Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: P-818/2021-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužitelja PN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Belizaru Tomaiću, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženice AN iz [adresa], zastupane po punomoćniku Vladimiru Buriću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Burić & Mišljenović Dasović j.t.d. u Osijeku, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 3. prosinca 2025., u nazočnosti punomoćnika parničnih stranaka, te uz javnu objavu presude, 23. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženici AN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju PN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesni i duševni integritet, isplati iznos od 2.866,74 EUR-a (dvijetisućeosamstošezdesetšesteura- sedamdesetčetiricenta) sa zateznim kamatama koje teku od 28. svibnja 2020. pa do isplate, po stopi do 31. prosinca 2022. koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

II/ Nalaže se tuženici AN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju PN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime imovinske štete isplati iznos od 517,80 EUR-a (petstosedamnaesteura-osamdesetcenti) sa zateznim kamatama koje teku od 23. siječnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

III/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj potražuje od tuženice naknadu neimovinske štete preko dosuđenog iznosa od 2.866,74 EUR-a sa zateznim kamatama, kao i u dijelu u kojem je tužitelj potražuje od tuženice naknadu imovinske štete preko dosuđenog iznosa od 517,80 EUR-a sa zateznim kamatama.

IV/ Utvrđuje se da ne postoji tražbina tuženice u iznosu od 663,61 EUR-a prema tužitelju a istaknuta u prigovoru radi prebijanja.

V/ Nalaže se tuženici AN, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju PN, OIB: [osobni identifikacijski broj] plati trošak postupka u iznosu od 1.564,75 EUR-a

(tisućupetstošezdesetčetirieura-sedamdesetpetcenti) sa zateznim kamatama koje teku od 23. siječnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

VI/ Odbijen je kao neosnovan tuženicin zahtjev za naknadom troška postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo da se dana 5. travnja 2019. oko 15,10 sati u Osijeku, u Ulici Martina Divalta, ispred kbr. 14, na uređenoj biciklističkoj stazi dogodila prometna nesreća sa materijalnom štetom i ozlijeđenim osobama. Predmetnu prometnu nesreću, naveo je, prouzročila je vozačica bicikla AN, a na način kako je to opisano u pravomoćnoj presudi poslovni broj: K-589/2019 Općinskog suda u Osijeku. Nadalje, naveo je da je u navedenoj predmetnoj prometnoj nesreći kretao biciklističkom stazom kao biciklist. Navedenu prometnu nesreću tuženica je skrivila na način da je svojim prednjim kotačem bicikla udarila u prednji kotač bicikla kojim je on upravljao, a kojom je prilikom pao s bicikla na tlo te zadobio tešku tjelesnu povredu u vidu prijeloma ključne kosti. Tužitelj je naveo da je u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio teške tjelesne ozljede, što je konstatirano u navedenoj potvrdi MUP PU osječko-baranjske, Postaje prometne policije Osijeka, pa je time pretrpio imovinsku i neimovinsku štetu. Isto tako, tužitelj je naveo da je tuženici dana 28. svibnja 2020. podnio obrazloženi odštetni zahtjev sukladno odredbama čl. 12. Zakona o obveznom osiguranju u prometu, a da mu je ona dana 8. lipnja 2020. ponudila sklapanje izvansudske nagodbe, međutim, ponuđeni novčani iznos bio je prenizak i protivan orijentacijskim kriterijima za određivanje nematerijalne štete Vrhovnoga suda RH. Stoga, naveo je, nije mogao pristati na sklapanje izvansudske nagodbe.

1.1. Tijekom postupka tužitelj je naveo da prima na znanje priznanje osiguranog slučaja te pasivne legitimacije tuženice. Nadalje, naveo je da tuženicino navođenje o postojanju podijeljene odgovornosti tužitelja je u potpunosti neosnovano, niti je ničim pravno utemeljeno. Naime, ukoliko tuženica ističe prigovor podijeljene odgovornosti, teret dokaza je isključivo na strani tuženice tijekom ovog postupka da dokaže navedenu tvrdnju. Nadalje, naveo je da iz kaznenog spisa broj K-589/2019, u predmetu koji se vodio protiv AN, ovdje tuženice, za prometnu nesreću jasno stoji kako je upravo tuženica kriva za počinjenje kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu. Pravna osnova za dosuđivanje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu po „novom“ ZOO-u, je povreda prava osobnosti, a što je pobliže opisano u čl. 19. st. 2. ZOO-a. Naime, trajno umanjenje životne aktivnosti, fizički bolovi, strah, naruženost i sl., prema novom ZOO-u sada su postali činjenična osnova, kriteriji, mjerila, odnosno kvalifikatorne okolnosti koje sud mora uzeti u obzir prilikom određivanja i dosuđivanja iznosa pravične novčane naknade za neimovinsku štetu. Nadalje, tužitelj je osporio navode u kojima tuženik ističe prigovor prijeboja tužiteljevog potraživanja s potraživanjem tuženice jer na temelju dostavljene medicinske dokumentacije (dva medicinska nalaza) nije razvidno u kojoj mjeri su povrijeđena prava osobnosti tuženice, te potreba za tuđom pomoći i njegom. Isto tako, tužitelj osporava i zahtjeve tuženice za naknadu štete za njezinu odjeću i bicikl, budući da navedeno nije ničime dokazala.

