REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

Pn-118/2020-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŠN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po pun. Viktoru Barbiru, odvj. u [adresa], protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282., OIB: 22694857747, zastupan po odvjetnicima iz odvjetničkog društva GRGIĆ & PARTNERI iz Zagreba, Pisarnica SPLIT I., Split, Varaždinska 54, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 02. prosinca 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu od 23. siječnja 2026. godine, zakazanom radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

»1. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 4.000,00 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od podnošenja tužbe 5.2.2020. godine do 31.12.2022.godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.godine do 31.12.2023.godine, zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024.godine do isplate, zateznu kamatu po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 01.srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku da plati tužiteljici na ime tuđe njege i pomoći iznos od 541,00 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 9.4 2017. godine do 31.12.2022.godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.godine do 31.12.2023.godine, zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024.godine do isplate, zateznu kamatu po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 01.srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

3. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 01.srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.«

II Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.562,50 € zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 23. siječnja 2026. pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 01.srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

Obrazloženje

1. Dana 06. ožujka 2020. kod ovog suda zaprimljena je tužba tužitelja u kojoj se navodi kako je tužitelj dana 5. veljače 2017. godine oko 14,00 sati u Splitu, na kolniku [adresa] kod kućnog broja 26., doživio prometnu nezgodu kao vozač na motociklu marke "Yamaha", reg. oznake [registarska oznaka], a koju prometnu nesreću da je skrivio MN upravljajući osobnim automobilom Renault Megan, reg. oznake [registarska oznaka] koji je u trenutku nesreće bio osiguran kod tuženika policom obveznog osiguranja br. 08102677167.

1.1. U tužbi se dalje navodi kako je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio čitav niz udaraca po tijelu, višeivernu frakturu patele te su mu zaostali i ožiljci nakon operacije. Nakon pada s motocikla pretrpio je umanjenje životnih aktivnosti, strah, fizičke bolove, a zaostala je i naruženost pa na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje tužitelj potražuje iznos od 30.000,00 kuna. Zbog zadobivenih povreda tužitelju je bila potrebna tuda njega i pomoć ukućana. Stoga na ime tuđe pomoći i njege potražuje iznos od ukupno 1.300,00 kuna, po cijeni sata tuđe njege i pomoći Doma za starije i nemoćne Lovret" Split u iznosu od 35,00 kn/h. Tužitelju je u prometnoj nesreći oštećena odjeća i obuća pa potražuje ukupno 1.500,00 kuna.

1.2. Slijedom svega naprijed navedenog, tužitelj je predložio sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese slijedeću Presudu:

»1. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 30.000,00 kuna sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od podnošenja tužbe do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku da plati tužiteljici na ime tuđe njege i pomoći iznos od 1.300,00 €, sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 9.4 2017. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

3. Nalaže se tuženiku da plati tužitelju na ime uništene obuće i odjeće iznos od 1.500,00 kuna sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 5.2.2017. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

4. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima iznete se referentno razdoblie koie prethodi tekuće «

2. Dana 24. ožujka 2020. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljen je odgovor na tužbu tuženika, u kojem tuženik navodi:

2.1. kako se tužitelj prije podnošenja ove tužbe nije uopće obraćao tuženiku odštetnim zahtjevom u mirnom postupku zbog čega je tuženik tek primitkom ove tužbe saznao za tužiteljevo potraživanje, pa ovime ujedno udovoljava i svojoj obvezi iz odredbe čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 76/13, 152/14) koja mu nalaže dostaviti oštećeniku utemeljeni odgovor.

2.2. kako tuženik priznaje činjenicu da se dana 05.02.2017. godine dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], koje tužba označava štetnikom, a koje je u vrijeme nezgode bilo osigurano kod tuženika važećom Policom osiguranja od automobilske odgovornosti.

2.3. kako u tom smislu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju.

2.4. kako tuženik osporava osnov tužbenog zahtjeva, te ističe prigovor isključive odgovornosti na strani tužitelja, jer je do štetnog događaja došlo isključivo njegovom protupravnom radnjom.

2.5. kako je, naime, tužitelj kritične prigode vršio radnju obilaženja parkiranog automobila, a da se prethodno nije uvjerio da radnju može obaviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, zbog čega dolazi do kontakta prednje desne bočne strane motocikla tužitelja i prednjeg dijela osobnog vozila kojim je upravljao osiguranik tuženika,

2.6. kako je tužitelj isključivi krivac za nastanak prometne nezgode i iz nje proizašle štete proizlazi iz modemskog izvješća, zapisnika o očevidu, kao i iz prekršajnog postupka vođenog protiv tužitelja povodom ove nezgode. Modemsko izvješće sastavlja policijska postaja koja je vršila očevid prometne nezgode i sastavila Zapisnik o očevidu. U navedenom izvješću je opisan način i okolnosti nastanka same nezgode, dok Zapisnik o očevidu navodi podatke o sudionicima, vlasnicima vozila, nastalim oštećenjima itd..

