REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-918/2022-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ani Štimac, u pravnoj stvari tužiteljice ZH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Sidonija Grbavac, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Grada Zagreba, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 26. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu, OIB: 61817894937, isplatiti tužiteljici ZH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos 4.298,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 4. travnja 2022. do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Odbija se kao djelomično neosnovan zahtjev tužiteljice ZH, OIB: [osobni identifikacijski broj] za isplatu iznosa 15,49 eura sa zateznim kamatama koje teku od 4. ožujka 2022. do isplate te zahtjev za isplatu zateznih kamata koje na iznos 4.298,00 eura teku od 4. ožujka 2022. do 3. travnja 2022.

III Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu, OIB: 61817894937, naknaditi tužiteljici ZH, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu 2.033,86 eura sa zateznim kamatama koje teku od 26. siječnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi navela da je 15. listopada 2021. stradala kada se hodajući nogostupom Ulice Šandora Brešćenskog, dolaskom do kućnog broja 11, spotaknula na poklopac šahta od plina i pala na tlo. Poklopac šahta stajao je nekoliko centimetara iznad asfalta te nije bilo javne rasvjete. Tužiteljica je pala i zadobila teške tjelesne ozljede. Obzirom da se radi o nogostupu, tužiteljica je u tužbi navela da je isti dužan održavati Grad Zagreb. Stoga je tužiteljica u tužbi predložila sudu donijeti presudu kojom će naložiti tuženiku isplatiti joj ukupan iznos 4.313,49 eura (32.500,00 kuna) sa zateznim kamatama koje teku od 4. ožujka 2022. do isplate, kao i naknaditi joj parnični trošak s pripadajućim zateznim kamatama, sve u roku 15 dana.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, odgovornost te osnov i visinu zahtjeva. Također je osporio postojanje uzročno posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i ozljeda tužiteljice sa postupanjem tuženika. Naveo je da zamjenu i popravljanje slivničkih rešetki, škrinjica komunalnih instalacija i poklopca revizionih okana obavlja Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste. Osporio je i visinu tužbenog zahtjeva i tijek zateznih kamata te predložio obavijestiti Wiener osiguranje d.d. o otpočetoj parnici. Zaključno je je predložio odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti kao neosnovan uz naknadu parničnih troškova.

3. Obzirom da je tužiteljica u tužbi tražila isplatu zateznih kamata od 4. ožujka 2022., a u podnesku od 24. listopada 2022. od 4. travnja 2022. , na ročištu 18. prosinca 2025. tužiteljica je pojasnila da isplatu zateznih kamata traži od datuma naznačenog u tužbi, odnosno od završetka liječenja.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u fotografije (listovi 8-10, 13-14 i 129-134 spisa), whats up prepisku (listovi 11-12 spisa), Potvrdu od 7. prosinca 2021. (list 15 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 16-24 spisa), Ugovor o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2021. (listovi 43-47 spisa), Odluku o nerazvrstanim cestama (listovi 48-66 spisa), izveden je dokaz uviđajem (listovi 118-121 spisa), saslušani su svjedoci JH (list 110 spisa) i CH (list 111 spisa), tužiteljica (listovi 109-110 spisa) te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću (listovi 137-139 spisa).

4.1. Tužiteljica je u podnesku od 29. lipnja 2023. odustala od prijedloga za saslušanje svjedokinje LH, zbog čega ista nije saslušana (list 98 spisa).

4.2. Temeljem tako provedenog postupka, ocjene svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka ovaj sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovanim.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kojim od tuženika potražuje naknadu štete povodom štetnog događaja od 15. listopada 2021. kada je pala dok je hodala nogostupom Ulice Šandora Brešćenskog, jer je zapela za poklopac šahta koji je stajao nekoliko centimetara iznad asfalta, kojom prilikom je tužiteljica pala i zadobila teške tjelesne ozljede.

5.1. Između stranaka su sporni nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija, odgovornost za nastanak štetnog događaja, uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda te visina tužbenog zahtjeva.