1.2. Tužitelj je u podnesku od 29. kolovoza 2022. istaknuo prigovor zastare u odnosu na podnesak, odnosno tzv. „protutužbeni zahtjev“, jer da bi se u konkretnom slučaju primjenjivao zastarni rok iz članka 230. st.1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21), koji propisuje da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. Budući da se predmetna prometna nesreća dogodila 5. travnja 2019., te je tuženik tada imao sva saznanja koja mu omogućavaju potraživanje svoje „navodne“ tražbine, a tuženik je tek podneskom od dana 20. travnja 2022. naznačio tzv. „protutužbeni zahtjev“ i više je nego očito da je rok od tri godine protekao. Nadalje, naveo je da je sud vezan izrekom pravomoćnog kaznenog naloga po pitanju krivnje, kao i svih činjeničnih utvrđenja koje proizlaze iz istog, te da je nedopušteno raspravljati o otklanjanju odgovornosti tuženice za navedeni događaj, te smatra da je jedino moguće raspravljati po zahtjevu tuženice o postojanju eventualnog doprinosa. Nakon provedenog medicinskog vještačenja te izrade Nalaza i mišljenja vještaka, tužitelj je podneskom od 8. rujna 2025. specificirao tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu tuženica je navela da nije sporno da se dana 5.4.2019. dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovale stranke ovog postupka, te je navela da je netočno da je tuženica presuđena temeljem presude K-589/19 da je odgovorna za počinjenje kaznenog djela izazivanja prometne nesreće (čl. 227. st. 2. KZ), nego je protiv nje bio izdan kazneni nalog protiv kojeg ona nije ulagala prigovor jer se radi o neukoj stranci koja nije shvatila da neulaganjem prigovora neće moći osporavati svoju odgovornost. Do prometne nesreće nije došlo krivnjom tuženice, odnosno u svakom slučaju do prometne nesreće nije došlo isključivo krivnjom tuženice, jer je tužitelj prometnu nesreću skrivio u jednakom postotku kao i tuženica pa tuženica ističe prigovor podijeljene odgovornosti u minimalno 50% iznosu. Iz činjeničnog opisa kaznenog djela uopće nije vidljivo na koji način, odnosno na kojem dijelu biciklističke staze je došlo do kontakta između tužitelja i tuženice, o čemu itekako ovisi krivnja za izazivanje prometne nesreće, dok je državno odvjetništvo svoju odluku o krivnji donijelo paušalno, bez da je provedeno prometno vještačenje koje bi utvrdilo na koji način je došlo do prometne nesreće i tko je svojim postupanjem uzrokovao nastanak prometne nesreće, da li samo i isključivo tužena ili su se oboje sudionika nepropisno kretali a što je dovelo do kontakta među njima, a posljedično i do prometne nesreće. U trenutku prometne nesreće postojali su i očevici koji nisu ispitani na okolnost na koji način se prometna nesreća dogodila te je tek na temelju njihovih iskaza i materijalnih dokaza prikupljenih očevidom, a nakon provedenog vještačenja moglo biti utvrđeno čija radnja je uzrok nastanka prometne nesreće, odnosno da li je i na strani tužitelja postojala suodgovornost za prometnu nesreću. Neovisno o postotku suodgovornosti tužitelja, tuženica osporava visinu tužbenog zahtjeva jer je traženi iznos previsoko postavljen, čak i u slučaju kada se doprinos ne bi uzimao u obzir. Tuženica je osporila tužiteljev zahtjev za naknadu štete na ime troška liječenja i odlaska na liječenje, jer traženu visinu od 2.000,00 kn tužitelj ničime nije dokazao. Tužitelj živi u [adresa] pa nije mogao imati nikakve troškove na odlazak a liječenje, osim eventualno troška prijevozne karte, ali koji trošak također treba dokazati (autobusna karta), jer se u protivnom ima smatrati kako je na preglede išao pješice ili ga je netko vozio koji trošak nije platio (teret dokazivanja nastalih troškova prijevoza i troškova liječenja je isključivo na tužitelju). Tuženica osporava i zahtjev za isplatom naknade štete za oštećenjima na biciklu i odjeći, jer tužitelj nije dokazao da su predmetna oštećenja nastala, a ako su i nastala, nije dokazao u koje iznosu su nastala. Njegov zahtjev je u tom dijelu paušalno postavljen pa temeljem tako postavljenog zahtjeva sud ne može donijeti meritornu odluku. Nadalje, navela je da je i ona također zadobila tjelesne ozljede, te je istaknula prigovor prijeboja tužiteljevog potraživanja sa njenim potraživanjem za povredu prava osobnosti te tuđu pomoć i njegu u iznosu koji će utvrditi po provođenju medicinskog vještačenja i prometnog vještačenja te utvrdi doprinos tužitelja nastanku prometne nesreće pa samim time i nastanku ozljeda kod tužene.

2.1. Tijekom postupka tuženica je navela da u je u vezi prigovora podijeljene odgovornosti iz predloženo vještačenje po vještaku prometne struke na okolnosti dinamike nastanka prometne nesreće. U tom štetnom događaju tuženica je također pretrpjela tjelesne ozljede, doduše manjeg intenziteta nego tužitelj. Kako je novčani iznos koji odgovara vrijednosti nastalih ozljeda stavila u prijeboj sa tužiteljevim potraživanjem to predlaže da kada se bude provodilo medicinsko vještačenje na okolnost nastalih ozljeda kod tužitelja, da isti vještak provede medicinsko vještačenje na okolnost nastalih ozljeda kod tužene, odnosno utvrđivanja:- intenziteta pretrpljenih bolova,- intenziteta pretrpljenog straha,- umanjenja životnih aktivnosti, - naruženosti,

- potrebe za tuđom pomoći i njegom. Obzirom na narav i količinu ozljeda kod tužene, a uzimajući u obzir i doprinos tužene u nastanku događaja, tužena smatra da joj tužitelj na ime povrede prava osobnosti te tuđe pomoći i njege duguje novčani iznos od minimalno 4.000,00 kn, koji iznos stavlja u prijeboj sa potraživanjem tužitelja. Tuženoj je u štetnom događaju oštećen bicikl s kojim se kretala, koja šteta iznosi minimalno 1.000,00 kn koji iznos također stavlja u prijeboj sa potraživanjem tužitelja. U svrhu utvrđivanja visine štete na biciklu predlaže da sud službenim putem pribavi foto elaborat mjesta nesreće iz kojeg će biti razvidno kakva oštećenja su nastala na biciklu tužene, a nakon toga predlaže da vještak prometno strojarske struke, kada bude vještačio uzroke prometne nesreće izvrši i procjenu nastale štete na biciklu tužene. Slijedom iznesenog tužena izjavljuje sudski prijeboj svojeg potraživanja prema tužitelju u visini od 5.000,00 kn sa potraživanjem koje tužitelj ima prema njoj iz štetnog događaja.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao dopis pun. tužitelja tuženici s prilozima i to: prijedlog za sklapanjem nagodbe, presudu ovog suda posl.br. K-589/2019-2 od 18. rujna 2019., potvrdu MUP-a, Postaje prometne policije Osijek od 9. svibnja 2019., presliku med. dokumentacije za tužitelja te preslik potvrde o primitku (list spisa 4-26), očitovanje tuženice na prijedlog izvansudske nagodbe od 4. lipnja 2020. (list spisa 27-28), preslik presude ovog suda K-589/2019- 2 od 18. rujna 2019. (list spisa 39-41), medicinska dokumentacija za tuženicu (list spisa 42-43), zdravstveni karton za tužitelja (list spisa 94-122), Nalaz i mišljenje vještaka (list spisa 126-129) te je saslušao svjedoke, vještaka i parnične stranke. Sud je izvršio uvid u priklopljeni spis ovog suda K-589/2019.

3.1. Sud je na ročištu održanom 11.listopada 2024. usvojio dokazni prijedlog tuženice za provođenjem prometnog vještačenja radi utvrđenja doprinosa, te je tuženica pozvana da uplati predujam. Međutim, tuženica nije uplatila predujam, te je punomoćnik tuženice na ročištu održanom 24. travnja 2025. naveo da tuženica nije uplatila predujam jer nije imala novaca, a nije niti tražila produljenje roka, pa sud je sud odustao od izvođenja dokaza prometnim vještačenjem.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tuženice radi naknade imovinske i neimovinske štete koja je tužitelju nastala u štetnom događaju 5. travnja 2019.

6. Među parničnim strankama je sporno na koji način je došlo do štetnog događaja, odnosno sporna je dinamika štetnog događaja, te doprinos tužitelja štetnom događaju. Nadalje sporno je i je li tuženica u štetnom događaju pretrpjela štetu.

7. Iz prijedlog tužitelja tuženici za sklapanjem nagodbe od s dostavnicom od 28. svibnja 2020. proizlazi da je tužitelj podnio prijedlog tuženici za sklapanjem sudske nagodbe. Iz odgovora na prijedlog za sklapanjem sudske nagodbe od 4. lipnja 2020. proizlazi da je tuženica putem svog punomoćnika navela da tuženica ne osporava da je došlo do prometne nesreće za koju je ona proglašena krivom u kaznenom postupku koji se vodio protiv nje pred Općinskim sudom u Osijeku pod brojem K- 589/19, da ne osporava štetni događaj, ali ističe doprinos i osporava visinu, te predlaže da na ime naknade štete isplati iznos od 15.000,00 kn, a osporava da je tužitelj imao troškove liječenja i trošak za uništenu odjeću.

