REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

Poslovni broj: Pp-225/2026-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice ZI, radi prekršaja iz članka 22. stavka 1. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Bjelovar Klasa: 211-07/26-5/1960, Urbroj: 511-02-05-26-1 od 25.1.2026., nakon provedenog žurnog postupka te proglašenja presude dana 26.1.2026., na temelju članka 183. u vezi članka 221. stavka 1. točke 3. i članka 182. točke 1. i 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 26. siječnja 2026.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENICA ZI, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćerka Z i D, r. Č, rođena **.**.1990. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., domaćica, državljanka Republike Hrvatske, udata, 2 maloljetne djece, srednja stručna sprema, pismena, prekršajno neosuđivana,

k r i v a j e

I što je dana 25. siječnja 2026., u 19:30 sati, u [adresa]., nasilnički se ponašala u obitelji na način što je pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,50 g/kg u litri izdahnutog zraka svoga supruga DI fizički napala na način da ga je gurala, udarala zatvorenim dlanom u predjelu lica te ga ogrebla po ruci,

dakle, fizičkim napadom na supruga nasilnički se ponašala u obitelji,

pa je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji joj se prekršaj na temelju istog propisa, uz primjenu članka 35. stavka 2. Prekršajnog zakona

i z r i č e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 15 (petnaest) DANA.

II Na temelju članka 44. Prekršajnog zakona nad okrivljenicom se primjenjuje

U V J E T N A O S U D A

tako da se izvršenje izrečene kazne zatvora odgađa na vrijeme od 12

(dvanaest) mjeseci pod uvjetom da okrivljenica u navedenom roku provjeravanja ne počini jedan ili više prekršaja za koje joj je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.

III Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu kaznu zatvora uračunava se i vrijeme koje je okrivljenica provela povodom uhićenja u policiji u trajanju od 2 dana.

Na temelju članka 182. točke 1. i 3. Prekršajnog zakona

OKRIVLJENICA ZI, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćerka Z i D, r. Č, rođena **.**.1990. u [adresa], s prebivalištem u [adresa].,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

IV da bi istog dana, u isto vrijeme i na istom mjestu kao pod točkom I, nasilnički se ponašala u obitelji na način da je svoga supruga DI vrijeđala pogrdnim riječima: "šugavi N, idiot, kreten, prokleto đubre i sl." te da su mu djeca iz prvog braka "debili, kreteni i šupci", što je kod oštećenog izazvalo osjećaj uznemirenosti te povredu dostojanstva, time da je i Danielovu djecu iz prvog braka ČI, rođenog 2015. i NI, rođenog 2017. psihički uznemirila riječima: " ČI i NI, marš van iz moga stana", što je kod ČI i NI izazvalo osjećaj straha, uznemirenosti te povredu dostojanstva,

pa da bi time počinila djelo prekršaja iz članka 22. stavka 1. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

V Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 33,12 eura (trideset tri eura i dvanaest centi), u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Bjelovar podnijela je protiv okrivljenice Optužni prijedlog Klasa: 211-07/26-5/1960, Urbroj: 511-02-05-26-1 od 25.1.2026., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenica se očitovala o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnila kako se ne smatra krivom za prekršaj stavljen joj na teret.