2.7. Upravo zbog navedenog, modemsko izvješće predstavlja službenu ispravu te dokazuje istinitost navedenog, odnosno u konkretnom slučaju činjenicu kako je tužitelj isključivo odgovoran za nastanak prometne nezgode i iz nje proizašle štete.

2.8. Slijedom svega navedenoga tuženik je predložio odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

2.9. U pogledu visine tužbenog zahtjeva, tuženik je istakao kako isključivo opreza radi tuženik ističe kako povrede prava osobnosti i okolnosti slučaja ne opravdavaju dosudu pravične novčane naknade u zatraženom iznosu, te kao što je već navedeno isključivo opreza radi osporava visinu zatražene naknade štete.

2.10. u pogledu tuđe njege i pomoći, i oštećenja tuđe stvari, (obuća i odjeća), tuženik je istakao iako je tužbeni zahtjev prema mišljenju tuženika u cijelosti neosnovan, isključivo opreza radi tuženik osporava visinu zatražene naknade imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, te s naslova oštećene odjeće. Naime, tužitelju nije bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju koji bi opravdao dosudu zatraženog iznosa. Za slučaj da sud, ovisno o sadržaju dokaza koji se budu izvodili, bude odlučivao o visini naknade na ime tuđe njege i pomoći, prilažu se podaci o prosječnoj mjesečnoj plaći NKV radnika u RH, te se iste predlaže imati u vidu pri možebitnom odlučivanju o visini ove štete

3. Tužitelj je konačno postavio tužbeni zahtjev u svom podnesku zaprimljenom u sustavu za komunikaciju sa sudovima dana 24. ožujka 2020., kada je zatražio donošenje presude slijedećeg sadržaja:

»1. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 4.000,00 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od podnošenja tužbe 5.2.2020. godine do 31.12.2022.godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.godine do 31.12.2023.godine, zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024.godine do isplate, zateznu kamatu po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 01.srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku da plati tužiteljici na ime tuđe njege i pomoći iznos od 541,00 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 9.4 2017. godine do 31.12.2022.godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.godine do 31.12.2023.godine, zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024.godine do isplate, zateznu kamatu po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 01.srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

3. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 01.srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.«

4. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokaz pregledom Zapisnika o očevidu sačinjenog od strane RH, MUP, PU Splitsko – dalmatinska, PP SPLIT, Broj: 511-12-36-03-137/2017. Split, 05.02.2017. godine, pregledom pravomoćne presude Prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu, poslovni broj 13.Pp P-4948/17 od 19. veljače 2018., pregledom obrasca podaci o prometnoj nezgodi, izveden je dokaz saslušanjem tužitelja, saslušanjem svjedoka ŽN i MN, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima ortopedu dr Danči Tripalo i psihijatru dr JN.

5. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP).

6. Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak.

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadom imovinske i neimovinske štete koju je tužitelj, po navodima iz tužbe i tijekom postupka, pretrpio u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 5. veljače 2017. godine oko 14,00 sati u Splitu, na kolniku [adresa] kod kućnog broja 26., i to kao vozač na motociklu marke "Yamaha”, reg. oznake [registarska oznaka], a koju prometnu nezgodu da je skrivio MN upravljajući osobnim automobilom Renault Megan, reg. oznake [registarska oznaka], a koji je u trenutku nezgode bio osiguran kod tuženika policom obveznog osiguranja br. 08102677167.

9. Među strankama je sporan osnov i visina tužiteljevog potraživanja. Naime, tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak predmetne prometne nezgode, tvrdeći kako je za nastanak iste isključivo odgovoran tužitelj. Isto tako, tuženik osporava i visinu potraživanja.

10. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija na strani tuženika.

11. Prema odredbi čl. 1072. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje ZOO), kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, a ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje. Prema odredbi čl. 1068. st. 3. ZOO-a motorno vozilo je u pogonu kad se koristi u svrhu kojoj je namijenjeno, bez obzira radi li pri tome motor koji služi za njegovo kretanje.

11.1. Prema odredbi članka 1045. stavak 1. ZOO-a tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje a krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom (članka 1049. ZOO-a).

11.2. Primjenjujući navedene odredbe na utvrđeno činjenično stanje nespornim proizlazi da se odgovornost za štetu iz predmetne prometne nesreće ocjenjuje po kriteriju krivnje.

12. Pregledom Zapisnika o očevidu sačinjenog od strane RH, MUP, PU Splitsko – dalmatinska, PP SPLIT, Broj: 511-12-36-03-137/2017. Split, 05.02.2017. godine, sud je utvrdio:

- kako je predmetni Zapisnik sastavljen dana 05.02.2017. godine u Splitu povodom prometne nesreće s ozlijeđenom osobom i materijalnom štetom koja se dogodila dana 05.02.2017. godine u 14,00 sati u [adresa].