8. Iz potvrde MUP-a, Postaje prometne policije Osijek od 9. svibnja 2019. proizlazi da je 5. travnja 2019. bila prometna nesreća na uređenoj biciklističkoj stazi sa materijalnom štetom i ozlijeđenim osobama, te da su u prometnoj nesreći sudjelovali tužitelj kao vozač bicikla koji je zadobio teške tjelesne ozljede i oštećenja bicikla marke Pegasus Milano, te tuženica kao vozačica bicikla, te da je zadobila lake tjelesne ozljede.

9. Iz presude ovog suda K-589/2019-2 od 18. rujna 2019. (list spisa 39-41) i spisa K- 589/2019 proizlazi da je protiv tuženice donesen kazneni nalog broj K-589/2019-2 od 18. rujna 2019. kojom je tuženica AN proglašena krivom što je 5. travnja 2019. u 15,10 sati na biciklističkoj stazi namijenjenoj za dvosmjerni promet bicikala u Osijeku, Martina Divalta 14, upravljala biciklom marke "Afrodita Lupus" te se protivno odredbama članka 47. st.1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kretala ulicom Martina Divalta iz smjera istoka u smjeru centra Grada uz lijevi rub biciklističke staze, lakomisleno smatrajući da na taj način neće ugroziti ostale bicikliste koji se kreću biciklističkom stazom iz suprotnog smjera, pa kako se u tom trenutku navedenom stazom iz suprotnog smjera kretao biciklist PN, to je uslijed opisanog propusta svojim prednjim kotačem bicikla udarila u prednji kotač bicikla kojim je upravljao PN, kojom prilikom je pao s bicikla na tlo te zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma ključne kosti, pa je time počinila kazneno djelo opisano u čl. 227. st. 1. i 2. KZ-a te je osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, a izrečena joj je uvjetna osuda u trajanju od dvije godine. Navedena presuda (kazneni nalog) pravomoćna je s danom 28. listopada 2019.

9.1. Iz situacijskog plana koji se nalazi u spisu ovog suda broj K-589/2019 proizlazi smjer kretanja tužitelja i tuženice prije i u trenutku nastanka prometne nesreće, odnosno da se tužitelj biciklističkom stazom kretao u smjeru od zapada prema istoku, te da se tuženica kretala biciklističkom stazom u smjeru istoka prema zapadu i da se kretala uz lijevi rub biciklističke staze.

10. Iz medicinske dokumentacije za tuženicu (list spisa 42-43) proizlazi da je udarila lijevu ruku, te da ima bolnost lijevog lakta, te da je dobila imobilizaciju (omču)

11. Iz Nalaza i mišljenje vještaka Darija Lizatovića, dr. med, spec. opće kirurgije, subspecijalist plastične kirurgije (list spisa 126-129) proizlazi da je tužitelj PN stradao 5. travnja 2019. kao biciklist kada se vraćao s radnog mjesta i sudario drugim biciklom. U dežurnoj traumatološkoj ambulanti u sklopu OHBP, KBC Osijek pregledan je isti dan oko 17 sati. Prilikom pada udario je desno rame, klavikulu i desni nožni zglob. Postavljene su dijagnoze: Fractura claviculae dex. multifragmentalis-Višekomadni prijelom desne ključne kosti. Endodecubitus imminens-Prijeteći endodekubitus. Primljen je na Zavod za traumatologiju do 8. travnja 2019., a 5. travnja 2019. je imao operaciju : Namještanje i spajanje ulomaka desne ključne kosti. Kliničkim pregledom uočen je lineran ožiljak dužine 9 cm ispred desne ključne kosti, bezbolan na palpaciju. Aktivna abdukcija desne ruke terminalno limitirana zbog bolnosti. Pasivna abdukcija uredna. Opseg ostalih pokreta u desnom ramenu uredan. ruba mišićna snaga i neurocirkulacijski status desne ruke uredni, te je vještak dao mišljenje da je tužitelj trpio buduće fizičke bolove - jakog intenziteta 2 dana - srednjeg intenziteta 14 dana - lakog intenziteta 30 dana - povremeni bolovi lakog intenziteta 60 dana po 3 do 4 sata dnevno. Tužitelj je nakon ozljeđivanja imao stalne bolove jakog intenziteta u trajanju od 2 dana kao posljedicu prijeloma desne ključne kosti, te učinjenog op. zahvata. Bolove srednjeg intenziteta trpio je 14 dana zbog svježeg prijeloma i cijeljenja rane. Kontinuirane bolove lakog intenziteta i nelagode imao je u trajanju od 30 dana zbog cijeljenja prijeloma. Povremene bolove lakog intenziteta i nelagode trpio je tijekom razdoblja od 60 dana po 3 do 4 sata dnevno, uglavnom zbog cijeljenja prijeloma, provođenja vježbi tijekom fizikalne terapije i rehabilitacije, te opterećenja desne ruke. Nadalje, tužitelj je pretrpio strah - jakog intenziteta 1 dan - srednjeg intenziteta 10 dana - slabog intenziteta 30 dana.. Primaran strah jakog intenziteta uvjetovan neposrednom opasnošću po tjelesni integritet za vrijeme samog događaja bio je u trajanju od nekoliko minuta. Sekundaran strah jakog intenziteta zbog teške ozljede, proživljenog traumatskog iskustva i op. zahvata trajao je jedan dan. Strah srednjeg intenziteta postojao je kod tužitelja zbog poduzetog operacijskog zahvata i kao zabrinutost zbog mogućih posljedica ozljeda u trajanju od 10 dana. Strah slabog intenziteta postojao je kao osjećaj zabrinutosti zbog neizvjesnosti potpunog oporavka u trajanju od 30 dana. Pretrpljeni i budući duševni bolovi zbog smanjenja životne aktivnosti = 0% Zadobivena ozljeda kod tužitelja nije uzrokovala trajno smanjenje životne aktivnosti. Pretrpljeni i budući duševni bolovi zbog naruženosti Kod tužitelja nakon predmetnog događaja postoji naruženost lakog stupnja povremeno uočljiva trećima zbog ožiljka dužine 9 cm ispreddesne ključne kosti. Potrebna tuđa pomoć i njega Tužitelju je bila potrebna djelomična tuđa pomoć i njega nestručne osobe radi održavanja osobne higijene, oblačenja, pripreme obroka i nabavke osnovnih potrepština kroz 15 dana 4 sata dnevno i 30 dana 2 sata dnevno. Tužitelj je prijelom desne ključne kosti zadobio prilikom pada s bicikla uslijed predmetne nesreće.

11.1. Iz iskaza vještaka proizlazi da ostaje kod svog nalaza i mišljenja kojega je izradio na temelju dokumentacije i pregleda tužitelja.

11.2. Nalaz i mišljenje vještaka sud je ocijenio vjerodostojnim jer je izrađen u skladu s pravilima struke, na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja, a tužitelj i tuženik nisu imali primjedbe na Nalaz i mišljenje vještaka.

