REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: K-91/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu Mihovilu Budimiru, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Monike Gagić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika GČ, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Požegi, broj KO-DO-63/2025-1 od 23. srpnja 2025., nakon održane glavne i javne rasprave u nazočnosti državnoodvjetničkog savjetnika JČ, okrivljenika GČ te oštećenice SČ, dana 23. siječnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Okrivljenik GČ, zvani G, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin J i LČ, rođene S, rođen **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, zidar, zaposlen u firmi "Mandić Gradex" s plaćom od oko 1.700,00 eura, lošeg imovnog stanja, razveden, otac dvoje djece starih 7 i 10 godina, sa završenom SSS, bez imovine, bez vojnog čina, bez odlikovanja, ne vodi se drugi postupak, ranije osuđivan, brani se sa slobode.

k r i v  j e

što je

dana 26. svibnja 2025., oko 18,20 sati, u Trenkovu, dok se nalazio u caffe baru Barun, u alkoholiziranom stanju, putem telefonskog broja [broj telefona] nazvao bivšu suprugu SČ na broj [broj telefona], koja ga je prethodno zamolila da kupi dva kroasana za kćerku L, uzrujan time rekao joj da neće hraniti pola sela, počeo je psovati da im jebe svima mater, da zašto njezin dečko Č spava kod nje, te u namjeri da ju zastraši rekao joj: „Zaklat ću te, nikad ti ništa nisam napravio, ali sad ću te mrtvo-hladno zaklati“, a kada je SČ prekinula poziv ponovo ju nazvao i nastavio govoriti: „Glupačo jedna, nemoj da mi pored djece spavaju takvi kreteni, nikad ti nisam ništa napravio, sad ću te zadavit, kužiš, sad ću te zadavit, jebo ti ja mater, to sam reko sudcu i svima, još jednom nek ti padne napamet, ja te ladno zadavim“, čime je kod žrtve SČ izazvao osjećaj straha i uznemirenosti te bojazan za vlastiti život,

d a k l e, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode, prijetnje označeno u članku 139. stavak 3. u vezi stavka 1., a kažnjivo po čl. 139. stavak 3. KZ/11.

pa se na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 okrivljenik GČ

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci

a na temelju članka 56. KZ/11 okrivljeniku se

i z r i č e

uvjetna osuda kojom se određuje da kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće biti izvršena ako okrivljenik u vremenu provjeravanja od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

II Na temelju članka 73. KZ/11 okrivljenom GČ izriče se sigurnosna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve SČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u trajanju od 2 (dvije) godine, pri čemu se okrivljenik ne smije približiti oštećenici na udaljenost manju od 100 metara.

III Na temelju članka 58. stavak 5. KZ/11 sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci ako okrivljenik bez opravdanog razloga krši ili se ne pridržava obveza koje su mu određene sigurnosnim mjerama izrečenim uz uvjetnu osudu.

IV Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi s člankom 145. ZKP/08 okrivljeniku GČ se nalaže platiti troškove kaznenog postupka i to paušalni trošak u iznosu od 70,00 (sedamdeset) eura u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od petnaest (15) dana od dana pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Požegi podiglo je optužnicu broj KO-DO- 63/2025-1 od 23. srpnja 2025. zbog kaznenog djela protiv osobne slobode, prijetnje označeno u članku 139. stavak 3. u vezi stavka 1., a kažnjivo po čl. 139. stavak 3. KZ/11.

2. Na raspravi kod ovoga suda održanoj dana 23. siječnja 2026., a prilikom očitovanja o optužnom aktu okrivljenik ČČ izjasnio se da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je neposredno ispitao oštećenicu SČ, reproducirana je audio snimka od 26. svibnja 2025. (list 17 K spisa), te su pročitani zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola PP Požega, serijskog broja: [serijski broj] za okrivljenika GČ (list 32 K spisa), nalaz hitne OŽB Požega, Objedinjenog hitnog bolničkog prijema za okrivljenika GČ (list 33 K spisa), ispitan je okrivljenik GČ, te su na kraju pročitani izvodi iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika.

