Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Trogiru

Put Mulina 1, Trogir

Poslovni broj: Pp-8742/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika GJ i drugookrivljenice RJ, zbog prekršaja iz članka 13. i dr. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-5/15534, Urbroj: 511-12-33-24-1 od 25. lipnja 2024., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 20. siječnja 2026. u nazočnosti prvookrivljenika, a u izočnosti drugookrivljenice i predstavnika ovlaštenog tužitelja, a objavljene u izočnosti stranaka, dana 23. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Prvookrivljenik:

GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G i R, djev. Č, rođen **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena SSS, poljoprivredni tehničar, mjesečnih primanja cca 1.100,00 eura, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan, kazneno neosuđivan,

Drugookrivljenica: RJ, OIB [osobni identifikacijski broj], kći pok. Ž i ČJ djev. ŽJ, rođena **.**.1980. u Münchenu (Njemačka), s prebivalištem u [adresa]. 42, završena SSS, prodajni savjetnik, mjesečnih primanja cca 2.800,00 eura,  srednjeg  imovnog  stanja,  neudana,  bez  djece, državljanka Republike Hrvatske i SR Njemačke, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana

k r i v i s u

što su dana 14. lipnja 2024. u 20:30 sati, na ulici u mjestu Arbanija, općina Trogir, ulica Belasova ulica kućni broj 8

prvookrivljeni GJ

1.) remetio javni red i mir na način da je vikao na EJ riječima: „Govno jedno, smrade, pederčiću!, a nakon čega se obratio TJ vičući riječima: „Šta hoćeš, ovdje ću se ja parkirati jer ja hoću!“,

dakle, na javnom mjestu vikom i svađom remetio javni red i mir,

2.) dolaskom policijskih službenika isti je nastavio narušavati javni red i mir na način da je vrijeđao i omalovažavao policijskog službenika JJ u vezi vršenja službe i postupanja po dojavi riječima: „idi u kurac, jeba te E i nećeš ti meni iz Imotskog govorit šta ću ja napravit smeće jedno“,

dakle, na javnom mjestu vrijeđao i omalovažavao policijske službenike u vezi s vršenjem njihove službe,

drugookrivljena RJ

1.) remetila javni red i mir na način da je vikala na ZJ riječima: „Pička vam materina bezobrazna!“,

dakle, na javnom mjestu, vikom i svađom remetila javni red,

2.) dolaskom policijskih službenika ista je nastavila narušavati javni red i mir na način da je vrijeđala i omalovažavala policijskog službenika JJ u vezi vršenja službe i postupanja po dojavi riječima: „nisi ti nikakav psiholog, već samo moš bit primitivac“,

dakle, na javnom mjestu vrijeđala i omalovažavala policijske službenike u vezi s vršenjem njihove službe,

čime su okrivljenici počinili prekršaje opisane i kažnjive po članku 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

I. Na temelju odredbe članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, okrivljenicima se prethodno

u t v r đ u j e

prvookrivljeniku GJ

za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura,

za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura,

drugookrivljenoj RJ

za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura,

za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura,

a potom se primjenom odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje: Prekršajni zakon), okrivljenicima

i z r i č e

prvookrivljeniku GJ

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.000,00 (tisuću) eura,

drugookrivljenoj RJ

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.000,00 (tisuću) eura.

Na temelju odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 60 (šezdeset) dana po pravomoćnosti presude.

Ukoliko okrivljenici u roku od 60 dana po pravomoćnosti presude uplate 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).