12. Iz iskaza svjedokinje ŠN proizlazi da se ne sjeća događaja radi kojega je pozvana na svjedočenje. Sjeća se da je samo išla pravo kući te navodi da je već davala svoj iskaz u policiji te u državnom odvjetništvu. Nakon što joj je pročitan iskaz koji je dala u Postaji prometne policije (iz priklopljenog spisa K-589/2019) svjedokinja je navela da se sjeća tog događaja, ali nije vidjela sam trenutak sudara tužitelja i tuženice jer je stala na semafor i dalje nastavila ići. Nadalje, navela je da se uvijek kreće biciklističkom stazom, stranom kojom treba, samo gleda na semafor, bila je umotana, nije pričala tom prilikom s tuženicom. Ne sjeća se je li tuženica bila ispred mene ili pokraj nje. Nakon što joj je pročitan iskaz koji je dala u Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku (list spisa 51-52 priklopljenog spisa K-589/2019) navela je da se i dalje ne sjeća kako se kretala tuženica jer je bila usmjerena na semafor. Bilo je onako kako je iskazivala u Općinskom državnom odvjetništvu. Ne može reći kojom brzinom su se kretale, ne sjeća se. Ne sjeća se je li ona uočila tužitelja kako ide iz suprotnog smjera. Nadalje, navela je da je sudar je bio na uskom dijelu namijenjenom za kretanje bicikala. I ne sjeća se gdje je bila u odnosu na nju. Ne zna kojom se brzinom kretao biciklist koji vam je prilazio u susret. Kada se dogodio sudar ne zna gdje je bila tuženica, nije vidjela. Nije vidjela sudar, bila je ispred tuženice, nastavila se kretati a ona je stala. Ne zna gdje je tuženica bila kada se okrenula. Nije pričala s tuženicom nakon toga događaja.

12.1. Iskaz svjedokinje ŠN sud je ocijenio nevjerodostojnim jer suprotno proizlazi iz Službene zabilješke Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Osječko-baranjske i Zapisnika o ispitivanju svjedoka sačinjenog pred Općinskim državnim odvjetništvom u Osijeku (list 15 i 52 spisa K-589/19) iz koje proizlazi da su se tuženica i svjedokinja biciklističkom stazom kretale usporedno, te da se tuženica kretala uz lijevi rub biciklističke staze.

13. Iz iskaza svjedoka NN proizlazi da se sjeća da je u to vrijeme sjedio sam na terasi kafića, odnosno, fast food-a koji se nalazio ispred odnosno malo sa strane od samog mjesta na kojem je došlo do sudara biciklista. Sjeća se da su dvije biciklistkinje prošle, vozile su jedna pokraj druge, odnosno, paralelno i sljedeće čega se sjeća je udarac. Nije vidio sam trenutak sudara. Došao je pomoći unesrećenom i koliko se sjeća on se nalazio na travi. Ne sjeća se da li je tužitelj išta govorio tuženici niti se sjeća kako su izgledala vozila. Ne sjeća se šta je bilo s tuženicom, nakon sudara. Tamo je bio još neki čovjek koji ga pitao kako se zove i dao je tom čovjeku svoje podatke. Ne zna tko je bio taj čovjek. Otišao je i nije sačekao ni policiju ni Hitnu pomoć, mislio je da više nije potreban tamo jer je taj čovjek ostao sa unesrećenim do dolaska policije i Hitne. Ne sjeća se kojom su se brzinom kretao tužitelj, kao i tuženica i žena koja je vozila pored nje. Ne može se sjetiti je li tužitelj ostao ležati cijelo vrijeme nakon te prometne nezgode, a ne zna niti kakav je bicikli vozio. Nadalje, naveo je da nije vidio sam kontakt. Bio je na terasi fast dooda i nije vidio biciklistu. Pješačka staza nalazila se pored fast food-a, ne sjeća se je li bilo pješaka na pješačkoj stazi. Ne sjeća se odakle se pojavio čovjek koji bio pomoći unesrećenom, prišao je do njega, bio je tamo prije njega. Ne sjeća se gdje su bile biciklistice. Travnata površina se nalazi tamo još uvijek, prolazi tamo svaki dan. Nesreća se, kao i travnata površina na kojoj je ležao tužitelj, nalazila sa desne strane gledajući iz fast food-a na čijoj je terasi sjedio.

13.1. Iskaz svjedoka NN sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da su se tuženica i svjedokinja ŠN, kao biciklistice vozile jedna pokraj druge, odnosno paralelno, jer je u tom dijelu iskaz svjedoka NN u skladu sa Situacijskim planom (sadržanim u priklopljenom spisu K-589/2019), kao i službene bilješke svjedokinje ŠN i Zapisnika o ispitivanju svjedoka sačinjenog pred Općinskim državnim odvjetništvom u Osijeku (list 15 i 52 spisa K-589/19).

14. Iz iskaza svjedoka ZN proizlazi da se sjeća da su kolega UN i on upućeni na očevid zbog prometne nesreće koja se dogodila u Divaltovoj ulici u blizini križanja s Wilsonovom u kojoj su prometnoj sudjelovali biciklisti. Kada su došli jedan sudionik prometne nesreće je bio prevezen u bolnicu dok je druga sudionica tuženica bila tamo. Ne sjeća se drugih osoba i je li ih bilo, čini mu se da se sjeća da je netko preuzeo bicikli od tužitelja. Kada su došli na mjesto prometne nesreće jedan bicikli je bio iza restorana Bijelo-plavi, obavili su razgovor s tuženicom i ona im je rekla što se dogodilo, mjesto događaja im je pokazala tuženica te je navela da se zajedno s kolegicom vraćala s posla i da je išla prema trgovačkom centru Bila, gdje se nalazila sa suprugom. U bolnici su obavili razgovor s tužiteljem. Potom su tražili gospođu koja je bila s tuženicom, nju su naveli kao svjedoka ne sudionika jer nije imala nikakvih oštećenja na stvarima, kao ni tjelesnih povreda. Na biciklističkoj stazi nije bilo tragova. Kolega je fotografirao oštećenja na biciklima, a on sam sačinio zapisnik o očevidu. Mjesto nastanaka prometne nesreće je bilo otprilike 20 do 25m istočno od Wilsonove ulice. Bicikli su bili micani kada su oni došli, jer da su bili na biciklističkoj stazi bili bi ucrtani na situacijski plan. Gospođa koja je sudjelovala u prometnoj nesreći je rekla da će ići kod doktora, a liječnik kojeg su kontaktirali na Hitnom objedinjenom prijemu rekao je da ne može još reći kvalifikaciju ozljede. Da je bilo drugih svjedoka vjerojatno bi to evidentirali u zapisniku, išao je okolo po kafićima i trgovinama da vidi je li netko vidio prometnu nesreću.

14.1. Iskaz svjedoka ZN sud je ocijenio vjerodostojnim jer je uvjerljiv, jasan, te je u skladu sa službenom bilješkom sačinjenom nakon razgovora s tuženicom (list spisa 13 , spis K-589/2019) iz koje proizlazi da su se tuženica i ŠN zajedno kretale biciklističkom stazom, te da su razgovarale, i u skladu je sa Situacijskim planom (spis K-589/2019).

