenom dijelu nogostupa, što mu je ona kasnije javila. Po uputi zajedničke suradnice otišao je na lice mjesta slikati nogostup gdje je tužiteljica pala te je u međuvremenu utvrdio da je taj dio nogostupa naknadno očišćen. S obzirom da je tužiteljica pala na putu prema poslu, po uputi poslodavca nosio je papire radi prijave ozljede na radu. Osobno nije vidio pad tužiteljice, međutim mogu reći da je toga dana bila poledica jer je i sam pazio kako će hodati na putu do posla. Pokazuje na fotografiji (listu 90 spisa) mjesto pada tužiteljice, koju je od nje saznao.

9.2. Tužiteljica u svom iskazu u bitnome navodi da je početkom 2017. godine na putu prema poslu pala na zaleđenom nogostupu te se ozlijedila i slomila desni gležanj. Nije mogla ustati jer je trpjela užasne bolove, a u jednom trenutku pala je u nesvijest. Imala je obuvene zimske čizme s gumenim dionom. Prilikom operacije dali su joj spinalnu anesteziju. Kada su me operirali ugradili su joj sipku sa 6 ili 7 šarafa. Boravila je u bolnici tjedan dana nakon čega su ju otpustili. 2 mjeseca nakon toga vrlo teško se kretala, noga joj je oticala, trpjela je užasne bolove koji su se širili i na ostatak tijela. Oporavak je trajao 4 mjeseca, a nije vadila šarafe iz noge jer je pretrpjela toliku traumu da vise ne želi ići u bolnicu. Tih 4 mjeseca išla je na preglede i kontrole kod kirurga, a nakon toga kod liječnika fizijatra otprilike mjesec dana. S obzirom da je htjela što brže ozdraviti išla je i privatno kod fizijatra, nabavila je gumenu loptu i još par stvari koje su joj bile potrebne za oporavak. U pravilu je išla taksijem, Uberom kod fizijatra, s obzirom da se teško kretala i nije mogla ići tramvajem zbog stepenica, a i tramvajska stanica je bila poprilično udaljena od mjesta gdje je živjela. Sestra joj je pružala pomoći i njegu. 2017. godine bila je zaposlena u odvjetničkom uredu kao odvjetnički vježbenik. Prosječena placa joj je bila otprilike 6.000,00 kn, a do rujna 2016. godine bila je zaposlena u jednoj udruzi gdje joj placa nije bila visa od 4.000,00 kn. lako joj je priznata ozljeda na radu uzeta joj je u obzir prosječna plaća u zadnjih 6 mjeseci, koja je bila manja od plaće koju je ostvarivala u tom odvjetničkom uredu. I dalje trpi tegobe zbog te ozljede pogotovo kod promjene vremena, osobito kad je vani hladno ili preko ljeti kada se kupa u moru osjeti promjene na mjestu gdje joj je ugrađena šipka. Isto tako, u zimskom razdoblju kada je vani hladno ponekad osjeća strah izaći van kako joj se ne bi dogodila ista nesreća. Preko ljeta kada joj je gležanj otkriven na kojem se nalazi ožiljak, ljudi gledaju u njega te se ona osjeća zbog toga nelagodno. Također, ožiljak joj smeta i za obuću jer ne može nositi visoke čizme ili pancerice jer ju to žulja. Mjesto događaja od zgrade u kojoj je radila bilo je udaljeno oko 5 ili 6 metara.

9.3. Sud ocjenjuje iskaze svjedoka iskrenima, potpunima, suglasnima logičnima i u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu, stoga ih sud prihvaća. Iz Potvrde Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba od 16. siječnja 2020. proizlazi upravo ono o čemu su svjedoci iskazivali, a također i iz medicinske dokumentacije hitne (list 24 spisa) i Potvrde KBC „Sestre Milosrdnice“ od 17. siječnja 2017. Isto tako, sud prihvaća i iskaz tužiteljice jer je suglasan iskazima svjedoka i materijalnoj dokumentaciji u spisu.

10. Analizom izvedenih dokaza sud ocjenjuje da je došlo do nastanka nesreće upravo onako kako to tijekom postupka tužiteljica tvrdi. Vremenski se poklapa nastanak štetnog događaja i prijem u bolnicu s opisanim ozljedama, a svjedoci i tužiteljica jasno su opisali dinamiku nastanka štetnog događaja. Nadalje, pregledom fotografija, a prema pokazivanju svjedoka i iskazu tužiteljice sud je ocijenio da je tužiteljica pala na nogostupu ispred zgrade (udaljenost od zgrade oko 5 m), na adresi [adresa], te da se radi o javnoj površini.