II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, prvookrivljenik GJ i drugookrivljenica RJ dužni su na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti novčani iznos od po 30,00 (trideset) eura, svaki, u roku od 60 (šezdeset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilnim putem.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod brojem navedenim u uvodu presude podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Prvookrivljenik GJ u svojoj obrani je naveo da se smatra djelomično krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Predmetne prigode istina je da je u dvorištu vikao na EJ kada mu je uputio riječi: „Govno jedan, smrade“, ali nikako mu nije rekao: „Pederu, pederčino, zapamti moje lice, vidjet ćeš T svoga“. Istina je da se TJ obratio riječima: „Šta hoćeš, ovdje ću se ja parkirati jer ja hoću.“ Sa dotičnim osobama njegova djevojka RJ ima duži niz godina konflikte te su im narušeni dobrosusjedski odnosi. Kritične prigode do incidenta je došlo zbog kratkog zadržavanja automobila na ulici zbog potrebe iskrcavanja osobnih stvari, iako je dotično mjesto na kojem se parkirao u suvlasništvu njegove cure RJ i na kojem ista ima pravo služnosti. Zbog verbalnog konflikta obitelj TJ je pozvala policiju te kada su isti došli htjeli su ga privesti u policijsku postaju, međutim on je isto odbio zbog toga što je morao ići raditi i rekao je da će se javiti sutradan odmah po završetku radne smjene u policijsku postaju, a što je i uradio. Kritične prigode pristupio je i službenik JJ, za kojeg on do dana do kada je zaprimio Optužni prijedlog nije ni znao kako se preziva jer se isti nije nikada predstavio, niti rekao u kojem je on svojstvu pristupio, niti pokazao svoju značku, a bio je i u civilnoj odjeći. Apsolutno poriče riječi koje su navedene u optužnom prijedlogu, a koje on da je navodno izrekao JJ. Nije mu rekao ništa uvrjedljivo, niti ga omalovažavao, a kamoli da bi spominjao [adresa] jer zaista da ne zna iz čega je on trebao imati saznanja da je JJ iz [adresa]. Predlaže da se pozove JJ i DJ, a na okolnost izgovorenih riječi.

3. Drugookrivljena RJ u svojoj pisanoj obrani dostavljenoj ovom Sudu dana 4. ožujka 2025. godine navodi kako je dana **.**.2024. GJ parkirao svoj automobil „Citroen“ registarske oznake [registarska oznaka] s namjerom kratkog zadržavanja zbog potrebe iskrcavanja osobnih stvari. Parkirno mjesto da je u zajedničkom vlasništvu i služnosti nje, ĐJ, IJ, OJ i CJ (dostavlja katastarski izvadak). Odmah nakon što se GJ parkirao dolazi gospođa ZJ i u znak protesta parkira svoj automobil toliko blizu da GJ onemogući i oteža izlazak sa parkinga. U narednim minutama VJ sa balkona agresivno počinje sa galamom i prijetnjom (detaljnih riječi se ne sjeća), izlazi vani i pali svoj automobil u znak protesta i provokacije i odlazi parkirati svoj automobil na dvorišni parking obiteljske kuće, točnije na ulaz parkinga RJ, kao isključivog vlasnika 1/1. Supruga VJ, AJ, u želji da smiri situaciju sama uklanja vozilo s njenog privatnog parkinga i pri tom se obraća svom mužu VJ riječima: „Ja ću dobit slom živaca sa tobom, uvijek pravite svađu i nered“. Naizgled da se situacija smirila, a kada je GJ pokušao preparkirati svoj automobil sa spornog parkinga, gdje je i počeo problem, izlazak mu je bio onemogućen, jer je ZJ parkirala svoj automobil odmah iza automobila GJ i time mu onemogućila i zapriječila izlazak sa spornog parkinga. GJ da je zamolio ZJ da pomakne automobil kako bi mogao da izađe, kada izlazi DJ, sin TJ, i očigledno da je izazivao u novonastaloj situaciji, na što je GJ, umoran od napornog dana i problema oko izlaska sa parkinga, navodno (točne riječi nije čula ili razumjela) je izvrijeđao EJ riječima: „Jesi malo govno, svugdje stvaraš probleme.“ ZJ, iz straha jer je Jerko Miše 2023. godine bio propucan iz pištolja, poziva policiju. Svi članovi obitelji ZJ, osim AJ, nju godinama (točnije od 2013. godine) od početka renoviranja njezine obiteljske kuće sistemski maltretiraju, ometaju renoviranje, pozivaju komunalne redare na svaki zvuk građevinskog stroja, pozivaju policiju, lažno prijavljuju buku i galamu, skaču po njezinoj ogradi koju je postavila da bi se što više mogla distancirati prema njima, redovito je vrijeđaju po njenoj nacionalnoj osnovi govoreći „da se vrati u [adresa] i J ti dao“. Dolaskom policijskog službenika LJ obavljena je izjava bez ikakvog otpora i incidenta, ali kako im je dano do znanja da će ih policija privesti protiv njihove volje, osjetili su se tretirani kao veliki kriminalci i odbili ići s policijom, ali uz obećanje da će se uredno slijedeći dan javiti u policijsku postaju. Ona da je bila u stresu zbog svih tih događaja, a GJ zbog prirode posla koji obavlja nije mogao nedolaskom na posao ugroziti svoje radno vrijeme. Nadalje, smatra da gospodina JJ nije vrijeđala već mu je samo skrenula pažnju na to da se nije predstavio kako treba, nego je samo rekao svoje ime „ JJ“. Pojavio se u civilnoj garderobi i sunčanim naočalama, što smatra vrlo neprofesionalnim. Na njegove riječi, da je on njezin prijatelj i da bi joj bilo bolje da sada pođe s njim jer da će se suočiti s puno gorim stvarima, ona da je na to reagirala ovim riječima: „Vi niste moj prijatelj, niti ste moj psihijatar, možete samo biti primitivac jer se niste korektno predstavili kako treba.“ Nakon toga zatvara željeznu ogradu na terasi, gubi prisebnost i inzistira na nalogu za pretres i objašnjenju zašto ih se želi privesti. Njezin prijatelj GJ, vidjevši da je vidno uznemirena, inzistira da uđe u kuću i obraća joj se ovim riječima: „Idi u kurac! Goni se odma u kuću...“, a drugih se riječi ne sjeća u detalje. Potvrđuje i sigurna je da su riječi GJ bile njoj namijenjene. Uz to, njezina majka, ČJ, izlazi iz kuće na terasu i uljudno moli policajce da napuste posjed ovim riječima: „Molim vas napustite ovo vlasništvo ako nemate naloga. Ova djeca ništa skrivila nisu! Dobit ću još srčani udar!“. S time su policajca i inspektor JJ konačno otišli. Predlaže da se saslušaju slijedeći svjedoci:

- njena majka ČJ, o događaju od 14. lipnja 2024. godine,

- ŽJ i NJ, koji su radili na renoviranju obiteljske kuće u vremenskom periodu od 2013. do 2015. ili općenito biti prisutni neredu koji je poticao od članova obitelji AJ,

- ŠJ, SJ, GJN, BJ, FJ, a na okolnost potvrđivanja provokacija i vrijeđanja od strane obitelji SJ.

3.1. Nakon što je pročitana pisana obrana drugookrivljene, prvookrivljenik navodi kako na istu nema primjedbi, slaže s pročitanim navodima te dodaje da je istina da se RJ obratio s riječima: „Idi u kurac, goni se odmah u kuću“ i tako nešto u tom stilu riječi, jer je ona bila vidno uznemirena, a on da je samo htio da se ova situacija završi.

4. Analizirajući obranu okrivljenika te dovodeći istu u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenika, Sud je pozvao i svjedoke, EJ, ZJ, PJ i JJ.

5. Na glavnu raspravu dana 24. lipnja 2025. godine pristupili su prvookrivljenik GJ, koji je naveo da u potpunosti ostaje pri svojoj obrani danoj na raspravi od 4. ožujka 2025., kao i drugookrivljenica RJ koja je navela kako se ne smatra krivom za prekršaje koji joj se stavljaju na teret te dodatno ističe kako je istina da je ona vikala na ZJ i rekla joj riječi koje joj se ovim optužnom aktom stavljaju na teret, ali da ni u jednom trenu nije vrijeđala i omalovažavala policijskog službenika u svezi s vršenjem njegove službe budući da ona ni u jednom trenu nije znala da je on policijski službenik, a time i da vrši svoju službu. Naime, isti je došao u civilnoj odjeći, nije pokazao značku, niti se predstavio, samo joj je rekao da mora ići s njim u postaju, na što je ista odbila jer da kako je ona mogla znati da je on policijski službenik.

5.1. Na poseban upit Suda gdje se dogodio predmetni događaj, prvookrivljenik i drugookrivljenica odgovaraju da se isti desio u dvorištu obiteljske kuće drugookrivljenice te ista prilaže Sudu skicu izmjere na kojoj je označen kat.čest. njezinog zemljišta te znakom X obilježeno mjesto događaja.