15. Iz iskaza svjedoka BN proizlazi da se sjeća da je pozvana Prometna policija radi prometne nesreće koja se dogodila u Divaltovoj ulici kod raskrižja s Wilsonovom. Bio je u očevidnoj ekipi. Bio je tehničar i njegov zadatak je bio da fotografira mjesto događaja, označi trgove, fotografira ih i sačini situacijski plan, te da fotografira vozila i oštećenja. Jedan bicikli, ali ne zna čiji je bio, nalazio se u dvorištu restorana Bijelo-plavi, a to dvorište je nekoliko metara od mjesta nesreće pa je bicikli bio zapravo na mjestu nesreće. Drugi bicikli se ne sjeća gdje se nalazio. Tragova nije bilo. Bicikli su pomicani prije njihovog dolaska. Drugi policajac je uzimao iskaze svjedoka i sačinjavao bilješku o tome. Kolega koji je radio sa njim utvrđivao je kako je došlo do prometne nesreće, oni razmijenju podatke, na temelju tih podataka sačinjava situacijski plan. Koliko se sjeća tužitelj se vozio desnim rubnom biciklističke staze i kretao se smjeru zapad-prema istoku, a sa suprotne strane je išla gospođa koja je išla u smjeru istok-zapad, te se pored nje s desne strane nalazila njezina prijateljica koja nije sudjelovala u prometnoj nesreći. Njih dvije su se vozile jedna pored druge. Misli da je do prometne nesreće došlo kada je došlo do kontakta između lijeve ručice bicikla tužitelja i lijeve ručice bicikla tuženice. Ne sjeća se jesu li zabilježena neka oštećenja na biciklu u odnosu na prometnu nesreću, ako su postojala zabilježena su u fotografskom elaboratu i napisana su u zapisniku o očevidu. U situacijski plan su upisani smjerovi kretanja bicikala, ali ako su micani onda nisu upisani njihovi položaji, jer sačinjavaju situacijski plan prema zatečenom stanju, prema tragovima koje su zatekli. Prilikom očevida zajedno sa kolegama utvrdi oštećenja na vozilima, fotografira, također tragove zatečene na mjestu događaja s kolegom fiksira i ucrtava u situacijski plan. On nije razgovarao sa sudionicima prometne nesreće. Ne sjeća se koliko je vremena prošlo nakon prometne nesreće dok nisu došli na mjesto nesreće, ali ima u zapisniku o očevidu evidentirano kada je pozvana policija i kada su došli na mjesto događaja. Kako bi sastavio točan situacijski plan nesreće, razgovara sa kolegama i razmjenjuje informacije, prema tome ima saznanja o smjerovima kretanja. Naveo je da ostaje kod svih smjerova kretanja iz situacijskog plana kojeg je sačinio, a kako mu je kolega ZN rekao na očevidu.

15.1. Iskaz svjedoka BN sud je ocijenio vjerodostojnim jer je uvjerljiv, jasan, te je u skladu sa fotoeleboratom sadržanim u spisu ovoga suda broj K- 589/119, te je u bitnom u skladu sa iskazom svjedoka ZN, i to u dijelu u kojem je svjedok iskazivao o mjestu, smjeru kretanja i načinu kretanja tužitelja i tuženice i svjedokinje prilikom nastanka prometne nesreće.

15.2. Nadalje, potrebno je reći da je svjedok UN na jasan i razumljiv način naveo na koji način se sačinjava situacijski plan, te na koji način je sačinio situacijski plan u ovoj pravnoj stvari odnosno da je isti sačinio na temelju podataka koje je dobio od kolege ZN.

16. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je 5. travnja 2019. upravljao biciklom vraćajući se s posla iz firme Ekolektor Divaltovom ulicom tj. od zapada prema istoku, bilo je oko

1 0

15,15 sati. Na križanju Wisloonove i Divaltove ulice, upravljao je biciklom svojom desnom stranom biciklističke staze i na križanju mu je bilo zeleno svjetlo i krenuo sam prelaziti cestu biciklom, vozeći bicikl. S druge strane nailazila je ženska osoba na biciklu odnosno dvije ženske osobe na biciklima usporedno jedna pored druge. Prošao je raskrižje, a one su išle usuprot njemu prema raskrižju. Upravljao je desnom stranom biciklističke staze, a tuženica je upravljala po sredini dolazeći iz suprotnog smjera, druga biciklistica je išla desnom stranom pored nje. Na udaljenosti od nekih dva metra sreli su se pogledi njegov i tuženice, došao je biciklom u mimoilasku do tuženice. Gospođa je neposredno ispred njega spustila noge i okrenula volan u svoju lijevu stranu i nije imao vremena ni za kakvu reakciju nego je udario u točak bicikla tuženice jer nije imao vremena za kočenje te je preletio svoj bicikl i tuženicu i završio na svojoj lijevoj strani, ne zna točno je li sam bio na biciklističkoj stazi ili zelenoj površini. Tuženica je sa svojim biciklom ostala gdje je bila. Napominje da ja nije mislio da će doći do kontakta nego da će se mimoići jer zašto bi netko ispred njega napravio manevar biciklom okrenuvši volan u lijevo. Također može reći da nije uobičajeno kako su se te biciklistice kretale, paralelno jedna pored druge, a po propisima trebale su se kretati jedna iza druge. Prilikom pada osjetio je da se jako udario i razbio, osjetio je bolove u desnom ramenu i u donjem dijelu desne noge. Previjao se od bolova, tuženica je namještala lanac na svom biciklu, a druga biciklistica je otišla. U blizini mjesta događaja je kafić, došla su dva čovjeka i pitala ga kako je. Rekli su da su sve vidjeli, pitali ga kako je i oni su zvali hitnu, a misli da je hitna zvala policiju. Hitna pomoć i policija došli su na lice mjesta. Hitna pomoć ga je odvezla. Ostao je u bolnici na operaciji, imao je prijelom ključne kosti na četiri mjesta. Nakon operacije ležao je u bolnici, misli sedam dana. Došao je kući, nije mogao raditi, otvoreno mu je bolovanje. Taxijem je išao na kontrolu, s obzirom da nije mogao voziti, a supruga je radila. Išao je na kontrole više puta, taxi je plaćao 20-30 kuna po vožnji u jednom smjeru. Bicikli kojim je upravljao u vrijeme štetnog događaja je bio marke Pegasus, kupljen 2015. S obzirom da je po zanimanju vozač međunarodnog transporta, bicikli je kupio u Njemačkom i ima i račun za bicikli te je plaćen 1.283,00 eura. U tom štetnom događaju bicikli je pretrpio oštećenja na način da je pukla vilica i izokrenula se rama, bicikli je izašao iz vinkla. Bilo je previše oštećenja te bi popravak bicikla bio skup, a to nije mogao podnijeti financijski, a pitanje je da li bi mogao biti doveden u prvobitno stanje. Bicikli je odložio u podrumu, stan su prodali, ne zna više što je s tim ostatkom od bicikla. Imao je i troškove lijekova za bolove te je šest mjeseci kupovao Analgine, misli da je Analgin plaćao 97,00 kuna. Štetni događaj se dogodio u proljetno vrijeme, na sebi je imao tenisice, donji dio trenerke, kratku majicu i ruksak. To je bila relativno nova odjeća, nakon štetnog događaja više nije bila upotrebljiva. Donji dio bio je izderan od pada, jednu tenisicu uopće nije našao, a majica je također bila poderana. Donji dio trenirke bio je marke Adidas misli da je plaćeno 200,00 do 300,00 kuna, VN majica ne znam točno koliko je platio, misli stotinjak kuna, a tenisice su bile marke Nike, koje je platio petstotinjak kuna. Nakon štetnog događaja nisam ništa mogao sa desnom rukom, a noga je počela lagano prolaziti nakon dva tri tjedna pa je trebao pomoć druge osobe. Tako da je angažirao susjedu KN da mu pomogne oko osobne higijene, s obzirom da je supruga radila i to do 17,00 sati svaki dan. Susjedi je na mjesečnoj bazi plaćao 1.000,00 kuna odnosno za dva mjeseca je platio 2.000,00 kuna. Bio je zaposlen na određeno vrijeme, u Ekolektoru, nije se mogao vratiti na posao s obzirom da nije mogao raditi pet do šest mjeseci, nisu mu produžili ugovor, dali su mu otkaz zbog isteka ugovora te su našli drugog djelatnika da obavlja iste poslove. Poslije toga se, nakon jedno dva tri mjeseca, zaposlio se u drugoj firmi. Tuženica nakon što je došlo