- kako je mjesto događaja prometne nesreće zatečeno u izmijenjenom stanju na način da su sudionici napustili mjesto događaja i uklonili vozila sa kolnika na način da je MN sa vozilom išao u Trilj, a ŠN od strane brata sa osobnim automobilom prevezen na HKP KBC Firule Split, a motor je uklonjen van istočnog ruba kolnika [adresa],

- kako je pregledom mjesta događaja od istočnog ruba kolnika zatečen trag struganja prednje lijeve vilice motocikla u smjeru sjeverozapada za 1,50 metara, a stražnje lijeve stope putnika motocikla trag struganja zatečen je od istočnog ruba kolnika [adresa] u smjeru sjeverozapada za 2,40 metara, tragovi iscurjele tekućine iz motocikla zatečeni od istočnog ruba kolnika [adresa] od 1,40 metara do 2,30 metara u smjeru sjeverozapada,

- kako se na mjestu događaja prometne nesreće kao svjedok- očevidac nije nitko prijavio, a sudionik prometne nesreće MN kao svjedoka-očevica je predložio: 1. VN OIB [osobni identifikacijski broj] sin Š rođen **.**.1995. godine iz [adresa], O.I. 112369164, 2. ŽN sin M rođen **.**.1999. godine iz [adresa].

- kako je predmetna cesta cesta sa kolnikom u oba smjera,

13. Pregledom pravomoćne presude Prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu, poslovni broj 13.Pp P-4948/17 od 19. veljače 2018., sud je utvrdio:

- kako je tužitelj, kao okrivljenik proglašen krivim što je dana 5. veljače 2017. g. oko 14,00 sati u Splitu, na kolniku [adresa] kod kbr 26 upravljao motociklom marke Yamaha reg. oznake i broja [registarska oznaka], južnim dijelom parkirališta kolnika [adresa], a prije stjecanja prava na upravljanje vozilom na motorni pogon, dakle, postupio je protivno odredbi čl. 216. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama čime je počinio prekršaj kažnjiv po čl. 216. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zatim što je kritične prigoda opisane pod točkom 1. izreke presude upravljao s navedenim vozilom u točci 1., a da za vrijeme upravljanja navedenim motociklom nije koristio zaštitnu kacigu, dakle, postupio je protivno odredbi čl. 114. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na čime je počinio prekršaj kažnjiv po čl. 114. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zbog čega je za počinjene prekršaje iz točke 1. i 2 izreke presude, izrečena okrivljeniku jedna ukupna novčana kazna u iznosu od 6.000,00 kn (šest tisuća kuna). Isto tako, tužitelju je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom a kategorije u trajanju od 10 (deset) mjeseci.

- kako je tužitelj, temeljem čl. 182. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona oslobođen optužbe da bi kritične prigode opisane pod toč. I. izreke presude upravljao oko 14,00 sati s motociklom marke Yamaha, reg. oznake [registarska oznaka], na parking prostoru [adresa], kod kbr. 26, te da bi izazvao prometnu nesreću s ozlijeđenom osobom i materijalnom štetom na način da bi upravljao navedenim motociklom južnim dijelom parkirališta kolnika [adresa] od smjera sjeverozapada u smjeru jugoistoka, a dolaskom do južnog ulaza i izlaza s parkirališta, da bi vršio skretanje u desno u smjeru juga, na kolnik [adresa] i ulaskom u zavoj u desno da se ne bi kretao vozilom bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa, te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti, uslijed čega da bi na jugoistočnom dijelu kolnika došlo do kontakta prednjeg desnog dijela motocikla i prednjeg lijevog dijela osobnog automobila marke Renault reg. oznake i broja [registarska oznaka] kojim je navedenim kolnikom od smjera jugozapada u smjeru sjeveroistoka upravljao MN, a nakon kontakta s osobnim automobilom Renault motocikl se s vozačem prevrnuo na kolnik na lijevu bočnu stranu, cestama,

dakle, da bi postupio protivno odredbi čl. 47. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na čime da bi počinio prekršaj kažnjiv po čl. 47. st. 3., a u svezi s čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