4. U svojoj obrani okrivljenik GČ naveo je kako je istina da je on na snimci te da je to njegova lajavost kada popije, a da se u predmetnog dana 26. svibnja 2025. u 18,20 sati nalazio u caffe baru „Barun“ u Trenkovu. Sjeća se da je bilo nekih nesuglasica oko B. Ponavlja kako je rekao sve što je na snimci, ali da ne smatra to nikakvim ozbiljnim prijetnjama budući da on SČ nikada ništa ne bi napravio jer je ona majka njegove djece. Ističe kako sa SČ nema nikakav problem te da samo želi čuti i vidjeti svoju djecu. Istina je da nekada popije i pretjera u alkoholu, ali da se nikada neće pomiriti s činjenicom da su se rastali i da ih on još uvijek smatra svojom obitelji. Ispričava se SČ (oštećenici) zbog tih riječi. Decidirano navodi da se ne sjeća ali da postoji mogućnost te je moguće da je i prije tog razgovora odnosno te snimke oštećenici rekao da će je zaklati te da joj nikada ništa nije napravio, ali da će je sada mrtvo-hladno zaklati, kao i da neće hraniti pola sela, psovao je te pitao zašto Č spava kod nje. Smatra da iako je to rekao isto je učinio prvenstveno zbog dobrobiti djece jer su mu se djeca požalila da ne žele spavati kraj te osobe. Ističe kako te izgovorene riječi ne bi nikada ostvario.

5. Nije sporno da je okrivljenik dana 26. svibnja 2025. oko 18,20 sati u Trenkovu dok se nalazio u caffe baru Barun, u alkoholiziranom stanju, putem telefonskog broja [broj telefona] nazvao bivšu suprugu (ovdje oštećenicu) SČ na broj [broj telefona], koja ga je prethodno zamolila da kupi dva kroasana za kćerku L, uzrujan time rekao joj da neće hraniti pola sela, počeo je psovati da im svima jebe mater, da zašto njezin dečko Č spava kod nje, te joj potome rekao: „Zaklat ću te, nikad ti ništa nisam napravio, ali sad ću te mrtvo-hladno zaklati“, a kada je oštećenica prekinula poziv ponovo ju nazvao i nastavio govoriti: „Glupačo jedna, nemoj da mi pored djece spavaju takvi kreteni, nikad ti nisam ništa napravio, sad ću te zadavit, kužiš, sad ću te zadavit, jebo ti ja mater, to sam reko sudcu i svima, još jednom nek ti padne napamet, ja te ladno zadavim“.

6. Sporno je, s obzirom na obranu okrivljenika, je li isto učinio u namjeri da SČ zastraši te je li takvo njegovo ponašanje kod oštećenice moglo izazvati osjećaj straha, uznemirenosti te bojazni za vlastiti život.

7. Na raspravi kod ovoga suda dana 23. siječnja 2026. oštećenica SČ navela je kako ju je GČ i prije ovoga događaja od 26. svibnja 2025. znao nazivati te upitati treba li djeci nešto kupiti ili nešto nedostaje. Tog dana je GČ nazvala i zamolila može li L kupiti dva kroasana da sutradan ima za užinu budući je znala da je on negdje u blizini trgovine, a da ona tog dana nije imala vremena otići u trgovinu. Navodi kako je okrivljenika nazvala sa svog mobilnog telefona na njegov, a da joj je on nakon što ga je ovo prethodno zamolila počeo govoriti kako on neće hraniti pola sela te ju je počeo ucjenjivati i vrijeđati kako on neće ništa L donijeti ako je Č kod nje kod kuće. Nadalje navodi kako je okrivljenik počeo psovati „jebo ti ja mater“ te joj je prijetio da će ju zaklati, a sjeća se da je rekao „nikad ti ništa nisam napravio, a sad ću te hladno zaklati“. Odmah je u njegovu glasu primijetila da je pijan. Potom mu je rekla da ne mora ništa donijeti i da će sama otići po te kroasane, nakon čega mu je poklopila slušalicu, te ju je on nakon otprilike jedne minute ponovno pozvao te se sjetila da upali snimanje tog razgovora. Okrivljenik je u tom drugom razgovoru ponovno prijetio te joj govorio da će ju zadavati i da ne želi da mu djeca spavaju pored kretena, psovao je i njezinu i svoju majku, te ponavljao da će ju zadaviti kao i da će zadaviti V ako čuje da je on opet bio kod nje. Potom je prekinula poziv te je blokirala njegov broj, te se nije više javljala, a tu večer je slučaj prijavila policiji. Ističe kako joj je ta prijetnja zvučala ozbiljno te je iz tog razloga sve prijavila policiji. Iskazala je kako su joj se „noge odsjekle“ kad je čula te njegove riječi, da se zbog toga jako uplašila i da joj nije bilo nimalo svejedno zbog njegovih riječi te je bila uvjerena da će on doći u kuću i to doista i napraviti. Za vrijeme predmetnog događaja, djeca L (9) i T (6) su bili u kući te misli da oni nisu mogli čuti njihov razgovor odnosno te riječi prijetnje, ali da su možda čuli dio koji je snimala budući da je mobitel bio na zvučniku. Napominje da dok su bili u braku, da je bilo fizičkih sukoba u obliku hvatanju za vrat, povlačenju za nos i usnicu, ali da joj nikada nije prijetio riječima na način kao toga dana, a da te događaje nije željela prijavljivati budući da su živjeli zajedno te je bila trudna. Navodi da je okrivljenik kada pijan jako agresivna osoba te da je za vrijeme braka u njihovoj kući bilo svakodnevne galame, urlanja, bacanja stvari po kući, vrijeđanja i omalovažavanja. Nastavno ističe kako je odnos nje i okrivljenika GČ nakon predmetnog događaja jedno vrijeme bio dobar, da su okrivljeniku bile naložene mjere opreza i to mjere zabrane približavanja i zabrana uspostavljanja veze, ali da su se čuli budući da imaju zajedničku djecu te je dopuštala da okrivljenik zove djecu, viđa ih i odvodi kod djeda i bake. Naposljetku navodi da u potpunosti ostaje kod tog iskazana danog u PP Požega budući da je iskazivala manje od 2 mjeseca nakon predmetnog događaja te se u tom trenutku mogla bolje sjetiti cijelog događaja i kronologije istoga.

8. Nakon tako provedenog dokaznog postupka sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio kazneno djelo na način kako je to navedeno u izreci presude. Naime, za ostvarenje kaznenog djela prijetnje odlučno je da su upućene riječi objektivno podobne i prikladne da kod osobe kojoj se prijeti izazovu osjećaj straha i ugroženosti. Za riječi koje je kritične zgode okrivljenik GČ uputio oštećenici SČ prijeteći joj na način kako je to opisano u izreci presude ovaj sud nalazi kako su izrečene riječi prijetnje prikladne i objektivno podobne da kod oštećenice SČ izazovu osjećaj straha i uznemirenosti, ali ne samo kod nje, već i kod svake druge osobe. Pri tome valja navesti da nije od odlučnog značenja bi li okrivljenik GČ zaista i učinio ono čime prijeti, već je dovoljna sama činjenica da je oštećenica te prijetnje shvatila ozbiljno i da se izgovorenih riječi prestrašila na način da su joj se "noge odsjekle" zbog čega se "prekobacila" odnosno da je u tom trenutka smatrala i da će iste konkretizirati, a kako to sve navodi u svome iskazu kojeg sud smatra objektivnim, iskrenim ali i suglasnim s ostalim provedenim dokazima, posebice s audiosnimkom od 26. svibnja 2025 (list 17 K spisa). Stoga su na taj način ispunjena sva objektivna obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. KZ/11.

9. U odnosu na subjektivni odnos okrivljenika prema kaznenom djelu nedvojbeno je utvrđeno da je isti unatoč činjenici da je bio u alkoholiziranom stanju (kako tom sam priznaje i navodi) prilikom počinjenja bio svjestan svih okolnosti djela, on je takvo ponašanje htio upravo kao takvo i kao svoje. Izgovarajući riječi prijetnje opisane u izreci presude jasno proizlazi kako je okrivljenik GČ prilikom predmetnog događaja postupao s oblikom krivnje koji se u kaznenom pravu naziva izravna namjera. Jednako tako, isti je bio svjestan protupravnosti svog ponašanja jer svaki prosječan građanin zna da je ovakvo ponašanje prema drugome protupravno. Također, ubrojivost okrivljenika niti u vrijeme počinjenja kaznenog djela, a niti tijekom vođenja postupka, nije dovedena u pitanje.

10. S obzirom na sve izneseno, u dokazanom ponašanju okrivljenika GČ opisanom u izreci presude stječu se sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. KZ/11 za kojeg ga je sud i proglasio krivim.

11. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, a cijeneći pritom sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela.

12. Shodno tome, sud je kao olakotnu okolnost cijenio okrivljenikovo izraženo žaljenje zbog učinjenog, smatrajući kako je ono potpunosti iskreno, a što se utvrđuje iz emotivne obrane okrivljenika tijekom čijeg je iznošenja zaplakao, da bi se naposljetku okrenuo prema oštećenici te joj se ispričao. Osim toga, olakotnim je okrivljeniku uzeta u obzir i činjenica da je isti otac dvoje malodobne djece (7 i 10 godina), te da je prema njegovom priznanju upućenu prijetnju izgovorio kako bi djecu zaštitio od pojedinih postupka odnosno ponašanja majke, a na što su mu se oni prethodno požalili.

12.1. Kao otegotnu okolnost sud je okrivljeniku cijenio njegovu raniju višestruku prekršajnu, ali i kaznenu osuđivanost (povreda dužnosti uzdržavanja), a što nedvojbeno ukazuje na činjenicu da njegov raniji život nije bio u skladu sa zakonom.

13. Uzimajući u obzir sve navedene okolnosti, ali i potrebu da se jedan ovakav neprihvatljivi društveni ali i obiteljski čin sankcionira, ovaj sud smatra kako je okrivljeniku GČ primjereno izreći kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, no istodobno smatra da se u konkretnom slučaju svrha kažnjavanja može ostvariti uz uvjetnu osudu kojom se određuje da izrečena kazna zatvora u trajanju od 8 mjeseci neće biti izvršena ukoliko isti u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

14. Sud nalazi da će se upravo tako odmjerenom kaznom u cijelosti ostvariti svrha kažnjavanja, da će se u dovoljnoj mjeri izraziti prijekor okrivljeniku zbog počinjenog kaznenog djela i izraziti društvena osuda zbog počinjenog te istodobno utjecati na počinitelja u smislu specijalne prevencije da ubuduće ne čini kaznena djela kao i da će se ovakvom visinom kazne također utjecati na sve ostale građane da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Imajući u vidu težinu počinjenog kaznenog djela i sve prethodno navedene okolnosti koje utječu na samu sankciju, ovaj sud smatra da je okrivljeniku potrebno izreći vrijeme provjeravanja u trajanju od 2 godine, kako bi se kroz to razdoblje vidjelo ima li isti namjeru i da ubuduće čini kaznena djela, a za koje vrijeme mu se uvjetna osuda može opozvati zbog počinjenja novog kaznenog djela.

15. Temeljem članka 73. KZ/11 okrivljeniku GČ izrečena je i sigurnosna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve SČ, OIB [osobni identifikacijski broj] u trajanju od 2 (dvije) godine, pri čemu se okrivljenik ne smije približiti oštećenici na udaljenost manju od 100 metara. Sud je navedenu mjeru odredio prvenstveno radi zaštite života i osobne sigurnosti oštećenice SČ, a sve iz razloga očito narušenih odnosa između okrivljenika i oštećenice nakon razvoda braka izazvanih dijelom okrivljenikovom ljubomorom ali i činjenicom da se isti i nadalje teško nosi s njihovim razvodom.

15.1. Ovdje je potrebno napomenuti kako sud temeljem članka 58. stavak 5. KZ/11 može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci ukoliko okrivljenik bez opravdanog razloga krši ili se ne pridržava obveza koje su mu određene sigurnosnim mjerama izrečenim uz uvjetnu osudu.

16. Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi s člankom 145. ZKP/08 okrivljeniku GČ naloženo je platiti i paušalni trošak u iznosu od 70,00 (sedamdeset) eura u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od petnaest (15) dana od dana pravomoćnosti presude, a koji iznos sud ocjenjuje primjerenim broj u radnji koje su u postupku poduzete kao i materijalnim prilikama okrivljenika (zaposlenik s mjesečnom plaćom od oko 1.700,00 eura).

17. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Požegi, 23. siječnja 2026.

Sudac

Mihovil Budimir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba koja se podnosi ovome sudu u 5 (pet) istovjetnih primjeraka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa presude, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. ODO u Požegi, KO-DO-63/2025

2. GČ, okrivljenik

3. SČ, oštećenica