1 1

do štetnog događaja uopće nije pokazala interes kako mi je niti mi je došla pomoći već je namještala lanac na bicikli, a iz kafića u blizini došao je motorist i još jedan dečko NN koji su mu pomogli i koji su sve vidjeli. Također, niti nakon toga tuženica nije nikada pitala kako je. U tom događaju je pretrpio teške tjelesne ozljede. Štetni događaj dogodio se zbog nepredvidive i iznenadne reakcije tuženice prilikom upravljanja biciklom. Nadalje, naveo je da je čuo da je druga ženska osoba govorila "Ja neću biti svjedok, ja idem", policiju nije dočekala. Nadalje, naveo je da se tuženica kretala prosječnom brzinom, nije jurila, a već prije kontakta je spustila obje noge i okrenula svoj volan bicikla u lijevo ispred njega. On se kretao brzinom od otprilike 20 km/h. Nadalje, navodi da nije imao vremena za reakciju, a i pješaci su bili na desnoj strani, odnosno da se ne sjeća, ali svakako ne može voziti djelom gdje su pješaci. Ne zna je li tuženica pretrpjela ozljede, ali da se sjeća da je nakon štetnog događaja bila u normalnom stanju i stajala.

16.1. Iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim dijelu u kojem navodi o načinu na koji se tuženica kretala prije prometne nesreće jer je uvjerljiv, te je u bitnom u skladu sa iskazom svjedoka ZN, BN i NN. Iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim i u dijelu u kojem navodi koje ozljede je pretpio jer je u tom dijelu u skladu s Nalazom i mišljenjem vještaka Darija Lizatovića, te u dijelu u kojem navodi da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega.

16.2. Iskaz tužitelja u dijelu u kojem navodi da je do prometne nesreće došlo na način da je tuženica okrenula volan bicikla prema njemu te da je on svojim kotačem udario u njezin, sud je ocijenio nevjerodostojnim jer suprotno proizlazi iz presude (kazneni nalog) ovog suda broj K-589/2019-2 od 18. rujna 2019. kojim je utvrđeno da je AN (tuženica) udarila prednjim kotačem svog bicikla u prednji kotač bicikla PN (tužitelja) uslijed čega je isti pao i zadobio tešku tjelesnu povredu. Nadalje, sud je ocijenio iskaz tužitelja nevjerodostojnim u dijelu u kojem je iskazivao o troškovima koje je imao radi odlaska na liječenje kao i šteti koju je imao na odjeći i šteti koja je nastala na biciklu.

17. Iz iskaza tuženice proizlazi da je išla s posla 5. travnja 2019. oko 15,30 sati, upravljala je biciklom, ne može se sjetiti koje je marke bicikl. Kretala se Divaltovom ulicom biciklističkom stazom, ne zna kojom brzinom, ali je lagano vozila. Također je naišla jedna radnica koja radi na institutu, pozdravile su se, kolegica je vozila desnom stranom, a ona je bila iza nje. Došle su do raskrižja i gospođa je otišla naprijed, ona je iza bila, gledala je semafor, bilo je zeleno svjetlo. Vozeći polako stupila je na pješačku stazu, ne zna kojom brzinom je tužitelj vozio, jurio je i svojim biciklom iz suprotnog smjera te je udario svojim biciklom u korpu njezinog bicikla i udario njezin lakat, nadlakticu i šaku. Nije pala jer je polako vozila. Gospođa koju je srela je prošla, jer da nije prošla udario bi ih obje. Tužitelj je pao sa svojim biciklom. Ona se jako uplašila i tresla se, plakala je jer ju je boljelo. Tužitelj je vikao na nju i psovao ju te sam imala osjećaj da će ustati i početi ju tuči. On je nakon tog kontakta ostao ležati na zelenoj površini kod semafora ili znaka. Kontakt se dogodio na pješačkom prijelazu na cesti te je tužitelj završio kod prometnog znaka koji se nalazi na lijevoj strani. Policija je njezin bicikli stavila u svoj kombi i odvezla ju na hitnu. Na hitnoj dok sam čekala vidjela je tužitelja koji je ponovno počeo vikati na nju. Plakala je od bolova. Žao joj je bilo što se to desilo jer se tome nije nadala. Policija je od nje na hitnoj uzela izjavu. Sjeća se da je nakon štetnog događaja vidjela da je tužitelj imao slušalice u ušima. Tužitelj ju je udario biciklom u lijevu stranu te joj je majica bila

1 2

pokidana, imala je sat na ruci koji nije našla, a bio je poklon od njezine djece i bio je skup, ne zna koje je bio marke. U tom štetnom događaju je dobila ozljedu lijevog lakta, podlaktice i šake. Išla je raditi sa povezom za ruku, nije išla na bolovanje jer tek bila primljena za stalno te se bojala da će dobiti otkaz. Još uvijek pije tablete protiv bolova u ruci. Nakon štetnog događaja nije trebala tuđu pomoć i njegu. U strahu je bila i još uvijek ju je strah te više nikada nije sjela na bicikl koji je još uvijek u garaži, njezin bicikli nije oštećen. Ne zna je li bio oštećen bicikli tužitelja. Na upit je li zaprimila kazneni nalog Općinskog suda u Osijeku kojim se proglašava krivom izjavljuje da ne zna što je potpisala, a kaznu je platila. Nije se žalila jer nije znala što je potpisala. Ima završenih 8 razreda osnovne škole te radi u Institutu kao fizički radnik, te da zna čitati i pisati, ali šifre ne zna. Nije bila svjesna da je ona okrivljena zbog tog događaja jer se nije osjećala krivom. Nadalje, navela je da ona nije napravila manevar biciklom kako to tužitelj navodi, da je ona normalno vozila, a druga ženska osoba je vozila ispred nje. Da su vozile jedna pored druge vjerojatno bi pokupio obje.

17.1. Iskaz tuženice sud je ocijenio nevjerodostojnim jer je u bitnom dijelu i to dijelu koji se odnosi na odlučne činjenice – kako su se tužiteljica i tuženik kretali prilikom prometne nesreće, na koji način je došlo do prometne nesreće, te mjesto gdje se dogodila prometna nesreća u suprotnosti s presudom (kaznenim nalogom) ovoga suda broj K-589/2019-2 od 18. rujna 2019. Iskaz tuženice sud je ocijenio nevjerodostojnim i u dijelu u kojem je navela da se nije kretala po biciklističkoj strani paralelno, usporedno sa svjedokinjom ŠN, jer suprotno proizlazi iz iskaza svjedoka GN, tužitelja, te svjedoka ZN i BN. Iskaz tuženice je vjerodostojan u dijelu u kojem navodi ozljede koje je pretpjela u prometnoj nesreći jer je u tom dijelu u skladu s tuženicinom medicinskom dokumentacijom.