3. Ispitana ZI navodi da od njezine strane nije bilo ispoljavanja nasilničkog ponašanja u obitelji na način da bi pogrdnim riječima iz optužnog akta vrijeđala zakonitog supruga odnosno oštećenog ĐI te da bi ga fizički napala iz čista mira da bi ga gurala i udarala zatvorenim dlanom po licu i grebala po ruci. Za to nije postojao razlog niti je ona osoba agresivne naravi da bi pokušala takvo što učiniti. S druge strane, potpuno je neistinito i neprihvatljivo da bi u bilo kojem trenutku verbalno nasrnula i na maloljetnu djecu oštećenog time da bi ih tjerala ružnim riječima iz stana pa da bi to izazvalo psihičku posljedicu kod njih. Kod toga ističe da je sa oštećenim u braku nešto manje od 4 godine i iz te zajednice života imaju 1 maloljetno dijete u dobi od 2,5 godina, time da ona ima iz prethodne zajednice života još jedno dijete u dobi od 11 godina koje živi sa svojim ocem zbog boljih stambenih uvjeta. Dakle, u njezinoj obitelji uz nju i supruga živi njihovo maloljetno dijete te dvoje maloljetne djece oštećenog iz prvog braka. Dalje ističe da ona izvjesno vrijeme ima dijagnozu psihičke naravi u smislu poremećaja osobnosti i stoga se aktivno liječi u bolnici. S druge strane, zbog maloljetne djece nije bila u mogućnosti imati zaposlenje, tako da sve ove godine u zajednici života sa oštećenim boravi u stanu i obavlja sve kućanske poslove te podiže djecu. U njoj to stvara pritisak i nelagodu upravo zbog stanja bolesti. U međuvremenu je zaključila da nema više emocija prema suprugu i odlučila je da prekinu životnu zajednicu, tim više što je on prije nekoliko mjeseci vršio prema njoj fizičko nasilje, pri čemu joj je iskazao obećanje da će i on nju u nekoj situaciji primorati da završi u zatvoru, jer će on izmisliti takav događaj gdje će ju se teretiti za nasilje u obitelji. Vezano za to suprug je već u jednom navratu odlazio sa svojom djecom iz zajedničkog stana, ali se vratio, time da je predmetni stan u kojem su do sada živjeli bio u njenom vlasništvu, ali je za trajanja braka prenijela suvlasništvo na stanu na supruga. Vezano za sporni događaj ističe da je toga dana sa suprugom u stanu konzumirala alkohol i to pivo koje je on kupio, jer je postojao dogovor da razgovaraju o obiteljskoj situaciji. Stoga ne spori činjenicu da je tom prilikom bila etilizirana, kako je utvrđeno mjernim uređajem nakon događaja. No nije osoba koja je sklona konzumaciji alkohola, jer ga konzumira rijetko i povremeno i ne opija se niti je ovisnik o toj vrsti poroka. Te zgode je rekla suprugu da ga više ne voli i da želi u što kraćem roku razvod braka te se on tome nije usprotivio, zbog čega ga je zamolila da napusti stan sa djecom kako bi ostala sama živjeti sa zajedničkim maloljetnim djetetom. Međutim, on je to odbio i oko toga je došlo do prepirke te mu je u jednom trenutku rekla da je kreten, ali mu nije govorila preostale pogrdne riječi iz optužnog akta. Nikakav razlog i poriv nije imala da supruga dodatno fizički napadne već je on fizički napao nju nakon što ga je nazvala kretenom te ju je odgurnuo rukom i izgubila je ravnotežu te pala na pod i dočekala na lakat te se povrijedila. Istom prilikom polila se sokom koji je držala u ruci prilikom pada na pod te je izašla na balkon, a ubrzo potom pojavila se policija koju je suprug pozvao. U svakom slučaju za vrijeme njihovog razgovora pa i konzumacije alkohola niti u jednom trenutku u istoj prostoriji nisu bila maloljetna djeca oštećenog ČI i NI već su oni bili u drugoj sobi te time nisu pratili njihovu komunikaciju. Na taj način se nije mogla obraćati navedenoj djeci i krajnje je neprihvatljivo da bi pokušala na ružan način s njima komunicirati tjerajući ih iz stana, jer je iznimno vezana za tu djecu koju odgaja i uzdiže. Stoga prekršaj poriče u cijelosti.

4. Obzirom da je okrivljenica porekla prekršaj za koji se tereti, sud je u dokaznom postupku ispitao oštećenog ĐI nakon čega je izvršen uvid u zapisnik o ispitivanju oštećenog ĐI u svojstvu svjedoka te zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti okrivljenice.