6. Nadalje, na glavnoj raspravi održanoj dana 24. lipnja 2025. godine ispitan je svjedok DJ koji je iskazao da, koliko se sjeća, predmetne prigode incident je nastao iz razloga što se ovdje prvookrivljeni GJ parkirao, odnosno zadržao automobilom na mjestu koji je predviđen kao put odnosno prolaz suvlasnicima okolnih kuća. Naime, suvlasnici imaju pravo na prolaz, ali nemaju se pravo zadržavati. Kritične prigode pretpostavlja da je auto bilo parkirano duži vremenski period jer je bilo tu i nakon što je on došao s posla, a i poslijepodne nakon što je došao s plaže. Iz tog razloga netko od njegovih ukućana ukazao je GJ da pomakne svoje vozilo. Ispred kuće je u večernjim satima nastao metež povodom tog događaja, te se sjeća da je njemu okrivljeni GJ uputio ružne riječi, između ostaloga „pederu, moje ćeš lice vidjeti zadnji put“. Isti se, također, i obratio vičući njegovoj majci TJ. Također, ovdje drugookrivljena spram njega da nije izrekla nikakve riječi, koliko se on sjeća, ali je vikala na njegovu majku, govoreći u množini „pička vam materina“.

6.1. Na poseban upit Suda svjedoku HJ je li bio prisutan u trenutku kada su došli policijski službenici, svjedok navodi kako je bio prisutan kada su došli policijski službenici u odori, ali nije vidio niti jednog policijskog službenika u civilu.

6.2. Prvookrivljenik GJ upitan ima li pitanja i primjedbi za svjedoka EJ, navodi da ima pitanje: „Da li ste sigurni i koji je razlog da bih ja Vas oslovio sa „pederu, pederčino“, te da bih Vam rekao „zapamti moje lice“, kada ja Vas uopće ne poznajem?“, svjedok DJ odgovara da se sa 90-postotnom sigurnošću sjeća kako je isti rekao navedene riječi, sjeća se meteža koji je nastao, kako su svi bili frustrirani, riječi su se samo izgovarale jedna za drugom, te se jako dobro sjeća "izbečenih očiju", a koje su prikazivale njegovu ljutnju i bijes.

6.3. Prvookrivljenik GJ navodi kako prigovara iskazu svjedoka DJ kao neistinitom.

6.4. Drugookrivljenica RJ upitana ima li pitanja i primjedbi na iskaz svjedoka DJ, navodi da nema pitanja, ali prigovara iskazu svjedoka kao neistinitom.

7. Ovaj Sud je, na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, proveo glavnu raspravu dana 20. siječnja 2026. u odsutnosti uredno pozvane drugookrivljenice RJ, koja nije pristupila, već je Sud, putem e- maila, obavijestila kako živi u [adresa] te nije u mogućnosti pristupiti Sudu, a da je u predmetnom postupku već ranije dostavila detaljnu pisanu obranu, a na raspravi, dana 24. lipnja 2025. godine, dala i usmenu obranu. Ponovno šalje izvadak iz katastra kojim potvrđuje svoje vlasništvo nad predmetnom česticom. Predlaže da se sasluša ČJ, koja je u navedenom trenutku bila prisutna te je zamolila policijske službenike da napuste parcelu, budući su se ondje nalazili bez dopuštenja. Dakle, drugookrivljenica je time propustila neposredno se očitovati ili osporavati iskaze ispitanih svjedoka, odnosno iz navedenog je vidljivo da je drugookrivljenici pružena djelotvorna mogućnost kontradiktornog raspravljanja koju nije iskoristila već se time odrekla konfrontacijskog prava.

7.1. U svojstvu svjedoka ispitana je ZJ koja je izjavila kako se kritične prigode vraćala sa posla i parkirala se ispred kuće na putu, a iza jednog kombija te taj kombi, zbog njenog parkiranog vozila, nije se mogao pomaknuti, odnosno ona da mu je prepriječila put jer mu je htjela dati do znanja da se tu ne parkira. Put na kojem se parkirala suvlasništvo je susjeda, točnije svih njih četvero susjeda. Gospodin GJ izašao je iz kuće RJ, bio je u vidno alkoholiziranom stanju kao i imenovana gospođa, došao je do svog vozila kombija i pri tome se, pokazujući kažiprst, vičući obratio njenom sinu HJ, koji se nalazio u dvorištu kuće i koji je bio kritične prigode samo promatrač, riječima: "Ti mali pederčiću, vidjet ćeš šta okolo pričaš", a njoj je kazao da se makne ili da će je udariti autom. Sam događaj na njenog sina djelovao je jako uznemirujuće, a kritične prigode GJ djelovao je kao osoba koje se treba bojati. Izašla je gospođa RJ, galamila je i bila neugodna, ali se točnih riječi zbog protoka vremena ne može sjetiti.