18. Tijekom postupka tuženica je osporavala dinamiku nastanka štetnog događaja te je isticala doprinos tužitelja nastaloj šteti, te je da bi dokazala svoje navode preložila provođenje prometnog vještačenja.

19. Prije svega potrebno je reći da je odredbom čl. 12. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., u nastavku: ZPP) propisano je da je sud u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

19.1. Tuženica je pravomoćno proglašena krivom za počinjenje kaznenog djela opisanog u čl. 227. st. 1. i 2. KZ-a i to na način kako je to opisano u činjeničnom opisu presude ovog suda posl.br. K-589/2019-2 od 18. rujna 2019.

19.2. Dakle, parnični sud je vezan sukladno čl. 12. st. 3. ZPP-a za pravomoćnu kaznenu presudu kojom je optuženik proglašen krivim. Ta vezanost parničnog suda pravomoćnom osuđujućom presudom kaznenog suda obuhvaća činjenična utvrđenja iz opisa bića kaznenog djela sadržana u izreci presude kaznenog suda, posebice one odlučne činjenice koje predstavljaju bitna činjenična obilježja predmetnog kaznenog djela, kao i pravnu kvalifikaciju kaznenog djela.

1 3

19.3. U konkretnom slučaju biće kaznenog djela predstavlja upravo činjenica da je tuženica na biciklističkoj stazi namijenjenoj za dvosmjerni promet bicikala, upravljala biciklom te se protivno odredbama članka 47. st.1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kretala ulicom Martina Divalta iz smjera istoka u smjeru centra Grada uz lijevi rub biciklističke staze, te da se navedenom stazom iz suprotnog smjera kretao tužitelj kao biciklist, kao i da je tuženica svojim prednjim kotačem bicikla udarila u prednji kotač bicikla kojim je upravljao tužitelj, uslijed čega je tužitelj pao s bicikla na tlo te zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma ključne kosti. Imajući na umu prednje navedeno, ovaj sud je u parničnom postupku vezan za navedena činjenična utvrđenja (u tom smislu ovaj sud je zauzeo stav u nizu odluka, primjerice: Rev- 623/02, Rev-517/03, Rev-361/04, Rev-354/07, Rev-1439/08, Rev-789/12, Rev-x 144/09 i Rev-x 429/12), a koja u ovom konkretnom slučaju čine šetni događaj. Drugim riječima, parnični sud ne može utvrđivati da je kazneno djelo počinjeno na drugačiji način od onoga koji je opisan u činjeničnom opisu izreke kaznene presude. Vezanost parničnog suda odnosi se dakle na utvrđenje da je kazneno djelo počinjeno, da je štetnik kazneno odgovoran i da je odgovoran za djelovanje ako je to utvrđeno kaznenom presudom pa time i da je takvo postupanje koje je kaznenom presudom utvrđeno kao kažnjivo predstavlja i štetnu radnju (tako u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-938/2022-2 od 14. rujna 2022.).

19.4. Nadalje, potrebno je naglasiti da je bez utjecaja na ovu pravnu stvar navod tuženice da nije razumjela presudu donesenu u kaznenom postupku (kazneni nalog) te da iz toga razloga nije podnosila pravne lijekove protiv navedene odluke.

20. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, ovaj sud je utvrdio:

- da je tuženica 5. travnja 2019. u 15,10 sati na biciklističkoj stazi namijenjenoj za dvosmjerni promet bicikala u Osijeku, Martina Divalta 14, upravljala biciklom te se protivno odredbama članka 47. st.1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kretala ulicom Martina Divalta iz smjera istoka u smjeru centra Grada uz lijevi rub biciklističke staze,

- da se tuženica biciklističkom stazom kretala paralelno (usporedno sa svjedokinjom ŠN), kretala se normalnom brzinom,

- da se navedenom stazom iz suprotnog smjera kretao tužitelj kao biciklist,

- da je tuženica svojim prednjim kotačem bicikla udarila u prednji kotač bicikla kojim je upravljao tužitelj,

- da je tužitelj pao s bicikla na tlo te zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma ključne kosti.

21. Odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22., u nastavku: ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

21.1. Odredbom čl. 1092. ZOO-a propisano je da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.

22. U vezi tuženicinih navoda, a kojima navodi da je tužitelj doprinio nastanku štete, valja odgovoriti da se postojanje doprinosa oštećenika vlastitoj šteti ne predmnijeva,

1 4

već je na štetniku teret dokaza postojanja uzročne veze između određenog neprihvatljivog oštećenikova ponašanja i nastale štete (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 2632/2015 od 23. siječnja 2019.).

22.1. Kako tuženica takvo ponašanje, koje bi bilo u adekvatnoj uzročno posljedičnoj vezi s nastankom štetnog događaja nije dokazala (kao što je već prethodno obrazloženo iskaz tuženice i iskaz svjedokinje ŠN, koju je predložila tuženica, sud je ocijenio nevjerodostojnima u dijelu u kojem su iskazivale o načinu nastanka štetnog događaja i drugim okolnostima u vezi nastanka štetnog događaja), ovaj sud je utvrdio da doprinos tužitelja šteti ne postoji, odnosno ovaj sud je utvrdio da je tuženica isključivo odgovorna za šteni događaj i štetu. Ovdje je potrebno navesti i da tuženica niti ne navodi u kojim bi se to radnjama tužitelja nalazio njegov doprinos. Isto tako, ističe se da je sud prihvatio tuženicin dokazni prijedlog za provođenjem prometnog vještačenja radi utvrđenja doprinosa tužitelja šteti, ali tuženica u danom roku nije platila predujam za vještačenje, a nije niti tražila produljenje roka i predujam nije uplaćen do zaključenja glavne rasprave, nego je navela da nije imala novaca, pa iz navedenog razloga nije provedeno predlagano prometno vještačenje.

23. Odredbom članka 1100. st. 1. i st. 2. ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Naime, sukladno odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

24. Ovaj sud je na temelju Nalaza i mišljenja vještaka Darija Lizatovića, dr.med., spec. opće kirurgije, utvrdio da je tužitelju nastala povreda prava osobnosti u predmetnom štetnom događaju i to da je tužitelj trpio bolove, strah, duševne bolove zbog naruženosti te da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Uzimajući u obzir prednje navedeno, ovaj sud je utvrdio da tužitelju prethodno opisanom radnjom tuženice povrijeđeno pravo osobnosti na duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta sukladno čl. 19. st. 2. ZOO-a u vezi čl. 1100. i 1046. ZOO-a.