5. Ispitani DI iskazuje da je on suprug okrivljenice te žive u braku oko 4 godine i imaju jedno zajedničko maloljetno dijete, time da on ima 2 maloljetne djece iz prvog braka, tako da svi zajedno žive u stanu. Nekoliko dana prije spornog događaja počeli su razgovori između njega i okrivljenice kao supruge vezano za prekid njihove životne zajednice odnosno razvod braka, jer su među njima postojali animoziteti i nesporazumi oko načina života. To spominje iz razloga što je nešto prije Nove godine 2026 sa maloljetnom djecom iselio iz stana gdje je živio sa suprugom, jer je postojao jedan incident između njih dvoje. Nakon toga se ipak vratio na zahtjev okrivljene da zajedno žive sa njegovom djecom i zajedničkim maloljetnim djetetom. Međutim, ništa se nije promijenilo u načinu života između njih, tako da su navedene zgode tokom dana supruga i on nastavili ozbiljan razgovor vezano za razvod braka. Tom prilikom su zajedno konzumirali alkohol i to pivo, tako da su oboje bili u nekoj mjeri etilizirani. Od početka razgovora njegova maloljetna djeca ČI i NI nisu bili u istoj prostoriji s njima već u sobi gdje su se igrali, a kada je odlučio u večernjim satima uspavati djecu tada mu je mlađi sin rekao da je na grub način supruga skidala s njega majicu te da ga je olovkom pogodila u nogu pa je stoga rekao supruzi da izađe iz spavaće sobe gdje su djeca kako bi nastavili razgovor sami u dnevnom boravku. To se dogodilo te su nastavili razgovor kojom prilikom ga je supruga počela vrijeđati pogrdnim riječima govoreći da je šugavi N, kreten, idiot i đubre, a ružnim riječima je njemu osobno govorila za njegovu djecu tvrdeći da su kreteni i debili. Nakon toga ga je supruga napala fizičkim putem gdje ga je odgurnula rukama i ogrebla po ruci, a čak ga je udarila nekoliko puta zatvorenom šakom u predjelu glave. U tim trenucima on je nju odgurnuo da bi odbio njezin napad te je ona prolila pivu iz konzerve koju je držala u ruci. Obzirom da se ovakva situacija nije odvijala prva puta smatrao je za shodno da takav događaj prekine pozivanjem policije koja se ubrzo pojavila u stanu. Ipak, na izvjestan način predmetni razgovor između njega i supruge je bio konstruktivan, jer su faktički postigli dogovor o tome da on pokrene postupak za razvod braka i iseli odmah iz stana sa maloljetnom djecom gdje su živjeli do tada. Međutim, obzirom da se već nekoliko puta događalo da ga je supruga sukcesivno vrijeđala pogrdnim riječima, ističe da ga u ovoj situaciji izricanje pogrdnih riječi od njezine strane nije emotivno povrijedilo, što znači da nije bio uznemiren niti je vrijeđano njegovo dostojanstvo. Na kraju ističe da ne smatra potrebnim i svrsishodnim da se okrivljenici izriče bilo kakva zaštitna mjera kojom bi se njega ili njegovu djecu štitilo kao žrtve nasilja, obzirom da u kratkom roku prekida životnu zajednicu i život sa okrivljenicom, a s druge strane njihova međusobna komunikacija biti će nužna zbog interesa njihovog maloljetnog djeteta u dobi od 2,5 godina, dok ne smatra da će okrivljenica imati razloga i potrebe ponoviti bilo kakvo nasilje prema njemu.