6. Radi utvrđenja nastanka štetnog događaja i odgovornosti za nastanak štetnog događaja izveden je dokaz saslušanjem svjedoka CH i JH te tužiteljice, uvidom u fotografije i uviđajem.

6.1. Saslušani svjedok JH u svom iskazu naveo je da je na mjesto štetnog događaja došao nakon što se majka ozlijedila. Vidio je da joj je razbijeno cijelo lice. Nakon što mu je ispričala što se dogodilo otišao je vidjeti sporni šaht. On se nalazio na nogostupu te je bio uzdignut u odnosu na ostalu površinu. Ne sjeća se što se nalazilo oko šahta, ali je bio izdignut te je sve bilo mračno.

6.2. Saslušana svjedokinja CH u svom iskazu navela je da je nakon štetnog događaja autom pokupila majku i brata. Majka je bila jako krvava te ju je odvezla u bolnicu. Majka je stalno spominjala šaht te je poslije otišla vidjeti mjesto pada. Sjeća se metalne ograde koja se nalazila uz zgradu i plinskog šahta na koji je majka zapela.

6.3 U svom iskazu tužiteljica je navela da je na dan štetnog događaja išla kući te se kretala Ulicom Brešćenskoga po nogostupu. Bio je potpuni mrak. S jedne strane nogostupa nalazila se metalna ograda sa šiljcima visine cca 30 cm, dok su s druge strane nogostupa bila parkirana vozila. Prostor za hodanje bio je relativno uzak te se spotaknula o plinski šaht, koji je bio izdignut nekoliko cm iznad asfalta. Obavijestila je policijsku postaju o potpunom mraku te je naknadno to riješeno. U rukama ništa nije nosila, samo svoju torbu koju je nosila preko ramena. Bilo je suho vrijeme, nije padala kiša. Imala je obuvene tenisice.

6.4. Na uviđaju je utvrđeno da se, gledajući prema ulazu u zgradu, s desne strane nalazi metalna ograda kao na fotografijama na 9 i 10 listu spisa. Također je utvrđeno da je mjesto štetnog događaja izmijenjeno u odnosu na fotografiju na listu 8 spisa, jer nogostup oko šahta nije bio asfaltiran, kao na dan uviđaja. Metalni poklopac šahta na kojem piše „Plin“ nalazi se cca 20-30 cm udaljen od metalne ograde, dok se s druge strane poklopca šahta na udaljenosti cca 1 metar nalaze parkinzi za osobna vozila. I na uviđaju je metalni poklopac šahta izdignut od okolnog asfaltiranog dijela nogostupa. Sve ovo proizlazi iz fotografija na listovima 129-134 spisa.

6.5. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz saslušanih svjedoka CH i JH, jer su oni o okolnostima nakon štetnog događaja iskazivali uvjerljivo i životno logično.

6.6. Sud je prihvatio kao istiniti iskaz tužiteljice, jer je ona o okolnostima štetnog događaja iskazivala iskreno i uvjerljivo. O tome da je na asfaltiranom nogostupu, još uvijek i nakon asfaltiranja nogostupa, izdignut metalni poklopac šahta utvrđeno je i na očevidu, a navedeno proizlazi i iz fotografija dostavljenih u spis.

6.7. Dovodeći u vezu iskaze saslušanih svjedoka i tužiteljice te utvrđenja sa uviđaja i fotografije koje prileže spisu, sud je utvrdio da je tužiteljica pala prilikom hoda Ulicom Šandora Brešćenskog, kojom prilikom je imala obuvene tenisice te kojom prilikom se ozlijedila.

6.8. Također, temeljem iskaza saslušanih svjedoka i tužiteljice sud utvrđuje da je predmetni šaht bio izdignut od preostale površine nogostupa, te je bio potpuni mrak, zbog čega ga tužiteljica nije mogla uočiti.