- kako iz obrazloženja citirane presude proizlazi kako je okrivljenik u svojoj obrani negirao je da je kritične prigode prouzročio prometnu nesreću jer da se nije kretao što bliže desnom rubu kolnika. Iz iskaza ispitanih svjedoka ŽN, DN i MN također ne proizlazi da bi okrivljenik prouzročio ovu prometnu nesreću jer da se ne bi kretao što bliže desnom rubu kolnika. Iz iskaza navedenih svjedoka kojima je sud poklonio vjeru smatrajući ih uvjerljivim, iskrenim, proizlazi da je okrivljenik kritične prigode s motociklom izlazio s parking prostora na mjestu koje stanari [adresa]. koji koriste ovaj parking prostor smatraju ulazom u parking prostor, a što nije kao takvo označeno prometnim znakovima, već se radi o dugogodišnjoj uzanci ponašanja stanara ove ulice, pa da je isto uzrokom ove prometne nesreće. Naime, isti su opisali mjesto gdje je došlo do prometne nesreće kao uski prolaz u zavoju, a što je razvidno iz situacijskog plana, na čijim se rubnim dijelovima parkiraju vozila, prolaz u kojem se ne mogu mimoići dva vozila, a teško i motocikl i vozilo, iz iskaza ovih svjedoka nije proizašlo da bi uzrokom ove prometne nesreće bilo kretanje okrivljenika tako što se nije držao što bliže desnom rubu kolnika, pa ovaj sud smatra nedovoljno utvrđenim da je prekršaj počinio okrivljenik, te je postupajući po načelu „in dubio pro reo“, okrivljenika oslobodio od prekršajne odgovornosti za ovaj prekršaj.

14. Iz iskaza tužitelja, saslušanog na ročištu od 06. veljače 2025. proizlazi:

- kako je tužitelj kritične prigode išao upaliti motor jer ga dugo nije palio, a nakon što je istog upalio, kako se išao provozati oko parkinga, a tom prilikom nije imao kacige, te da također nije imao položen ni vozački ispit,

- kako je sjeo na motor te je istim s parkinga izišao na [adresa], a na izlazu s parkinga u blizini su se nalazili kontejneri od smeća, kraj kojih je kontejnera bio parkiran jedan automobil, međutim, tako parkiran je zauzimao njegovu prometnu traku, ali ne cijelim dijelom,

- kako je on upravljao motorom naprijed ali nije prolazio na suprotnu prometnu traku, već je motorom upravljao vozeći u svojoj prometnoj traci,

- kako kritične prigode nije vozio brzinom niti 2km/h, motor se jedva održavao da ne padne, odnosno da bude u ravnoteži,

- kako je došavši u zavoj, u jednom trenutku naletio automobil, kojim je upravljao MN, kako taj automobil tada došao iz pravca ulice, a htio je ući na parking,

- kako je MN vozio pravo, ravno, i on je mogao tada uhvatiti veliku brzinu, nije to bila brzina 100 na sat, ali mogao je voziti 40km/h,

- kako je on, čim je vidio taj automobil kojim je upravljao MN, da mu dolazi u susret, refleksno okrenuo volan u lijevu stranu, na suprotnu stranu od automobila koji su bili parkirani, međutim, u tom trenutku MN udario je u njegov prednji kotač, ali udario je sa strane, ali ne frontalno,

- kako je on nakon tog udarca pao na pod, međutim, nije udario glavom jer je glavu refleksno podigao, tako da glavom nije udario u pod, a nakon toga pao je i motor po njemu i slomio mu koljeno,

- kako to nisu bile velike brzine, za cestu, ali za ovu priliku da je bila velika brzina, tu se i djeca igraju,

- kako se on izvukao ispod motora i sjeo u jednu rupu koja je tu bila puna vode, a kako mu nitko tom prilikom nije pomogao i nitko nije podigao motor sa njega,

- kako on nije tada vidio nikakve svjedoke, pa ni svjedoke ŽN i DN, a kako on ovoga momka što je danas došao ni ne poznaje,

- kako se nakon tog udarca zaustavio taj automobil, a da je iz automobila izašao vozač MN i tada je počeo gledati štetu na svom automobilu – braniku, a da je on tada odmah upitao MN da ga odvede u bolnicu jer mu je koljeno slomljeno, a on mu je na to rekao da nema vremena da mora ići, da je tada još rekao da je on još sto puta na utakmici tako lomio koljeno,

- kako je on pet do deset minuta tu sjedio, a MN je gledao svoj automobil da bi nakon toga MN podigao njegov motor, jer nije mogao proći, a motor je tada parkirao ispred zgrade, nakon čega je MN otišao i ostavio ga u lokvi vode,

- kako je on tu tako stajao sigurno 20 minuta nitko nije prolazio, a zapalio je i tri cigarete,

- kako se nakon toga MN vratio, podigao ga iz te lokve i sjeo ga na betonsku bubu, nakon čega je otišao opet, te ga nije bilo duži vremenski period, te kako je nakon toga naišao jedan momak koji je vlasnik fast food-a tu u blizini, a nakon što ga je on upitao koliko je sati, da je on odgovorio 13:40 sati,

- kako je nakon toga naišao jedan momak sa automobilom kojem je on rekao "zovi mi brata da me vodi u bolnicu.", nakon čega je on pozvao brata, te je brat došao i nakon toga su pozvali 112 službu,

- kako se u tom razdoblju oko njega okupilo još nekoliko drugih ljudi,

- kako je, međutim, hitna služba odgovorila da nemaju slobodno auto, pa ako se mogu snaći da ga dovezu u bolnicu, a kako je tek tada MN rekao da zovu policiju, na što je njegov brat rekao da neće zvati policiju, jer da on nema vozačku dozvolu pa da ga policija ne bi zbog toga kaznila, međutim, kako brat nije znao kolika je ozljeda,

- kako ga je nakon toga brat ugurao u jedan mali automobil Renault Twingo te ga je odveo u bolnicu,

- kako su robu, odnosno odjeću koju je imao na sebi svukli sa njega u bolnici i tu robu su njegovi odnijeli doma, a kako je on tu robu i dalje oblačio i nosio, zašto ne bi,

- kako je kritične prigode na nogama imao patike, cipele, a tim cipelama nije ništa bilo, te je i njih koristio nakon nezgode i nakon izlaska iz bolnice.

- kako su mu njegu pružali njegovi ukućani doma, da 6 mjeseci nije mogao nikuda, da je bio na štakama.

15. Iz iskaza svjedoka ŽN saslušanog na ročištu od 06. veljače 2025. proizlazi:

- kako su kritične prigode on i njegov prijatelj VN sjedili na garaži te da su u jednom trenutku čuli jedan udarac, te da su se tada okrenuli prema pravcu odakle je to dolazilo i tada su vidjeli motor na podu, ovdje nazočnog tužitelja na podu i vidjeli su automobil koji je udario tužitelja, međutim, ne sjeća se sada kakav je to bio automobil.

– kako su njih dvojica tada bili na udaljenosti 30 do 40 m od mjesta ove nezgode, te kako su nakon toga on i ovaj njegov prijatelj VN došli do mjesta nezgode, te su tada došavši do mjesta nezgode podigli motor,

- kako se sada sjeća je li i ovaj vozač automobila sudjelovao u podizanju motora, a kako se sjeća da je tada ovaj gospodin koji je vozio motor govorio da ga nešto boli misli da je spominjao koljeno,

- kako se zbog proteka vremena ne sjeća jesu li tada podigli tužitelja, da vjerojatno jesu, ali ne može sa sigurnošću to reći, a kako on i ovaj njegov prijatelj VN nisu tu još dugo stali, vidjeli su da je sa tužiteljem sve u redu, činjenica jest da ga je nešto boljelo, ali nisu dugo tu stali, te su ubrzo nakon toga otišli s lica mjesta.

- kako je automobilom upravljao MN, kako je on njega i prije ove prometne nezgode poznavao, da je MN ostao na licu mjesta nakon što su on i VN otišli, a ne zna koliko je dugo nakon toga on još stajao,

- kako sam udarac i pad tužitelja nije vidio, a što se tiče samog mjesta gdje se dogodila prometna nezgode, može navesti da se ta prometna nezgoda dogodila na mjestu do kojeg se dolazi jednom ulicom kojom se ide pravo, onda se tom ulicom vozi do garaže, prije no što se dođe na garažu ima jedno blago skretanje zavoj, ali to je sve skupa jedna cjelina,

- kako se predmetna prometna nezgoda nije dogodila na garaži, već prije ulaza na garažu,

- kako on nije siguran je li motor još bio na tužitelju kada su on i VN došli na lice mjesta ili je tužitelj već sam bio izašao ispod motora, kako se ne može sjetiti je li tužitelj sjedio na betonskim "bubama", jesu li ga oni tu stavili ili je tužitelj ostao sjediti na podu.

- kako su u toj ulici kojom se dolazi u garažu ([adresa]), s jedne strane bili parkirani automobili, a s druge strane bila su izdvojena parkirna mjesta gdje se sada parkiraju automobili, kako misli da ta izdvojena parkirna mjesta ne igraju ulogu jer ta izdvojena parkirna mjesta ne ometaju promet,

- kako su ta izdvojena mjesta za parkiranje lijevo, a da se s druge strane nalazi čitav red parkiranih automobila, ali da tu nisu obilježena mjesta za parkiranje,

- kako na mjestu gdje je pao motor nije bilo automobila jer se tu nalaze betonske "bube", kako je tu jedan frizerski salon ispred kojeg se desio ovaj događaj.

- kako se ne može nesmetano odvijati promet u oba smjera,

- kako mu se čini da je automobil koji je sudjelovao u predmetnoj prometnoj nezgodi bio sive ili smeđe boje, ali da nije siguran.

16. Iz iskaza svjedoka MN, saslušanog na ročištu od 04. lipnja 2025., proizlazi:

- kako je kritične prigode na ulazu u garažu [adresa] ulazio sa svojim automobilom Renault Megane, kako se tada kretao brzinom, od 5 km na sat,

- kako se radi o jednom uskom ulazu na garažu, nakon što se prođe taj ulaz, onda se skrene lijevo na garažu,

- kako je u jednom trenutku vidio kako motor dolazi sa garaže gdje nitko nikada ne dolazi s te strane, s obzirom da se radi o ulazu u garažu, kako želi reći da je taj motor tada dolazio iz suprotnog pravca,

- kako on ne zna je li dopušteno kretanje iz pravca kojim je dolazio taj motor, ali može navesti da nitko ne dolazi nikada iz tog pravca, s obzirom da se u garažu ulazi iz ovoga pravca i ulaza kojim je on ušao, a izlazi na drugoj strani na način da se prođe cijela garaža, te se izađe na drugoj strani gdje postoji izlaz iz garaže,

- kako je, nakon što je primijetio da motor dolazi iz suprotnog pravca, taj motor udario u njegov automobil, lagano, taj udarac je bio lagan, nakon čega je vozač pao s motora, a potom je taj motor pao po vozaču, a nakon toga da je on izašao iz automobila, pomogao vozaču na način da je digao motor sa vozača i potom je pomogao vozaču da sjedne na betonsku bubamaru koja se nalazi pokraj ulaza,

- kako se sve to događalo ispred jedne trgovine tako da tu uvijek ima ljudi, a netko od tih ljudi je došao na mjesto nezgode i pomogao mu je tužitelja prebaciti na ovu betonsku bubamaru,

- kako su nakon toga pomakli motor, vozača su pitali je li sve u redu, na što je vozač rekao da ga boli noga, ali da je sve u redu, a kada je vidio da je sve u redu, pomakao je svoj automobil 20-ak metara, na parkirno mjesto na garaži, te je nakon toga još jedanput otišao kod vozača da vidi je li sve u redu i nakon toga je otišao kući s obzirom da tu u blizini žive njegovi roditelji,

- kako mu je, međutim, nakon otprilike sat vremena na vrata došla policija govoreći da je pobjegao sa lica mjesta, a nakon toga mu je došla kazna zbog bježanja s mjesta nezgode,

- kako može navesti da je on jedini dobio kaznu te da je jedini povrijeđen u svemu ovome,

- kako je nakon toga tužiteljev otac tražio novac od njegovog oca na ime neke odštete,

- kako u odnosu na lice mjesta može navesti da je na tom mjestu uvijek "džumbus", da se tu uvijek nalazi parkirani "auto na auto", a kritične prigode vozač nije imao ni zaštitnu kacigu a ni vozačku dozvolu, a taj vozač o kojem on govori u svom iskazu je ovdje nazočni tužitelj.

- na upit pun. tužitelja je li svjedok tužitelju neposredno nakon prometne nesreće rekao "ovo je jednosmjerna ulica", svjedok je odgovorio da je on rekao "di ćeš brate amo", a da je pod time mislio da se na tom mjestu ne nalazi izlaz iz garaže.

17. Analizirajući izvedene dokaze, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, ocjena je ovog suda kako tužitelj nije dokazao odgovornost tuženikovog osiguranika MN za nastanak predmetnog štetnog događaja.

18. Naime, tužitelj u ovom postupku nije predložio prometno-tehničko vještačenje na okolnost utvrđivanja dinamike nastanka predmetne prometne nezgode, a na te okolnosti nisu izvođeni dokazi ni u prekršajnom postupku koji se vodio kod Prekršajnog suda u Splitu, stalna služba u Kaštel Sućurcu.

19. Ocjena je ovog suda, da bi tužitelj dokazao odlučne činjenice vezane uz svoje tvrdnje kako je osiguranik tuženika odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja, to je tužitelj u konkretnom slučaju trebao predložiti dokaz provođenjem prometno-tehničkog vještačenja po stalnom sudskom vještaku prometne struke, jer bi se iz provedenog prometno – tehničkog vještačenja mogla utvrditi dinamika nastanka predmetne prometne nezgode, i to pogotovo brzina kretanja jednog i drugog vozila neposredno prije nezgode i u vrijeme nezgode, mjesto nastanka nezgode, mogućnost uočavanja sudionika predmetne prometne nezgode prije nastanka nezgode, mogućnost izbjegavanja i sve ostale odlučne činjenice.

20. Sud nije ovlašten izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile, a kako tužitelj nije predložio provođenje dokaza prometno – tehničkim vještačenjem, to sud taj dokaz nije proveo, te sukladno tome, sve prethodno navedeno ovaj sud nije mogao utvrditi, te samim time ni utvrditi odgovornost svakog od sudionika predmetne prometne nezgode, a posebno sud nije mogao utvrditi odgovornost osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja.