6. U postupku nije bilo sporno da se okrivljenica navedene zgode nalazila u obiteljskoj kući u razgovoru sa suprugom.

7. Međutim, valjalo je kao sporno utvrđivati da li se tom prilikom okrivljenica nasilnički ponašala na način da je vrijeđala oštećenog pogrdnim riječima koje bi kod njega izazvale različite negativne emocije, te ga fizički napala, kao i to da bi maloljetnu djecu oštećenog iz prvog braka psihički uznemirila riječima: " ČI i NI, marš van iz moga stana", što je kod maloljetne djece izazvalo osjećaj straha, uznemirenosti te povredu dostojanstva.

8. Na temelju svih provedenih dokaza, sud je na siguran način utvrdio da se okrivljenica u ovoj situaciji ponašala na način koji nije dopustiv za užu socijalnu sredinu odnosno obitelj, kako je to opisano pod točkom I, pa je njezino postupanje imalo elemente nasilja ekonomske naravi iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, dok nema dokaza da bi se nasilnički ponašala na način kako je to opisano pod točkom IV izrijeke presude, za koji je prekršaj oslobođena optužbe.

9. Naime, okrivljenica se prvotno izjasnila da se ne smatra krivom za spomenutu inkriminaciju, kod čega je iznoseći obranu istakla da od njezine strane ove zgode nije bilo nasilničkog ponašanje koje bi usmjerila prema suprugu odnosno oštećenom time da bi ga prvotno vrijeđala pogrdnim riječima iz optužnog akta kao i njegovu maloljetnu djecu, a napose da bi supruga fizički napala udarajući ga po tijelu rukama. Radilo se o tome da su vodili konstruktivan razgovor zbog zajedničke odluke da prekinut život i brak, ali kako su buli etilizirani tada je ona supruga nazvala kretenom te je on nju odgurnuo pa je pala na pod i time je navedena situacija prestala.

10. Međutim, znatno drugačije sporni događaj opisuje sam oštećeni te jasno ističe da je supruga zajedno s njim ove zgode pila alkohol te su time oboje bili u stupnju etiliziranosti i razgovarali su vezano za razvod braka, ali je tada supruga tokom razgovora počela vrijeđati njega ružnim riječima, kod čega oštećeni izričito spominje uvredljive riječi koje su mu upućene u smislu toga da je šugavi N, kreten i đubre, dok je njegovu maloljetnu djecu nazivala kretenima i debilima. Ipak oštećeni ističe kako se okrivljenica takvim riječima nije osobno i direktno obraćala njegovoj maloljetnoj djeci koja su u dobi od 8 i 10 godina, jer su za vrijeme njihovog međusobnog razgovora njegova djeca ČI i NI te njihovo zajedničko dijete od 2,5 godina bili u zasebnoj spavaćoj sobi. Potom oštećeni ističe da ga je supruga nakon vrijeđala fizički napada gdje ga je odgurnula rukama i ogrebla po ruci, a potom nekoliko puta ga je udarila rukom po glavi, pri čemu nisu nastupile tjelesne povrede. U trenucima dok je bio napadnut na opisani način od njega pokušao se braniti i time da je suprugu odgurnuo rukama od sebe, pa je ona tada pala na pod i prolila pivu koju je držala u ruci. Na kraju oštećeni ističe kako njega ni malo nisu zasmetale i emotivno povrijedile pogrdne odnosno uvredljive riječi koje mu je uputila supruga, jer je navikao na takvo njeno izražavanje koje se sada nije prvi puta odvijalo. Tvrdi da nije kod njega nastupila psihička posljedica u vidu povrede dostojanstva i uznemirenosti. Svakako smatra da prema okrivljenici nije potrebno izricati zaštitnu mjeru kojom bi se njega ili njegovu djecu zaštitilo kao žrtve nasilja obzirom da on instantno sa djecom namjerava napustiti nekretninu u kojoj je živio sa okrivljenicom i zajedničkim djetetom, pa ne smatra da ima mogućnosti ili razloga da okrivljenica ubuduće ponovi ikakvo nasilja prema njemu ili njegovoj djeci.