25. Ovaj sud je sukladno odredbi čl. 1100. ZOO-a u vezi čl. 19. st. 1. i 2. ZOO-a ,a imajući na umu Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29. studenog 2002. i pravna shvaćanja zauzeta na sjednicama Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (u nastavku: VSRH) održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. kao i Nalaz i mišljenje vještaka priznao tužitelju naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti prema kvalifikatornom kriteriju bolova iznos od 1.392,20 EUR-a, po kvalifikatornom kriteriju pretrpljenog straha iznos od 974,54 EUR-a, duševne bolove uslijed naruženosti lakog stupnja povremeno vidljiva trećima iznos od 500,00 EUR-a, što ukupno iznosi 2.866,74 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od 28. svibnja 2020. (kada je

1 5

tužitelj podnio odštetni zahtjev, list spisa 4) a sukladno čl. 1103. ZOO-a, te je odlučeno kao pod toč. I/ izreke.

26. Odredbom čl. 1085. ZOO-a propisno je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje kakvo je bilo prije nego je šteta nastala. Ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu u potpunosti, odgovorna osoba je dužna za ostatak štete dati naknadu u novcu. Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

26.1. Budući da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega nestručne osobe radi održavanja osobne higijene, oblačenja, pripreme obroka i nabavke osnovnih potrepština kroz 15 dana 4 sata dnevno i 30 dana 2 sata dnevno, odnosno tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega 120 sati, tužitelju je ovaj sud sukladno čl. 1095. ZOO-a dosudio imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 517,80 EUR- a odnosno prema cijeni od 4,35 EUR-a po satu. Dakle, tužitelju pripada naknada imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 517,80 EUR-a sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja odnosno od 23. siječnja 2026. pa do isplate, jer je visina štete utvrđena prema cijenama u vrijeme donošenja odluke. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. II/ izreke.

27. Tužitelju nije dosuđena naknada imovinske štete zbog uništenog bicikla jer tužitelj na kojemu je sukladno čl. 219. st. 1. ZPP-a nije dokazao da mu je šteta na biciklu i na odjeći nastala u traženom iznosu, niti je predlagao dokaze na temelju kojih bi se moglo utvrditi koja oštećenja na biciklu i na odjeći su nastala u štetnom događaju, te koliko bi iznosio popravak štete na biciklu, kao i koliko bi vrijedila uništena odjeća. Isto tako, tužitelj nije dokazao niti da mu je nastala šteta zbog odlazaka na liječenje i troškova liječenja u traženom iznosu. Naime, tužitelj nije dostavio dokaze iz kojih bi se moglo utvrditi koliko često je tužitelj išao na liječenje, pa da mu je nastala šteta radi odlazaka na liječenje, kao i trošak u vezi liječenja, kao što je kupnja lijekova. Tužitelj samo paušalno u svom iskazu navodi da je išao na liječenje i da je kupovao lijekove, ali ne dostavlja dokaze iz kojih bi proizlazilo da je imao troškove kupnje lijekova i u vezi odlaska na liječenje, tim više što tužitelj živi u [adresa]. Stoga je u tom dijelu tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

28. Dakle, tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan u dijelu u kojem tužitelj potražuje naknadu neimovinske štete preko dosuđenog iznosa od 2.866,74 EUR-a sa zateznim kamatama, kao i u dijelu u kojem je tužitelj potražuje naknadu imovinske štete preko dosuđenog iznosa od 517,80 EUR-a sa zateznim kamatama (uključujući i daljnji iznos, kako to tuženik navodi u toč. II. tužbenog zahtjeva), te je stoga odlučeno kao pod toč. III/ izreke.

29. Tuženica je u odgovoru na tužbu, na ročištu održanom 19. siječnja 2022. i u podnesku od 20. travnja 2022. navodila da ističe prigovor prijeboja u iznosu od 5.000,00 kn, te je potom na ročištu održanom 3. prosinca 2025. navela da ostaje kod prigovora radi prebijanja. Budući da ovaj sud smatra da je tuženica doista tijekom postupka isticala prigovor radi prebijanja ali da ga je pogrešno navela kao prigovor prijeboja, ovaj sud je odlučivao o prigovoru radi prebijanja tuženicinog potraživanja u iznosu od 663,61 EUR-a (to na ime povrede prava osobnosti, tuđe pomoći i njege, te oštećenja tuženicinog bicikla) s potraživanjem tužitelja.

1 6

29.1. Ovaj sud je utvrdio da ne postoji tražbina tuženice prema tužitelju istaknuta prigovorom radi prebijanja. Prije svega potrebno je reći da je u ovoj pravnoj stvari tuženica štetnik, te da je tuženica presudom (kaznenim nalogom) donesenim u kaznenom postupku proglašena krivom za prometnu nesreću u kojoj je nastala tužitelju šteta. Budući da je tuženica odgovorna za štetni događaj i štetu, tuženica ne može s uspjehom potraživati od tužitelja naknadu štete koja je njoj nastala u štetnom događaju koji je ona prouzročila i za koji je ona odgovorna. Tuženica je predlagala da vještak medicinske struke koji bude vještačio tužitelja vještači i je li kod tuženice nastala povreda prava osobnosti, ali sud nije prihvatio navedeno. Naime, sud je utvrdio da tuženicino potraživanje prema tužitelju ne postoji, jer je tuženica odgovorna za nastanak štetnog događaja, pa stoga nije bilo potrebno provoditi navedeno vještačenje koje je tuženica predložila. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. IV/ izreke.

30. Odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a propisano je da ako stranka djelomično uspije u parnicu, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovaraju postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i u pogledu dokazivanja osnove tužbenog zahtjeva.

30.1. U konkretnom slučaju, tužitelj je u sporu uspio 78% (tužitelj je sa osnovom uspio 100%, s visinom je uspio 56%, te joj uspjeh u sporu iznosi % jer 156 podijeljeno s 2 iznosi 78). Nadalje, tuženica je u sporu uspjela 22% (sa osnovom nije uspio u sporu, a sa visinom 44%, pa uspjeh u sporu tuženice iznosi 22%, jer je 44 podijeljeno s 2 iznosi 22).

30.2. Nadalje, od uspjeha tužitelja koji je u većoj mjeri uspio u sporu oduzet je postotak uspjeha tuženice, pa uspjeh tužitelja iznosi 56%. Tužitelju je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., u nastavku: Tarifa), trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 7. toč.1. Tarife, trošak sastava podneska od 14. siječnja 2021., 29. kolovoz 2022. i 8. rujna 2025., u iznosu od 200,00 EUR-a, svaki, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, te trošak zastupanja na ročištima 19. siječnja 2022., 8. rujna 2022., 11. listopada 2024., 24. travnja 2025. i 3. prosinca 2025., za svako ročište iznos od 200,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, te trošak zastupanja na ročištima 27. travnja 2022. i 27. siječnja 2023. u iznosu od 50,00 EUR-a za svako ročište sukladno Tbr. 9. toč. 5. Tarife, što sveukupno iznosi 2.100,00 EUR-a, uvećano za 25% PDV-a što iznosi 2.625,00 EUR-a. Navedenom trošku pridodan je trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 44,20 EUR-a, što ukupno iznosi 2.669,20 EUR-a, te trošak pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 125,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife, što sveukupno iznosi 2.794,20 EUR-a.

30.3. Budući da je tužitelj u sporu uspio 56%, tužitelju pripada naknada troška u iznosu od 1.564,75 EUR-a. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. V/ izreke.

1 7

31. Imajući na umu sve navedeno, tuženici ne pripada naknada troška postupka, pa je odlučeno kao pod toč. VI/izreke.

Osijek, 23. siječnja 2026.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženice