Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-584/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Dijane Hofer predsjednice vijeća, te Tanje Novak-Premec sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Ivane Čačić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IA pok. ĐA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Nemarić, odvjetnik u Zadru, protiv tuženika HA [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Luka Zubčić, odvjetnik u Zadru, radi utvrđenja prva vlasništva, odlučujući povodom žalbe tuženika izjavljene protiv presude Općinskog suda u Zadru od 13. ožujka 2025. poslovni broj: P-1611/2023-35, u sjednici vijeća održanoj 26. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-1611/2023-35 od 13. ožujka 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O zahtjevu tuženika za naknadu troškova žalbe odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke utvrđeno je da je tužitelj stekao pravo vlasništva za cijelo na nekretninama oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Gornja ograda, šuma, površine 4172 m2, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Gornja [adresa], šuma, površine 957 m2, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], oranica, površine 2375 m2, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], pašnjak, površine 1357 m2, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], pašnjak, površine 1081 m2 i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], maslinjak, površine 2556 m2, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude uknjiži kao vlasnik na predmetnim nekretninama za cijelo, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika, za cijelo. U točki II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 5.884,41 EUR.

2. Navedenu presudu pravodobno podnesenom žalbom pobija tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14

– Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje u tekstu: ZPP). Predlaže preinačiti pobijanu presudu na način da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan i tužitelja obveže na naknadu prouzročenih parničnih troškova tuženiku.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava osnovanost žalbenih navoda poglavito u odnosu na istaknute bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP kao i žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.

4. Žalba je osnovana.

5. Polazeći od predmeta spora u kojem tužitelj traži utvrđenje svojeg prava vlasništva na nekretninama kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Gornja ograda, šuma, površine 4172 m2, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Gornja ograda, šuma, površine 957 m2, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], oranica, površine 2375 m2, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], pašnjak, površine 1357 m2, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], pašnjak, površine 1081 m2 i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], maslinjak, površine 2556 m2, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] evidentiranih u zemljišnim knjigama kao vlasništvo tuženika, činjeničnih navoda tužbe te odgovora na tužbu, prvostupanjski sud je na temelju provedenih dokaza utvrdio sljedeće, za predmet spora odlučne činjenice:

- da su predmetne nekretnine bile od 1955. do donošenja rješenja u predmetu prvostupanjskog suda broj Z-1358/6/825 evidentirane u posjedu prednika tužitelja i to djeda ĐA pok. I (Đ) kojemu je tužitelj jedini nasljednik, a kako to proizlazi iz rješenja prvostupanjskog suda posl.br. O-557/1996 od 18. kolovoza 2004. te da je tužitelj ujedno i jedini nasljednik svog oca ĐA pok. ĐA te majke BA

- da je činjenica postojanja agrarnog odnosa i korištenja spornih nekretnina od strane prednika tužitelja vidljiva iz povijesti posjeda, agrarnog upisnika od 1931. Kotarskog suda Biograd na moru, spiska promjena od 1940., predmeta prvostupanjskog suda broj Z-1368/6/825 u kojem su ujedno i novom izmjerom formirane predmetne čestice evidentirane kao vlasništvo tuženika

- da svjedoci CA i KA saslušani u predmetu Z-8498/2023 u svojim iskazima uvjerljivo potvrđuju slijed stjecanja predmetnih nekretnina u korist tužitelja navodeći da su predmetne nekretnine u vlasništvu predlagatelja koji je iste stekao nasljeđivanjem iza smrti oca ĐA i majke BA i da je otac ĐA također naslijedio te nekretnine od svog oca ĐA

- da je tužitelj osobno i putem svojih pravnih prednika u faktičnom, mirnom i poštenom posjedu spornih nekretnina svakako duže od 40 godina te da te nekretnine nikada nisu bile u posjedu tuženika,

te na temelju tih utvrđenih činjenica zaključuje da je tužitelj stekao pravo vlasništva dugotrajnim posjedom sukladno odredbi članka 159. stavku 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99 – odluka USRH, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – ispravak pročišćenog teksta – dalje u tekstu: ZV) prema kojem se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari te ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari obzirom da je tužitelj u samostalnom mirnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina duže od 40 godina zbog čega su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću propisane stavkom 4. istog članka prema kojem će samostalni posjednik stvari u vlasništvu crkve steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit ili pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog iz stavka 2. i 3. tog članka. Pri zauzetom materijalnopravnom shvaćanju prvostupanjski sud rukovodio se odredbom članka 160. stavka 1. ZV prema koje vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost te da se prema stavku 2. istog članka u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

6. Drugostupanjski sud u žalbenom postupku na temelju članka 365. stavka 2. ZPP ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. tog Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

7. Ispitivanjem pobijane presude i postupak koji je prethodio donošenju iste utvrđeno je da donošenjem pobijane presude nije ostvarena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 365. stavka 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP koju ističe žalba jer protivno navodima žalbe presuda nema nedostataka radi kojih se ne bi mogla ispitati budući je prvostupanjski sud iznio dostatne razloge o odlučnim činjenicama te o tim odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika. Navedenu bitnu povredu tuženik obrazlaže svojim neslaganjem sa činjenicama utvrđenim po prvostupanjskom sudu suprotstavljajući činjeničnom utvrđenju suda prvog stupnja činjenice koje on utvrđuje pravilnim na temelju istih provedenih dokaza, a što predstavlja žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a ne bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP.

9. Međutim, osnovano tuženik navodima da se jasno i nedvosmisleno u podnesku od 13. rujna 2024. usprotivio čitanju bilo kakvih iskaza svjedoka danih izvan ovog parničnog postupka, a da se unatoč tome u obrazloženju prvostupanjski sud na takve iskaze svjedoka poziva, ukazuje na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi članka 4. ZPP.

10. Točno je da se, kako to navodi u žalbi, tuženik u podnesku od 13. rujna 2024. protivio "kako iskazima svjedoka iz priklopljenog Z odnosno Rz spisa tako i bilo kakvom čitanju u ovom postupku iskaza svjedoka koji su dani u drugom postupku, a kako je to predloženo do strane tužitelja na ročištu od 5. rujna 2024." te da je prvostupanjski sud proveo dokaz čitanjem priložene dokumentacije u spisu te izvršio uvid u priložene spise pa tako i predmet posl.br. Z-17164/2022 (koji predmet sadrži i predmete broj Rz- 596/2022 i Z-8498/2023), u kojem postupku su saslušani svjedoci CA i KA. Iskaze tih svjedoka prvostupanjski sud iznosi pod točkom 9. obrazloženja a potom u točki 10. navodi da je iz provedenih dokaza u postupku utvrđena dosjelost na predmetnoj nekretnini dugotrajnim posjedom tužitelja odnosno njegovih pravnih prednika.

11. Člankom 4. ZPP propisano je da sud odlučuje o tužbenom zahtjevu, u pravilu, na temelju usmene, neposredne i javne rasprave. Načelo neposrednosti u parničnom postupku podrazumijeva da sud odlučuje na temelju dokaza koji su izneseni i ocijenjeni tijekom usmene rasprave, omogućujući strankama da iznesu svoje argumente i da se izjasne o svim relevantnim činjenicama i dokazima i suoče sa dokazima saslušanjem svjedoka te postavljanju pitanja svjedocima. Ovo načelo osigurava da se odluke donose na temelju izravnog uvida u dokaze, čime se jamči pravičnost i transparentnost postupka, pa je čitanjem iskaza svjedoka saslušanih u drugom predmetu čemu se tuženik izričito protivio povrijeđeno i načelo usmene rasprave koja zahtijeva i usmeno saslušanje svjedoka (članak 243. ZPP) te kontradiktornosti na koji način je ostvarena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP.

12. Tuženik osnovano navodima da je sukladno članku 108. ZPP tražio "sravnavanje" kopija priloženih od strane tužitelja, posebno kopija rukom izrađenih skica premjeravanja za koje navodi da očito ne postoje u originalu kao službeni dokument ni u arhivu niti u katastru, a da se sud na to oglušio, ukazuje na ostvarenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi članka 108. ZPP.

13. U odgovoru na tužbu pod točkom VII tuženik je zatražio da se dokumentacija dostavljena u kopijama radi "sravnavanja" s originalima sudu dostave originalni dokumenti.

14. Odredbom članka 108. ZPP propisano je se i sprave koje se prilažu podnesku podnose u izvorniku ili u prijepisu (stavak 1. ), a stavkom 3. istog članka da ako je isprava priložena u prijepisu, sud će na zahtjev protivne stranke pozvati podnosioca da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda. Kad je to potrebno, sud će odrediti rok u kojem se isprava ima predati odnosno pregledati.

15. Tužitelj je se tužbi u dokaz činjeničnim navodima tužbe o dugotrajnosti posjeda predmetnih nekretnina pozvao na „Skicu premjeravanja“ iz 1940. u kojoj se kraj pojedinih rukom označenih nekretnina navodi ime i prezime njegovog djeda pok. ĐA pok. I i broj agrarne prijave 6830 ne navodeći o čijoj se ispravi radi niti gdje je tu „Skicu premjeravanja“ pribavio, a niti se iz iste to sa sigurnošću može zaključiti, pa je po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud trebao pozvati tužitelja da na traženje tuženika navedenu „Skicu premjeravanja“ dostavi u izvorniku ili u preslici ovjerenoj od nadležnog tijela kod kojeg se ista nalazi.