21. Naime, kada tužitelj tvrdi da je za nastanak predmetnog štetnog događaja odgovoran osiguranik tuženika, te kad od tuženika traži da mu tuženik naknadi štetu, tada tužitelj temeljem pravila o teretu dokazivanja je dužan dokazati odgovornost osiguranika tuženika.

22. Po ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju ni jedan provedeni dokaz ne upućuje na to kako bi osiguranik tuženika bio odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja.

23. Naime, iskazi sudionika predmetne prometne nezgode, tužitelja i svjedoka MN su dijametralno suprotni, s obzirom kako tužitelj tvrdi da je automobil udario u njegov motor, dok drugi sudionik predmetne prometne nezgode, svjedok MN u svom iskazu tvrdi kako je motor kojim je upravljao tužitelj udario u njegov automobil. Svjedok ŽN pak nije vidio sam nastanak predmetnog štetnog događaja, pa samim time ni tko je udario u koga.

24. U takvoj situaciji, bez provođenja dokaza prometno tehničkim vještačenjem, ovaj sud sa sigurnošću nije mogao utvrditi čiji je iskaz tehnički održiv, a što bi pak vještak prometne struke, temeljem svog stručnog znanja, zasigurno mogao utvrditi.

25. Isto tako, tužitelj u svom iskazu navodi kako je vozač automobila vozio velikom brzinom, najmanje 40 km/h, dok vozač automobila tvrdi kako je kritične prigode on upravljao brzinom od 5 km/h.

26. Tko je od sudionika predmetne prometne nezgode upravljao kojom brzinom, ovaj sud nije mogao utvrditi, a niti pokloniti vjeru ni iskazu tužitelja ni iskazu svjedoka MN.

27. Međutim, brzinu svakog od sudionika predmetne prometne nezgode zasigurno je mogao utvrditi prometni vještak temeljem svog stručnog znanja, no kako nije predložen dokaz prometno tehničkim vještačenjem, to ovaj sud nije proveo dokaz prometno – tehničkim vještačenjem.

28. Tužitelj nadalje tvrdi kako je došavši u zavoj, u jednom trenutku naletio automobil, kojim je upravljao MN, kako taj automobil tada došao iz pravca ulice, a htio je ući na parking, dok svjedok MN navodi kako je u jednom trenutku vidio kako motor dolazi sa garaže gdje nitko nikada ne dolazi s te strane, s obzirom da se radi o ulazu u garažu, kako želi reći da je taj motor tada dolazio iz suprotnog pravca, te kako je nakon što je primijetio da motor dolazi iz suprotnog pravca, taj motor udario u njegov automobil, lagano, da taj udarac bio lagan.

29. Dakle, iskaz sudionika predmetne prometne nezgode u pogledu samog nastanka predmetne prometne nezgode različit je, zbog čega ovaj sud, bez provođenja prometno – tehničkog vještačenja i stručnog mišljenja vještaka prometne struke, nije mogao utvrditi dinamiku nastanka predmetne prometne nezgode, te samim time, ovaj sud nije mogao utvrditi odgovornost svakog od sudionika predmetne prometne nezgode.

30. Za napomenuti je kako ni Prekršajni sud nije sa izvjesnom sigurnošću utvrdio kako tužitelj nije odgovoran na nastanak predmetnog štetnog događaja, već je Prekršajni sud tužitelja oslobodio krivnje temeljem instituta »in dubio pro reo«, smatrajući nedovoljno utvrđenim da je prekršaj počinio tužitelj.

31. Također, ni u prekršajnom postupku nije izveden dokaz prometno – tehničkim vještačenjem, iz čega proizlazi kako ni u jednom postupku koji se odnosi na predmetni štetni događaja nisu izvedeni nikakvi dokazi radi utvrđivanja dinamike nastanka prometne nezgode, odnosno je li do prometne nezgode došlo zbog protupravnog ponašanja tužitelja ili pak osiguranika tuženika.

32. Dakle, ni u prekršajnom, ni u ovom postupku zbog neprovođenja prometno – tehničkog vještačenja, nije utvrđeno:

- brzina kretanja vozila sudionika predmetne prometne nezgode prije nastanka nezgode,

- brzina kretanja vozila sudionika predmetne prometne nezgode u trenutku same nezgode,

- brzina kojom bi se izbjegao nastanak predmetne nezgode,

- mogućnost međusobnog uočavanja,

- da li su sudionici predmetne prometne nezgode reagirali na kočnicu, te ako jesu, kada su reagirali,

- mjesto i način naleta, odnosno mjesto gdje se dogodio kontakt između vozila sudionika predmetne prometne nezgode.

- mogućnost izbjegavanja prometne nezgode,

33. Ocjena je ovog suda kako prethodno navedene činjenice predstavljaju odlučne činjenice temeljem kojih bi se utvrdio način nastanka predmetne prometne nezgode te mogućnost izbjegavanja predmetne nezgode, a samim time iz navedenih odlučnih činjenica ovaj sud bi mogao utvrditi kako odgovornost, tako i eventualnu suodgovornost, svakog od sudionika za nastanak predmetnog štetnog događaja, a te odlučne činjenice su se mogle utvrditi isključivo provedenim prometno – tehničkim vještačenjem.

34. Po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju na strani tužitelja je bila obveza dokazivanja prethodno navedenih odlučnih činjenica.

35. Naime, kada tužitelj u konkretnom slučaju tvrdi kako je za nastanak predmetnog štetnog događaja odgovoran osiguranik tuženika, tada to sukladno pravilima o teretu dokazivanja, treba i dokazati, a to sve sukladno pravilima o teretu dokazivanja (čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. ZPP-a).

36. U konkretnom slučaju tužitelj osim svog iskaza nije pružio bilo kakav dokaz za svoje tvrdnje da je osiguranik tuženika odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja, pa sud tvrdnje tužitelja kako je osiguranik tuženika odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja cijeni kao nedokazane, pa ih kao takve nije prihvatio.

37. S obzirom kako tužitelj u konkretnom slučaju nije nedvojbeno dokazao svoju tvrdnju kako je za nastanak predmetnog štetnog događaja odgovoran osiguranik tuženika, sud je uzeo kako nije istinita takva tvrdnja tužitelja (svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazano – idem est non esse aut non probari).

38. Sve prethodno navedeno i obrazloženo odnosi se i na eventualnu suodgovornost. Naime, iz dokaza koje je predložio tužitelj, a bez provođenja dokaza prometno- tehničkim vještačenjem kojim bi se utvrdila dinamika nastanaka predmetne prometne nezgode, ovaj sud nije mogao utvrditi ni eventualni doprinos (suodgovornost) svakog od sudionika predmetne prometne nezgode za nastanak predmetne prometne nezgode.

39. Eventualna suodgovornost, doprinos, svakog od sudionika, po ocjeni ovog suda, mogla se utvrditi isključivo iz prometno-tehničkog vještačenja, a kako tužitelj isto nije predložio, to se taj dokaz u ovom postupku nije proveo, pa sud nije mogao utvrditi je li postojao doprinos (suodgovornost) sudionika predmetne prometne nezgode za nastanak iste.

40. Dinamiku nastanka predmetne prometne nezgode sud nije mogao utvrditi ni iz priložene materijalne dokumentacije - Zapisnika o očevidu sačinjenog od strane RH, MUP, PU Splitsko – dalmatinska, PP SPLIT, Broj: 511-12-36-03-137/2017. Split, 05.02.2017. godine, pravomoćne presude Prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu, poslovni broj 13.Pp P-4948/17 od 19. veljače 2018., kako ni iz obrasca podaci o prometnoj nezgodi. Naime, ni u jednoj od tih isprava nije navedena ni jedna, za ovaj sud odlučna činjenica navedena u toč. 32 obrazloženja ove presude, pa sud sukladno tome, iz priloženih materijalnih dokaza nije mogao utvrditi dinamiku nastanka predmetne prometne nezgode, pa samim time ni odgovornost, a ni eventualnu suodgovornost svakog od sudionika predmetne prometne nezgode.

41. Slijedom svega naprijed iznijetog i obrazloženog, zaključak je ovog suda kako tužitelj nije dokazao ni odgovornost, a ni suodgovornost tuženikovog osiguranika MN za nastanak predmetne prometne nezgode, slijedom čega na strani tuženika ne postoji obveza naknade štete tužitelju, radi čega je sud u cijelosti odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

42. Odluka o parničnom trošku temelji sa na odredbi čl. 154. st 1 ZPP-a, a tuženiku zastupanom po pun. priznat je trošak sastava odgovora na tužbu 100 bodova, za pristupe na roč. od 14.11.24., 06.02.25., 04.06.25., 21.07.25. i 02.12.25. po 100 bodova, te za pristup na roč. od 01.10.25. 25 bodova (25%), što sveukupno zbrojeno iznosi 625 bodova, što pomnoženo sa 2€, koliko iznosi vrijednost jednog boda, daje iznos od 1.250,00 €. Ovaj iznos uvećan je za daljnji iznos od 312,50 € na ime 25% PDV-a što ukupno iznosi 1.562,50 €, a koji iznos predstavlja ukupan trošak tuženika. Na dosuđeni iznos tuženiku pripada kamata počev od presuđenja, dakle od 23. siječnja 2026. pa do konačne isplate.

43. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u toč. II izreke presude.

U Splitu, 23. siječnja 2026.

S U D A C

Miro Maslać

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA:

-punom. tužitelja,

-punom. tuženika.