6.9. Dakle, sud je utvrdio da se tužiteljica, neposredno prije pada kretala uobičajeno hodajući, kojom prilikom je na nogama imala obuvene tenisice. Sud nije utvrdio da bi tužiteljica neoprezno hodala ili se neoprezno kretala, a niti da ne bi upotrijebila dužnu pažnju pa da bi time doprinijela nastanku štetnog događaja. Tuženik tijekom postupka nije dokazao da bi ponašanje ili kretanje tužiteljice makar i djelomično dovelo do štetnog događaja.

6.10. Zbog svega navedenog, sud utvrđuje da je u održavanju mjesta štetnog događaja bilo propusta.

7. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. ZOO tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok prema odredbi čl. 1084. ZOO-a osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.

7.1. U vrijeme nastanaka štetnog događaja bio je na snazi Zakon o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 68/2018, 110/18 i 32/20, dalje ZKG) koji u čl. 4. određuje da jedinice lokalne samouprave i osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti u provedbi ovoga Zakona postupaju u skladu s načelima na kojima se temelji komunalno gospodarstvo, između ostalih i na načelu kontinuiteta obavljanja komunalnih djelatnosti i kakvoće obavljanja komunalnih djelatnosti.

7.2. Komunalnu djelatnost, u smislu čl. 22. st. 2. ZKG, između ostalog, čini i održavanje nerazvrstanih cesta i javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima. Pod održavanjem nerazvrstanih cesta i javnih površina na kojima nije dopušten promet motornih vozila podrazumijevaju se održavanje i popravci tih površina kojima se osigurava njihova funkcionalna ispravnost.

7.3. Iz navedenog slijedi da je Grad Zagreb, kao jedinica lokalne samouprave, dužan osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti što uključuje i održavanje javne površine na kojoj se u trenutku štetnog događaja nalazila te stradala i tužiteljica.

7.4. Prema odredbi čl. 2. st. 1. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 14/19) javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima čine trgovi, pločnici, javni prolazi, javne stube, prečaci, šetališta, biciklističke i pješačke staze, pothodnici, podvožnjaci, nadvožnjaci, mostovi i tuneli, ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste; (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i sl.), dok je čl. 75. iste Odluke određeno da pravna ili fizička osoba obrtnik kojoj je Grad povjerio obavljanje komunalne djelatnosti održavanja čistoće površina javne namjene dužna ih je održavati i čistiti sukladno programu održavanja komunalne infrastrukture, time da prema čl. 74. iste Odluke površine javne namjene moraju biti uredne i čiste i služiti svrsi za koju su namijenjene.

7.5. Slijedom navedenoga, prema ocjeni ovog suda za štetni događaj isključivo je odgovoran tuženik i to u smislu čl. 1045. st. 1. u vezi čl. 1084. ZOO-a, jer je propustio održavati nogostup na način da bude siguran za nesmetano kretanje ljudi koji njime prolaze, što je rezultiralo padom i ozljeđivanjem tužiteljice, time da se u konkretnom slučaju radi o površini kojom se svaki dan kreće iznimno veliki broj ljudi.

7.6. U ponašanju tužiteljice u predmetnoj situaciji ovaj sud ne nalazi doprinosa nastanku štetnog događaja. Upravo suprotno, sud smatra da je tužiteljica kritične zgode imala prikladnu obuću te se kretala oprezno na način primjeren kretanju nogostupom od strane prosječnog čovjeka, ali je pala zbog izdignutog poklopca metalnog šahta koji se nalazio na dijelu javne površine - nogostupu, namijenjenom kretanju ljudi pala, pri tome se ozlijedivši.

7.7. Stoga ovaj sud smatra da ne postoje okolnosti koje bi oslobađale tuženika od odgovornosti te da je tuženik u cijelosti odgovoran za štetu koja je nastala tužiteljici.

7.8. U odnosu na okolnost da je Grad Zagreb povjerio obavljanje komunalnih djelatnosti Zagrebačkom holdingu d.o.o. ističe se da se time tuženik ne oslobađa odgovornosti da nadzire rad te službe od javnog interesa te da poduzima mjere kojima se osigurava njezino funkcioniranje, zbog čega se niti ne oslobađa odgovornosti za štete koja nastane nepridržavanjem ugovorenih obveza održavanja (tako i VSRH u Rev-599/08 od 15. listopada 2013. i dr.).

