REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: R1-209/2025-7

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja RN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Damiru Đegercu, odvjetniku u Koprivnici, protiv protustranke IN iz [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasništva, bez održavanja ročišta, 26. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

1. Razvrgava se suvlasnička zajednica sljedećih nekretnina u suvlasništvu stranaka:

– nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], Kuća, zgrada i dvorište u [adresa], ukupne površine 329 m[2] , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu,

– dodjeljivanjem nekretnine u cijelosti jednom od suvlasnika uz obvezu isplate vrijednosti suvlasničkih dijelova ostalim suvlasnicima – dioba isplatom,

na način da nekretnina pripadne u samovlasništvo predlagatelja RN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

2. Suvlasnik nekretnine iz toč.1. Rješenja IN iz [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna je trpjeti uknjižbu prava vlasništva sukladno toč.1. Rješenja.

3. Nalaže se predlagatelju RN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti protustranci, IN iz [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], po osnovi vrijednosti njenog suvlasničkog dijela iznos 74.848,35 eura (sedamdestčetiritisućeosamstočetrdesetosam eura i tridesetpet centi), u roku trideset (30) dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 26.03.2025. podnio ovom sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasništva na način da nekretnina koja je predmet diobe pripadne u cijelosti njemu, uz obvezu da isplati vrijednost suvlasničkog dijela protustranci – dioba isplatom.

2. Protustranka se nije očitovala na prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva od 26.03.2025.

3. Prijedlog za razvrgnuće suvlasništva je osnovan.

4. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.50.st.1. (Narodne novine broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015 i 94/2017 – ZVDSP) propisuje da je, kad razvrgnuće provodi sud, isti vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.

4.1. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu čl.50.st.1. ZVDSP – a, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (čl.50.st.2. ZVDSP).

4.2. Suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima (čl.51.st.1. ZVDSP).

4.3. U slučaju iz čl.51.st.1. ZVDSP – a ostali suvlasnici imaju do isplate založno pravo na stvari koja je pripala tražitelju razvrgnuća. Ne isplati li ih u roku, oni mogu zahtijevati ispunjenje ili naplatu iz vrijednosti zaloga, a mogu i tražiti da se poništi odluka o razvrgnuću isplatom (čl.51.st.2. ZVDSP).

5. U postupku utvrđivanja činjenica sud je nije izveo dokaz očevidom (uz sudjelovanje sudskog vještaka građevinske struke) niti vještačenjem (utvrđenje vrijednosti suvlasničkog dijela nekretnine protustranke) kako je to predložio predlagatelj, ocijenivši takav dokazni prijedlog nepotrebnim. Naime, činjenica koju bi izvođenjem navedenog dokaza trebalo utvrditi (vrijednost nekretnine i što nekretnina predstavlja u naravi te njeno stvarno stanje) nije sporna. Naime, iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka od 28.08.2017. (list 31. – 93. spisa), kojeg je priložio sâm predlagatelj (a protustranka ga nije osporila), proizlazi da nekretnina u naravi predstavlja ono što je navedeno u zemljišnoj knjizi – zemljište sa zgradom. Također, navedeni nalaz i mišljenje sadrži procjenu vrijednosti nekretnine koja je predmet razvrgnuća.

6. Iz stanja spisa proizlazi (u nedostatku odgovora protustranke) da među strankama nisu sporni suvlasnički udjeli u nekretnini (koja je predmet razvrgnuća), odnosno veličina navedenih udjela niti je sporno što nekretnina u naravi predstavlja – nekretnina sa zgradom (kuća, zgrada – garaža i dvorište), budući da protustranka nije osporila činjenične tvrdnje predlagatelja navedene u prijedlogu od 26.03.2025., niti isprave koje se nalaze u prilogu navedenog prijedloga. Također, protustranka nije osporila predloženi način razvrgnuća suvlasništva.

7. U odnosu na navode predlagatelja o vlastitom ulaganju u nekretninu koja je predmet razvrgnuća (1. kat i potkrovlje) u iznosu većem od 100.000,00 eura te da se suvlasnički dio protustranke odnosi na prizemlje koje je zapušteno i nije pogodno za stanovanje, sud ističe da su suvlasnički udjeli navedeni u zemljišnoknjižnom izvatku (javnoj ispravi): predlagatelj ½ suvlasničkog dijela / protustranka ½ suvlasničkog dijela, a da ulaganje u nekretninu na koje se poziva predlagatelj (i sva sporna pitanja s tim u vezi: samostalno poduzimanje hitnih popravaka, povećanje vrijednosti nekretnine, vrsta i svrha ulaganja, stjecanje prava vlasništva ulaganjem i dr.) može biti predmet obveznopravnog ili stvarnopravnog zahtjeva usmjerenog prema protustranci u posebnom parničnom postupku.

8. U postupku utvrđivanja činjenica, sud je utvrdio sljedeće odlučne činjenice:

- da suvlasnički dio predlagatelja u nekretnini koja je predmet diobe iznosi 1/2 (ZK izvadak) – nesporno,

- da suvlasnički dio protustranke u nekretnini koja je predmet diobe iznosi 1/2 (ZK izvadak) – nesporno,

- da se nekretnina koja je predmet diobe sastoji od više dijelova (nalaz i mišljenje vještaka od 28.08.2017. – list 78. spisa) – nesporno:

- stambene jedinice 1. (prizemlje) – neto korisne površine 60.36 m[2] ,

- stambene jedinice 2. (1. kat) – neto korisne površine 99.17 m , 2

- stambene jedinice 3. (potkrovlje) – neto korisne površine 63.68 m ,

- garaže – neto korisne površine 18.55 m ,

- da vrijednost nekretnine koja je predmet diobe iznosi 149.696,87 eura (nalaz i mišljenje vještaka od 28.08.2017. – list 78. spisa) – nesporno:

- vrijednost stambene jedinice 1. iznosi 25.558,25 eura,

- vrijednost stambene jedinice 2. iznosi 74.079,87 eura,

- vrijednost stambene jedinice 3. iznosi 46.184,16 eura,

- vrijednost garaže iznosi 3.874,59 eura,

- da među strankama ne postoji spor oko predmeta i načina razvrgnuća suvlasništva.

9. S obzirom da među strankama ne postoji spor oko predmeta i načina razvrgnuća suvlasništva (da nekretnina koja je predmet diobe u cijelosti pripadne predlagatelju uz obvezu isplate vrijednosti suvlasničkog dijela protustranci) – dioba isplatom, sud je na temelju čl.50.st.1. i čl.51. ZIP – a suvlasništvo stranaka na nekretnini razvrgnuo na navedeni način.

9.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u toč.1. izreke rješenja.

10. Zakon o zemljišnim knjigama u čl.60.st.1.toč.b. (Narodne novine broj: 63/2019, 128/2022 i 155/2023 – ZZK) propisuje da je javna isprava na temelju koje se može dopustiti uknjižba, između ostaloga, odluka suda ili drugoga nadležnog tijela odnosno pred njima sklopljene nagodbe koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovršnim ispravama ili koje se prema propisima o upravnom postupku smatraju izvršnim rješenjima prikladnim za upis prava u zemljišnu knjigu, ako sadrže točnu oznaku zemljišta ili prava na koje se odnosi upis.

10.1. Ovršni zakon u čl.25.st.2. (Narodne novine broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024 – OvZ) propisuje da je sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko trpljenje ili nečinjenje (propuštanje) ovršna ako je postala pravomoćna, osim ako je u ovršnoj ispravi određen poseban rok za usklađivanje ponašanja ovršenika s njegovom obvezom.

10.2. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u toč.2. izreke rješenja.

11. Predlagatelj je u prijedlogu od 26.03.2025. sâm predložio da rok za isplatu iznosi 30 dana od dana donošenja rješenja o razvrgnuću suvlasništva.

11.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u toč.3. izreke rješenja.

U Zagrebu, 26. siječnja 2026.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).

DOSTAVITI:

1. Predlagatelju, po punomoćniku

2. Protustranci

3. U spis