16. Već zbog ostvarenih naprijed navedenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka valjalo je na temelju članka 369. stavka 1. ZPP ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

17. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će radi otklanjanja bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP pozvati tužitelja da dostavi „Skicu premjeravanja 1940“ u izvorniku ili preslici ovjerenoj od nadležnog tijela s potvrdom da li je ista dio drugog predmeta (npr. prijavnog lista iz katastra ili agrarnog spisa).

17.1. Iz sadržaja zapisnika s ročišta održanog 5. rujna 2024. razvidno da je tužitelj odustao od saslušanja predloženih svjedoka osim Ivana i SA te da na njima ustraje, osim ukoliko bi se stranke usuglasile da se pročitaju iskazi svjedoka koji su bili saslušani u PIP (pojedinačnom ispravnom postupku – ops. ovog suda). Tuženik se u podnesku od 13. rujna 2024. protivio „kako iskazima svjedoka iz priklopljenog Z odnosno RZ spisa tako i bilo kakvom čitanju u ovom postupku iskaza svjedoka koji su dani u drugom postupku, a kako je to predloženo od strane tužitelja na ročištu 5. rujna 2024.“. Na ročištu održanom 14. listopada 2024. na kojem je prvi put zaključena glavna rasprava nakon očitovanja punomoćnika stranaka sud je donio rješenje prema kojem se dokazni postupak provodi čitanjem raspravnih zapisnika i priložene dokumentacije u spisu i vrši uvid u priložene spise. Nakon toga je konstatirano da nema daljnjih dokaznih prijedloga i da je dokazni postupak dovršen te da pun. tužitelja predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev i popisuje trošak i da zamj. pun. tuženika predlaže odbiti tužbeni zahtjev, te popisuje trošak. Nastavno prvostupanjski sud ponovno donosi rješenje koje glasi: „Pun. tužitelja navodi da povlači prijedlog za saslušane predloženih svjedoka“, te potom ponovno donosi rješenje da se dokazni postupka provodi čitanjem raspravnih zapisnika i priložene dokumentacije u spisu, vrši uvid u priložene spise posl.br. Z-17164/22, Z-1368/6/825, preslik ovosudnog spisa P-1858/09 i P-2451/09 (koji parnični predmeti ne prileže spisu – ops. ovog suda), konstatira da nema daljnjih dokaznih prijedloga i da je dokazni postupak dovršen, nakon čega pun. tužitelja ponovno predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev i popisuje trošak, a pun. tuženika predlaže odbiti tužbeni zahtjev te popisuje trošak. Iako je zaključio raspravu i odredio ročište za objavu presude za dan 27. studenog 2024. prvostupanjski sud je dopisom od 26. studenog 2024. iz zemljišnoknjižne pisarnice zatražio kompletan spis iz obnove i preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u odnosu na predmetne nekretnine iako je već u dokaznom postupku izvršio uvid u taj predmet (Z-1368/6/825), a potom 27. siječnja 2025. rješenjem ponovno otvorio raspravljanje u ovom parničnom postupku i zakazao ročište za glavnu raspravu za dan 10. siječnja 2025. koje je odgodio za 29. siječnja 2025. na kojem je ponovno proveo sve već na prethodnom ročištu provedene dokaze. Kako iz postupanja prvostupanjskog suda utvrđenog u zapisniku sa ročišta održanog 14. listopada 2024. proizlazi nejasnim iz kojih je razloga nakon utvrđenja da je dokazni postupak dovršen i završnih navoda stranaka punomoćnik tužitelja povukao prijedlog za provođenje dokaza saslušanjem svjedoka te da postoji opravdana sumnja da je to učinio jer je prvostupanjski proveo dokaz čitanjem priloženih spisa, sud prvog stupnja će na novoj glavnoj raspravi omogućiti tužitelju da se ponovno očituje o tom prijedlogu u smislu da li odustaje od tog dokaznog prijedloga ili ostaje kod prijedloga za saslušanjem svjedoka CA i SA na predložene okolnosti.

18. Na novoj glavnoj raspravi prvostupanjski sud provesti će dokaze saslušanjem svjedoka CA i SA ukoliko tužitelj to predloži i sve već provedene dokaze kao i dokaz uvidom u izvornik ili ovjerenu presljku „Skice premjeravanja 1940“ ukoliko je tužitelj dostavi te će radi utvrđenja činjenica odlučnih za predmet spora sve provedene dokaze ocijeniti na način propisan člankom 8. ZPP.

U Varaždinu 26. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dijana Hofer