7.9. Slijedom navedenog sud je našao neosnovanim prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika.

8. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva te uzročno posljedične veze između ozljeda tužiteljice i štetnog događaja sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću.

8.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Božidara Šebečića proizlazi da se tužiteljica 15. listopada 2021. spotakla na poklopac šahta od plinovoda i pala te zadobila višeiverni prijelom nosnih kostiju s pomakom ulomaka, prijelom nosne pregrade s pomakom ulomaka, natučenje lijeve strane čela i lijeve strane lica s većim hematomom. Prema mehanizmu ozljeđivanja i slijedu medicinske dokumentacije postoji uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i navedenih ozljeda, jer je kod pada i udarca glavom (licem i nosom) o tvrdu podlogu moguće zadobiti navedene ozljede. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Po završetku liječenja kod tužiteljice je zaostao deformitet nosne pregrade zbog čega otežano diše na lijevu nosnicu, kod spavanja diše na otvorena usta. Kod tužiteljice je zaostalo smanjenje životne aktivnosti 3%. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jačeg intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 8 dana i manjeg intenziteta 21 tjedana. Strah jačeg intenziteta kratkotrajno je trpjela u trenutku štetnog događaja, dok je u nastavku liječenja trpjela sekundarni strah jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 6 dana te manjeg intenziteta 3 tjedna kumulativno. Minimalni deformitet piramide nosa i nepravilan ožiljak na lijevoj strani lica duljine 2,5 cm, širine oko 2 mm, nešto svjetliji od okolne kože. Područje lica na mjestu ožiljka lagano je uvučeno. Navedeno predstavlja naruženje manjeg stupnja, ožiljak na licu jasno je uočljiv trećim osobama. Tuđa pomoć i njega tužiteljici su bila potrebna 2 sata dnevno tijekom 2 tjedna za obavljanje težih kućanskih poslova, za nabavku i pripremu hrane i dr. Liječenje tužiteljice završeno je 3. ožujka 2022.

8.2. Niti jedna od parničnih stranaka nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka Šebečića.

8.3. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prof.dr.sc. Božidara Šebečića budući da je isti sačinjen jasno i obrazloženo, nije u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te se nije pojavila sumnja u pravilnost danog mišljenja.

9. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a, čime joj je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a.

9.1. Dovodeći u vezu iskaze saslušane svjedokinje i tužiteljice nalaz i mišljenje vještaka dr. Šebečića u dijelu u kojem se očitovao da su ozljede iz medicinske dokumentacije tužiteljice u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem, kojem dijelu nalaza i mišljenja nije prigovorila niti jedna od parničnih stranaka, sud je utvrdio postojanje uzročno posljedične vezu između ozljeda tužiteljice i štetnog događaja.

9.2. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega imao na umu cilj kojemu služi ta naknada, da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom te slijedeće kvalifikatorne okolnosti:

- vrstu i lokalitet ozljede (višeiverni prijelom nosnih kostiju s pomakom ulomaka, prijelom nosne pregrade s pomakom ulomaka, natučenje lijeve strane čela i lijeve strane lica s većim hematomom),

- utvrđeni intenzitet i duljinu trajanja pretrpljenih fizičkih boli (jačeg intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 8 dana te slabijeg intenziteta 21 dan),

- utvrđeni intenzitet i duljinu trajanja pretrpljenog straha (jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 6 dana, manjeg intenziteta 21 dan kumulativno),

- stupanj trajnog oštećenja zdravlja tužiteljice u opsegu 3%, uz njezinu životnu dob (rođena 1965.) i trajnost posljedica, kao i oblike u kojima se isti manifestiraju (deformitet nosne pregrade, otežano disanje na lijevu nosnicu, disanje na otvorena usta prilikom spavanja) te

- zaostalo naruženje manjeg stupnja jasno uočljivo trećim osobama (minimalni deformitet piramide nosa i nepravilan ožiljak na lijevoj strani lica duljine 2,5 cm, širine oko 2 mm, nešto svjetliji od okolne kože, time da je područje lica na mjestu ožiljka lagano uvučeno).

9.3. Stoga ovaj sud smatra da tužiteljici u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje tužiteljice u iznosu 4.200,00 eura.

9.4. Ističe se da je, osim prethodno navedenog, prilikom odmjeravanja visine pretrpljene štete ovaj sud imao na umu i to da Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne predstavljaju matematičku formulu, koja pukim automatizmom služi za utvrđivanje i izračunavanje pravične novčane naknade te da prilikom određivanja naknade štete treba uzeti u obzir sve okolnosti slučaja. Osim toga, sud je imao na umu i da su Orijentacijski kriteriji posljednji put mijenjani u lipnju 2020. (Su-IV- 47/2020-5) kada su povišeni za 50%, uz obrazloženje Vrhovnog suda da su za izmjenu korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002. pa je stoga valjalo uzeti u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2020. do donošenja ove odluke (tako i Županijski sud u Zagrebu u odluci Gž-3137/24 od 25. srpnja 2024. i dr.).

10. Temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO-a, tužiteljici za 28 sata potrebne tuđe pomoći i njege pripada pravična novčana naknada.

10.1. Sud je temeljem odredbe čl. 223. ZPP-a utvrdio visinu cijene sata pružanja nestručne pomoći i njege u iznosu 3,50 eura po satu, zbog čega tužiteljici pripada pravo na tu naknadu u ukupnom iznosu 98,00 eura. Ističe se da je sud cijenu pružanja nestručne pomoći i njege utvrdio slobodnom ocjenom, uzevši u obzir vrijeme pružanja tuđe pomoći i njege (2021.-2022. godina) te činjenicu da se cijena tuđe pomoći određuje prema cijeni sata rada NKV radnika u mjestu prebivališta tužiteljice - [adresa].

11. Tužiteljici je dakle na ime naknade štete povodom štetnog događaja od 15. listopada 2021. dosuđen ukupan iznos 4.298,00 eura.

12. Tužiteljici je na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zatezna kamata dosuđena od dana podnošenja tužbe, temeljem odredbe čl. 1103. i čl. 1086. st. 2. ZOO-a.

12.1. Odluka o visini stope zakonske zatezne kamate do 31. prosinca 2022. temelji se na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 78/15.), od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22 i 156/22), a od 1. siječnja 2024. do isplate na odredbi čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

13. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku, koji je odmjeren prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23, dalje Tarifa).

13.1. Tako je tužiteljici priznat trošak sastava tužbe u visini 100 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife, sastava podneska od 24. listopada 2022. visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife, zastupanja na ročištu 1. lipnja 2023. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife, zastupanja na ročištu 25. rujna 2024. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife, sudjelovanja na uviđaju 9. travnja 2025. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/7 Tarife i zastupanja na ročištu 18. prosinca 2025. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife.

13.2. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 52/3 i 54 Tarife iznosi 2,00 eura te tužiteljici pripada iznos 1.200,00 eura, odnosno uvećano za 25% PDV-a ukupno 1.500,00 eura.

13.3. Tužiteljici je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu 44,79 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu 89,59 eura.

13.4. Tužiteljici je priznat trošak medicinskog vještačenja u iznosu 350,00 eura te uviđaja u iznosu 49,48 eura.

13.5. Slijedom navedenog, tužiteljici je valjalo dosuditi parnični trošak u iznosu 2.033,86 eura, obzirom da nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi (čl. 154. st. 5. ZPP-a).

13.6. Na tako određeni trošak tužiteljici su dosuđene zatražene zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj odredbom čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

14. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 26. siječnja 2026.

Sutkinja

Ana Štimac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

Dostaviti:

- punomoćniku tužiteljice

- tuženiku