11. Zakonom o komunalnom gospodarstvu (36/95, 109/95, 21/96, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 56/13, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15 - dalje u tekstu ZKG), koji se primjenjuje u konkretnom slučaju, propisuje da je Grad Zagreb dužan osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti (čl. 2. st. 2.), a među ostalima i održavanje javnih površina (čl. 3.). Istim zakonom utvrđeni su opći uvjeti i način obavljanja komunalne djelatnosti i ostvarivanje posebnog društvenog interesa u obavljanju tih djelatnosti, pa je propisano da je u cilju uređenja odnosa u komunalnom gospodarstvu predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno donijeti Odluku o komunalnom redu i mjere za njegovo provođenje (čl. 16.) te su propisana i tijela nadležna za nadzor provedbi odredbi komunalnog reda (čl. 17.). Komunalni redar ovlašten je, između ostalog, rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnju u svrhu održavanja komunalnog reda (čl. 18.). Dakle Grad Zagreb je dužan osigurati da komunalne i druge službe od općeg interesa djeluju tako da se zaštiti imovina građana te spriječi nanošenje štete. Zbog toga treba zaključiti da se općim aktom Grada Zagreba, kojim se prenosi obveza uklanjanja snijega i leda sa pločnika uz zgrade na vlasnike zgrada, stanova i poslovnih prostora, Grad Zagreb ne može osloboditi obveze da preko komunalno-redarstvenih službi poduzima mjere kojima se osigurava provedba odredbi komunalnog reda, pa se ne može osloboditi ni odgovornosti za naknadu štete nastale zbog nepridržavanja tih obveza (tako i VSRH Rev 702/13 od 5. srpnja 2017.).

11.1. Pojednostavljeno rečeno, Grad Zagreb odgovoran je za održavanje javnih površina pa tako i za održavanje nogostupa ispred zgrade na adresi [adresa], na mjestu na kojem se ozlijedila tužiteljica. Prema tome, neodlučno je tko je vlasnik zgrade ispred koje se tužiteljica ozlijedila, a kako to tuženik tijekom postupka ističe.

11.2. Polazeći od navedenog, sud je utvrdio da je uzrok ozljeđivanja tužiteljice neočišćena javna površina od snijega i leda, a za čije održavanje odgovara Grad Zagreb i tuženik prema polici osiguranja od odgovornosti broj 078100011126, sukladno čl. 964. i 965. ZOO-a, prema tome tuženik je pasivno legitimiran.

12. Nadalje, radi utvrđivanja osnove (stupanj povrede koji bi opravdavao pravičnu novčanu naknadu) i visinu izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku doc.dr.sc. Miljenku Franiću. U bitnome vještak u svom nalazu i mišljenju, uzimajući u obzir medicinsku dokumentaciju, zdravstveni karton te klinički pregled tužiteljice, ocjenjuje da je u štetnom događaju je tužiteljica zadobila ozljedu – lom lateralnog maleola desne potkoljenice. Po ozljeđivanju tužiteljice u štetnom događaju provedeno je adekvatno liječenje po traumatologu te fizijatru. Provedeno je operacijsko liječenje te fizikalna terapija. Nakon završenog liječenja zaostaje ograničena i bolna pokretljivost desnog gležnja (gornjeg donjeg nožnog zgloba) u slabijem stupnju, zaostaje oteklina vise kod lateralnog maleola. Drži da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda. Mišljenja je da je liječenje tužitelja završeno 15. svibnja 2017. nalazom fizijatra. Također, mišljenja je da su od priloženih troškova opravdani oni za kupnju Andola te računi za taxi na dane odlaska na pregled kod specijaliste ili na fizikalnu terapiju. Trajne posljedice navedene ozljeda desnog gležnja smanjuju životnu aktivnost tužitelja za 8% i u tom će postotku morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu. Strah: tzv. primarni strah koji se javio prilikom tjelesnog ozljeđivanja bio je vrlo intenzivan i kratkotrajan. Takozvani sekundarni strah koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica jačeg intenziteta je bio prisutan 2 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, slabijeg intenziteta 15 dana. Bol jakog intenziteta imao je 3 dana, srednje jakog intenziteta trajanja 15 dana, a manjeg intenziteta trajanja još narednih 20 dana. Daljnji povremeni bolovi su trajne prirode i uključeni su u pojačane napore. Tuđa pomoć i njega: bila je potrebna 2 sata dnevno kroz prvih 40 dana liječenja. U narednom periodu od 40 dana bila je potrebna pomoć druge osobe u prosjeku od 1 sat dnevno. Pomoć je bila potrebna u odražavanju osobne higijene, kućnim poslovima, odlasku liječniku i sl. Naruženje slabijeg stupnja je zaostalo obzirom na vidljivu oteklinu u području desnog gležnja.

12.1. Nalaz i mišljenje vještaka izrađeni je temeljem kliničkog pregleda, anamneze, čitanjem medicinske dokumentacije u spisu kao i zdravstvenog kartona tužiteljice, stranke nisu imale prigovora, stoga sud cijeni isti objektivnim, stručnim i jasno obrazloženim u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu, te mjerodavnim za donošenje odluke u ovom sporu.

13. Slijedom navedenog, sud je utvrdio kako je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, u skladu sa odredbom čl. 19. st. 2. ZOO-a, a čime mu je prouzročena neimovinska i imovinska šteta iz čl. 1046. i čl. 1095. st. 1. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade u skladu sa odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO.

14.1. Pri tome je sud, a obzirom na kumulaciju više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, koje povrede su međusobno povezane, dosudio jedan iznos pravične novčane naknade, utvrđujući sve elemente koje je tužitelj u tužbi i tijekom postupka naveo: fizički bolovi i strah, koji u smislu odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO, predstavljaju kriterije (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Imajući dakle, u vidu zadobivenu ozljedu, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, činjenicu da je tužiteljica osoba ženskog spola, mlađe životne dobi, da je tijekom liječenja bila prisiljena mirovati, da se mogla kretati samo uz pomoć štaka, da je obavila u nekoliko navrata RTG snimanja, da je pregledan po liječnicima kirurgu, radiologu, fizijatru, sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u visini 4.313,49 EUR, koliko je tužiteljica i tražila. Prilikom donošenja ove ocjene sud je uzeo u obzir (nespornu) rastuću inflaciju za razdoblje od lipnja 2020. (kada su izmijenjeni Orijentacijski kriteriji VSRH) do danas (tako i ŽS Zagreb Gž-3137/25. srpnja 2024., Gž-2045/2024 od 24. rujna 2024., Gž-580/2023 od 13. studenoga 2024.).

14.2. Isto tako, tužitelju je s obzirom na način liječenja kao i zadobivenih ozljeda bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju 120 sati stoga joj temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a pripada i novčana naknada u iznosu 340,80 EUR, a obzirom da se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada, koja svakako nije bila manja od 2,84 EUR (koliko je tužiteljica tražila), koji iznos sud u skladu sa odredbom čl. 223. st. 1. ZPP-a nalazi primjerenim. Osim toga, ovo je potvrdio i vještak Darko Prpić iz Darfin d.o.o. u svom nalazu i mišljenju, koji sud prihvaća u cijelosti (v. infra). Prilikom ocjene po ovoj osnovi uzeta je u obzir činjenica da su tužiteljici pružali ukućani pomoć i njegu.

14.3. Prema tome, tužiteljici zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu pripada ukupni iznos od 4.654,29 EUR sukladno čl. 19. u svezi s čl. 1100. ZOO-a, a koliko je i tražila.

15. U odnosu na zahtjev tužiteljice za isplatu imovinske štete s naslova materijalnih troškova liječenja sudski vještak doc.dr.sc. Miljenko Franić drži da su opravdani troškovi koji se odnose na kupnju Andola te računi za taxi na dane odlaska na pregled kod specijaliste ili na fizikalnu terapiju. Pregledom računa od 20. veljače 2017. (list 42 spisa) razvidno je da je tužiteljica platila Andole u iznosu od 13,00 kn / 1.73 EUR, a koji trošak sud priznaje tužiteljici kao opravdan i koji joj je nastao u vezi predmetne nesreće.

15.1. Nadalje, pregledom povijesti putovanja iz Uber aplikacije razvidno je da je tužiteljica koristila taxi usluge u razdoblju od pretrpljene ozljede 16. siječnja 2017. pa nadalje. Polazeći od prihvaćenog iskaza tužiteljice da je koristila isključivo taxi usluge prilikom odlaska na pregled kod specijaliste ili na fizikalnu terapiju, sud ocjenjuje da joj pripadaju svi traženi troškovi taxi prijevoza u traženom razdoblju od 20. siječnja 2017. pa do 15. svibnja 2017. kada je završeno liječenje tužiteljice, dakle u ukupnom iznosu od 221,99 EUR, a za ostatak traženog iznosa od 10,95 EUR (za 16. i 18. svibnja 2017.) ocijenjen je zahtjev kao neosnovan.

15.2. Prema tome, tužiteljici na ime troškova liječenja (lijekovi i prijevoz) pripada 223,72 EUR, dok je u preostalom dijelu zahtjev za isplatu 67,66 EUR (troškovi liječenja) i 9,22 EUR (trošak taxi prijevoza) neosnovan.

16. Nadalje, tužiteljica potražuje naknadu štete s osnova izgubljene zarade u vidu razlike između isplaćene naknade plaće za vrijeme bolovanja i plaće koju bi u normalnom tijeku stvari ostvarila. S obzirom na navedeno, izvedeno je financijsko vještačenje po vještaku Darku Prpiću iz Darfin d.o.o., koji je u svom nalazu i mišljenju, nakon pregleda Izvješća o privremenoj nesposobnosti za radi, dokumentacije o radnom odnosu tužiteljice, te njezinih platnih listi zaključio da je tužiteljici zbog nesposobnosti za rad uslijed pretrpljene ozljede isplaćeno manje u 2017. godini i to za siječanj 26,68 EUR; veljaču 106,18 EUR; ožujak 106,18 EUR; travanj 165,52 EUR i svibanj 29,42 EUR odnosno sveukupno 483,98 EUR. Radi se o neto izgubljenoj zaradi tužitelja zbog korištenja bolovanja.

16.1. Nalaz i mišljenje vještak Darko Prpić iz Darfin d.o.o., izradio je temeljem dokumentacije u spisu, a budući da stranke nisu prigovarale na isti, osobito ne na matematički izračun niti su tražile da na ročištu iznese nalaz i mišljenje, sud cijeni isti objektivnim, stručnim i jasno obrazloženim te mjerodavnim za donošenje odluke u ovom sporu.

16.2. Budući da je tužiteljica pretrpjela štetu, zbog čega je bila na bolovanju, sud ocjenjuje da ima pravo na naknadu imovinske štete s osnove izgubljene zarade kao razlike između prosječnog neto iznosa plaće koju je primala prije štetnog događaja i naknade neto plaće koju prima za vrijeme bolovanja u ukupnom iznosu od 483,98 EUR, sukladno čl. čl. 1085. u svezi s odredbom čl. 1095. st. 2. ZOO-a (tako i VSRH Rev 234/2022 od 9. ožujka 2022.), a koliko je i tražila.

17. Sumarno, tužiteljici radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada iznos od 4.654,29 EUR (v. supra t.15.3.), pravo na naknadu štete zbog troškova liječenja (lijekovi i prijevoz) pripada 223,72 EUR (v. supra t.16.2.) te pravo na naknadu imovinske štete s osnove izgubljene zarade 483,98 EUR (v. supra t.17.2.), odnosno ukupno 5.361,99 EUR.

18. U odnosu na zahtjev za isplatu zatezne kamate na dosuđene iznose štete mjerodavna je odredba čl. 943. ZOO-a. Tom odredbom propisano je da kada se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio (st. 1.). Ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan (st. 2.). Ako iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u rokovima određenim u stavku 1. i 2. ovoga članka, osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma (st. 3.). Ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u rokovima iz ovoga članka, duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala (st. 4.).

18.1. Intencija odredbe čl. 943. st. 4. ZOO-a je aktivnost osiguravajućeg društva da što prije isplati osigurninu, ustvari da ispuni svoju utvrđenu obvezu u zadanim zakonskim rokovima, a ako iznos (tj. obujam štete) ne bude utvrđen u rokovima kako je to propisano čl. 943. st. 1. i 2., osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma (čl. 943. st. 3. ZOO). Naime, isplata osigurnine u smislu odredbe čl. 943. ZOO-a ne predstavlja naknadu štete po osnovi izvanugovorne odgovornosti za štetu, već se radi o svoti koju je tuženik dužan platiti u ispunjenju svoje ugovorne obveze iz ugovora o dobrovoljnom osiguranju. Kao dan tog utvrđenja, ne smatra se dan kada je u slučaju spora postojanje obveze i njezinu visinu utvrdio sud na temelju nalaza i mišljenja vještaka, već je to dan kada je nakon primitka obavijesti da se osigurani slučaj dogodio i nakon pribavljanja podataka na temelju kojih se može donijeti odluka o plaćanju osigurnine, sam osiguratelj bio u objektivnoj mogućnosti utvrditi postojanje i visinu te obveze te isplatiti osigurninu u smislu odredbe čl. 943. st. 1. i 2. ZOO-a. Ako pak iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u tim rokovima, istekom tih rokova obveza je osiguratelja na isplatu predujam bez odgađanja, što znači odmah prema redovitom tijeku stvari. Upravo se tim zakonskim odredbama štiti osiguranika na način da se onemogućuje osiguratelja da namjerno odugovlači rješavanje odštetnih zahtjeva i naknadno (neosnovano) osporava tužbeni zahtjev, odnosno da ga se spriječi dovesti osiguranika u tu nepovoljniju poziciju.

18.2. Budući da je nesporno da se tužiteljica prvi put obratila tuženiku Odštetnim zahtjevom od 20. studenoga 2017., a tuženik ni nakon vještačenja u ovom postupku nije platio tužiteljici osigurninu, tužiteljici na sve vidove dosuđenih iznosa štete pripadaju kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, sve sukladno čl. 943. ZOO-a (tako i VSRH Rev 424/2023 od 7. studenoga 2023.), Budući da tužiteljica za iznos od 4.313,49 EUR traži zakonske zatezne kamate od 6. studenoga 2018., sukladno čl. 2. ZPP-a, tako joj je ista dosuđena.

18.3. Odluka o visini stope zatezne kamate na dosuđeni iznos priznate su sukladno odredbi čl. 29. ZOO-a.

19. Slijedom navedenog, tužiteljici je dosuđen iznos od 5.361,99 EUR sa zakonskim zateznim kamatama na iznos 4.313,49 EUR od 6. studenoga 2018. a na iznos 1.048,50 EUR od 20. studenoga 2017., dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev radi isplate iznosa od 78,61 EUR kao i svih zatraženih zakonskih zateznih kamata na pojedinačne mjesečne iznose za razdoblje od 26. siječnja 2017. do 19. studenoga 2017., kao neosnovan, stoga he valjalo odlučiti kao u točki I-II izreke presude.

20. Tužiteljica prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva stoga se odluka o troškovima postupka temelji na odredbi čl. 154. st. 1. i 5., čl. 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine'', broj 138/2023 - dalje u tekstu: OT). Prilikom obračuna troškova uzeta je vrijednosti boda od 2,00 EUR (Tbr. 52. u svezi 54. OT. koja se primjenjuje u trenutku donošenja odluke o troškovima postupka - tako i VSRH Rev-562/2024 od 7. svibnja 2024., Rev-940/2020 od 4. srpnja 2023. te Rev- 847/2021 od 13. veljače 2024.).

21. Tužiteljici zastupanoj po odvjetniku priznat je trošak sastava odštetnog zahtjeva (Tbr. 28. OT) 200,00 EUR, sastava tužbe (Tbr. 7. t. 1. OT) 200,00 EUR, sastava podneska od 24. travnja 2020., 3. ožujka 2021., 29. srpnja 2022., 30. kolovoza 2023. (Tbr. 8. toč. 1. OT) svaki u iznosu od 200,00 EUR, zastupanja na ročištu 3. veljače 2021., 6. srpnja 2021.,13. listopada 2021., 27. studenoga 2023., 5. ožujka 2025., 10. studenoga 2025. (Tbr 9. toč. 1. OT) svako u iznosu od 200,00 EUR, zastupanja na ročištu od 12. veljače 2024. (Tbr 9. toč. 5. OT) 50,00 EUR, što ukupno iznosi 2.450,00 EUR, a uvećanjem za pripadajući PDV (Tbr. 42. OT) iznosi 3.062,50 EUR.

22. Tužiteljici je priznat trošak predujma za izvedeno medicinsko vještačenje u iznosu od 416,82 EUR (vještačenje i pristup vještaka), trošak predujma za izvedeno financijsko vještačenje u iznosu od 265,45 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u plaćenom iznosu od 112,81 EUR te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 112,81 EUR,odmjerenu sukladno Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine" broj 118/18, 51/23) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine" broj 37/23), što sveukupno uz navedeni trošak zastupanja iznosi 3.970,39 EUR.

23. Tužiteljici su dosuđene zatezne kamate na troškove postupka od 28. siječnja 2026. pa do isplate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a po stopi propisanoj čl. 29 ZOO-a.

24. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki III izreke presude.

25. Svi iznosi izraženi u kunama preračunati su u eurima prema fiksnom tečaju konverzije 1 eur =7,53450 kn sve sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine" broj, 57/22, 88/22).

26. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Zagreb, 26. siječnja 2026.

Sudac

Krešimir Koketi

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava odnosno u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda na županijski sud.

DNA:

- tužiteljici po pun uz sudsku pristojbu na presudu;

- tuženiku po pun;