11. Također, neposredno nakon predmetnog događaja u svojstvu svjedoka je ispitan oštećeni DI, a zapisnik o njegovom ispitivanju kao svjedoka valjan je i zakonit dokaz obzirom da su mu pružena potrebna upozorenja, a potom je sadržaj zapisnika uredno osobno potpisao. U tom smislu navedeni zapisnik može predstavljati dokaz u postupku. Tako iz njegovog iskaza nalazimo da je sporni događaj opisao na potpuno identičan način ističući da je te večeri razgovarao u stanu sa suprugom ja je željela razvod braka, sa čime se on složio ističući kako će odmah iseliti. Supruga ga je tada vrijeđala kao i njegovu djecu tvrdeći da su oni debili i kreteni a njemu da je šugavi Đ, prokleto đubre, idiot i kreten. Tada ga je fizički napala gurajući ga i grebući po ruci i nekoliko puta ga je udarila šakom u glavu, kojom prilikom ju je on u samoobrani odgurnuo od sebe.

12. Nadalje, uvidom u zapisnik o ispitivanju alkoholiziranost okrivljenice razabire se da je ona tempore criminis bila u etiliziranom stanju, jer je u njezinom organizmu zaostala koncentracija alkohola od 1,50 g/kg, gdje iz anamnestičkih podataka nalazimo da je prije toga popila nekoliko boca piva. Stoga je takav status okrivljenice bez sumnje doprinio njenom nedoličnom ponašanju prema bliskim članovima obitelji, jer je bila nekritična i netolerantna u komunikaciji sa oštećenim, do čega bez sumnje dolazi uslijed ograničenih odnosno smanjenih kognitivnih sposobnosti zbog utjecaja alkohola.

13. Prema tome, naprijed provedeni dokazi i njihova analiza nedvojbeno ukazuju kako je ponašanje okrivljenice u ovoj životnoj situaciji bilo ipak asocijalno i neprihvatljivo te se svakako radilo o fizičkom nasilnom činu prema suprugu. Iako okrivljenica poriče bilo kakav tjelesni nasrtaj na supruga, on je vrlo uvjerljivo i jasno opisao način na koji ga je supruga napala, uz naznaku da ga je prethodno vrijeđala pogrdnim riječima, time da se zbog njezine upornosti u tjelesnom nasrtaju morao braniti i odguravati suprugu od sebe, zbog čega je ona u jednom trenutku i pala na pod. S druge strane, iako okrivljena poriče bilo kakvo neprihvatljivo ponašanje od svoje strane prema suprugu ili njegovoj maloljetnoj djeci, ipak je u obrani priznala d ej prema suprugu uputila makar jednu pogrdnu riječ u smislu vrijeđanja nazivajući ga kretenom. Upravo to pruža uvjerljivost navodima oštećenog damu je supruga uputila takvu uvredu, ali i još nekoliko riječi koje imaju upravio smisao vrijeđanja. Kod toga je oštećeni jasno napomenuo da ga čak izricanje tih neprimjerenih riječi od strane supruge uopće nije uznemirilo i povrijedilo njegovo dostojanstvo, jer je navikao na takvo njeno izražavanje, što znači da kod njega zbog tih iskazanih riječi nije nastupila psihička posljedica. Kada je tome tako, onda bi bilo životno nesuvislo da bi oštećeni izmislio i dio događaja gdje bi ga supruga tjelesno napala, ako se to nije dogodilo, jer ju je za opisani verbalni čin opravdao time da je istakao kako kod njega nisu nastupile posljedice uslijed takvog njenog izražavanja. Isto tako, oštećeni je potvrdio navode supruge o tome da cijelom ovom događaju odnosno njihovoj međusobnoj komunikaciji uopće nisu bila prisutna njegova maloljetna djeca ČI i NI niti njihovo zajedničko maloljetno dijete od 2 godine već su se ta djeca nalazila u zasebnoj spavaćoj sobi i time nemaju saznanja o spornom događaju. To jasno znači da se nasilni čin svakako nije odvijao u prisutnosti maloljetne djece niti je time okrivljenica mogla vršiti verbalno nasilje prema maloljetnoj djeci oštećenog. Dakle, sasvim je očito da okrivljena nije dovoljno kritična za svoj pristup i ponašanje u komunikaciji sa suprugom kada smatra da joj je bilo dopušteno supruga nazivati kretenom, bez obzira na to da li mu je faktično uputila i neke druge uvredljive riječi. Osim toga, svakako ne može biti smisleno i uvjerljivo da bi oštećeni prvi tjelesno nasrnuo na okrivljenu kao suprugu, jer bi uslijed toga ona svakako tražila zaštitu pozivanjem policije, a k tome nije negirala tvrdnje oštećenog o tome da ju je on odgurnuo u trenutku dok je ona još uvijek fizički nasrtala na njega i da je zbog toga pala na pod i po sebi prolila pivu koju je držala u ruci.

14. Iz navedenih razloga se dolazi do zaključka da je okrivljenica na opisani način izvršila nasilni čin prema drugom članu obitelji, jer je fizički nasrtaj na supruga svakako oblik nasilja koji se ničime ne može opravdati.

15. Nakon ocijene provedenih dokaza i to svakog zasebno te u njihovoj ukupnosti, okrivljenica je u subjektivnom i objektivnom smislu ispunila elemente prekršaja koji joj se stavlja na teret te je stoga oglašena krivom i izrečena joj je kazna zatvora u trajanju od 15 dana, na koju je primijenjen institut uvjetne osude sa rokom provjeravanja od 12 mjeseci.

16. Kod odabira vrste i visine prekršajne sankcije odnosno izricanja kazne zatvora sud se rukovodio činjenicom da je okrivljenica ispoljavala fizičko nasilje prema bliskom članu obitelji i to suprugu ulažući izvjesnu upornost, gdje je samo zbog izvjesnih okolnosti izbjegnuta štetna posljedica. Sve to jasno ukazuje na nedostatak empatije i minimuma tolerancije u komunikaciji s bliskim osobama. Međutim, očito se ovdje radi o izoliranom događaju obzirom da okrivljena nije nikada sankcionirana za bilo kakve protupravne radnje, posebno vezano uz nasilje u obitelji, time da je nezaposlena i ima na uzdržavanju jedno maloljetno dijete. Stoga kada se uzme u obzir težina same protupravne radnje kao i stupanj krivnje te okolnosti navedene situacije, tada je svakako bilo opravdano izreći joj kaznu zatvora, ali uz institut uvjetne osude, jer će upravo sama prijetnja kaznom dovoljno utjecati na njezinu svijest da ipak shvati svaku nedopustivost i štetnost nasilja prema članovima obitelji te će se na taj način postići njezina resocijalizacija, da bi buduće ponašanje uskladila sa moralnim i zakonskim normama, na koji način se očekuje postizanje zakonske svrhe kažnjavanja u svakom smislu.

17. U svakom slučaju okrivljenici se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme koje je provela povodom uhićenja u trajanju od 2 dana.

18. Što se tiče prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret pod točkom IV, treba reći da je okrivljenica porekla tu protupravnu radnju ističući da se nije neprimjereno izražavala prema suprugu izricanjem pogrdnih riječi odnosno uvreda na njegov račun kao i na račun njegove maloljetne djece. Isto tako i sam oštećeni svojim iskazom ne ističe da bi upućivanje uvredljivih riječi na njegov račun kod njega bila izazvana bilo kakva psihička posljedica u vidu uznemirenosti ili povrede dostojanstva, a što je bitno obilježje takve vrste nasilnog čina. Naime, psihičko nasilje egzistira samo u situaciji ako je kod drugog člana obitelji izazvana neka vrsta psihičke posljedice, pod čime se podrazumijeva izvjesna negativna emocija kao što je strah, uznemirenost ili povreda dostojanstva. Takvo stanje i osjećaje oštećena osoba mora izrijekom potvrditi, jer u protivnom proizlazi da izricanje nekih pogrdnih riječi od strane drugog člana obitelji njega nije emotivno povrijedilo i u tom smislu nema djela prekršaja takove naravi. Upravo stoga uzevši u obzir da se oštećeni izjašnjavao o tome kako izricanje ružnih riječi od strane okrivljenice kao supruge njega nije dovelo u stanje uznemirenosti ili povrede dostojanstva, time svakako izostaje psihičko nasilje na njezinoj strani u odnosu na supruga. S druge strane, usprkos tv4rdnjama oštećenog o tome da se okrivljena pred njim neprimjereno izražavala prema njegovoj maloljetnoj djeci, ipak proizlazi kako sama djeca doista nisu bila tome prisutna niti su imali saznanja o razgovoru koji su vodili njihovi roditelji. U tom smislu djeca niti ne znaju da bi se okrivljena verbalno neprimjereno izražavala prema njima i time niti oni nisu mogli biti u bilo kojem smislu uznemireni ili ustrašeni, pa time kod djece nije moglo doći do nastupanja nekih psihičkih posljedica.

19. Zbog svega naprijed iznesenog, u zakonskom smislu izostalo je psihičko nasilje u odnosu na oštećenog kao supruga te njegovu maloljetnu djecu, uslijed čega je okrivljenica za opisano postupanje pod točkom IV, oslobođena optužbe.

20. Sud se u odnosu na okrivljenicu nije odlučio na izricanje zaštitnih mjera i to obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu te zabrane približavanja, te održavanja i uspostavljanja veze sa žrtvama nasilja obzirom da ni iz čega ne proizlazi da je okrivljenica stvarni ovisnik o alkoholu te da je utjecaj alkohola kod nje odlučujući za izvršenje nasilnog čina. Osim što sama okrivljena ističe da rijetko uzima alkoholna pića, kako je bilo ove zgode, čak niti sam oštećeni ne tvrdi da supruga ima takav problem gdje bi učestalo bila opijena i da bi se u takvim situacijama asocijalno ponašala prema članovima obitelji. Nadalje, sam oštećeni tvrdi kako ne smatra potrebnim da se okrivljenoj izriče zaštitna mjera kojom se njega ili njegovu djecu štiti kao žrtve nasilja zbog eventualnog budućeg neprimjerenog ophođenja od strane okrivljenice, ponajprije stoga što on sa djecom odmah napušta životnu zajednicu sa okrivljenom i time neće biti prilike da se učestalo susreću i komuniciraju, a s druge strane smatra nužnim da povremeno ostane u komunikaciji sa okrivljenom upravo radi interesa njihovog zajedničkog maloljetnog djeteta koje je nešto starije od 2 godine. Zbog naprijed iznesenih razloga očito izricanje zaštitne mjere liječenja od ovisnosti bi bilo krajnje nesvrsishodno, dok se izricanje preostale zaštitne mjere ukazuje nepotrebnim i suvišnim, posebno ako se uzme u obzir zaštita interesa zajedničkog maloljetnog djeteta okrivljene i oštećenog.

21. Okrivljenica je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužna platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, te stvarni trošak koji se odnosi na prijevoz automobilom i upotrebu alkometra, jer je radno sposobna osoba i može platiti naznačeni iznos troškova postupka bez da time ugrožava svoju egzistenciju ili članova obitelji.

U Bjelovaru, 26. siječnja 2026.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenica i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka, bez naplate takse, a pravodobno podnesena žalba odgađa izvršenje presude.

Dostaviti:

1. Okrivljenici

2. Podnositelju Optužnog prijedloga

• po pravomoćnosti

3. Žrtvi ĐI

4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Bjelovar