7.2. Na poseban upit Suda da li je mjesto na kojem su se kritične prigode nalazili bilo dostupno javnosti te da li su ih okolni stanari ili okolni prolaznici mogli čuti ili vidjeti, svjedokinja ZJ navodi kako je. Odmah da je pozvala policiju te su nakon toga ona i njena dvojica sinova pristupili u policijsku postaju radi davanja izjave, a ono što može kazati je da se sjeća kako su se ovdje okrivljeni prilikom dolaska policijskih službenika zatvorili u dvorište, nisu htjeli ići u postaju, niti davati izjave.

7.3. Prvookrivljenik GJ upitan ima li pitanja i primjedbi na iskaz svjedokinje TJ, navodi da nema pitanja, ali prigovara iskazu svjedokinje navodeći kako isti nije u potpunosti istinit jer da je DJ, prije njegovog obraćanja istom, nešto sebi mrmljao u bradu, a što je bilo upućeno njemu i to je razlog zbog kojeg je on njemu uputio navedene riječi: "Jerko, ti si malo govance, zašto ponovno podupireš svađu koju smo riješili i koja je prestala to popodne?!". U kontekst te priče ističe kako je to popodne oko 13:00 do 14:00 sati, a kada je došao svojim vozilom, imao mali verbalni konflikt sa njegovim bratom VJ, a koji je prestao sa dolaskom njegove supruge AJ.

8. U daljnjem dokaznom postupku ispitana je svjedokinja policijska službenica KJ koja je izjavila kako je kritične prigode, a po dojavi, zajedno sa kolegama pristupila na mjesto u Arbaniji, a dojava je bila povodom remećenja javnog reda i mira. Inače, prilikom policijskog postupanja njih kao policijske službenike ne zanima da li je konflikt nastao iz nekog imovinskopravnog razloga, već samo da li je konkretne prigode došlo do remećenja javnog reda i mira. Odmah po njihovom dolasku čula je viku i dreku od strane GJ i RJ koja je bila upućena obitelji AJ. Sjeća se, između ostalog, i riječi „jebem ti mater/ pička ti materina“. Obitelj AJ surađivala je sa policijskim službenicima, u ni jednom trenu nisu se dali isprovocirati od strane ovdje okrivljenih, a koji su konstantno upućivali ružne riječi i vikali. Pokušali su smiriti situaciju, međutim to nije bilo moguće; okrivljeni su se zatvorili u svoje dvorište, nisu htjeli poći s njima, niti su htjeli davati izjave. Oboje su bili vidno alkoholizirani, na stolu terase nalazile su se boce pića, a u bitnome ističe, kako zbog nemogućnosti njihovog postupanja prema istim, jer su se zatvorili u svoje privatno vlasništvo, isti da su se naslađivali, rugali sa njima, čak su i otvorili bocu pića i pili pred njihovim očima, a sve u kontekstu nekakve vrste naslađivanja i ruganja. Nadalje, tu je bilo i ružnih riječi, omalovažavanja i vrijeđanja njih kao policijskih službenika, točnije kolege iz [adresa], a što se sjeća jer je spominjan [adresa]. Nadalje, ističe kako ona nije obavljala razgovor s ovdje okrivljenima, već sa obitelji AJ, a kolega ĆJ obavljao je razgovor sa ovdje okrivljenima. Mislili su da se situacija smirila nakon tih razgovora i krenuli su odlaziti, međutim u tom trenutku ovdje okrivljeni nastavili su viku, dobacivanje i ružne riječi. Cijeli taj događaj trajao je sat vremena i više, ističe da je i „malo“ stavljeno na teret ružnih riječi i nedoličnog postupanja, koliko je toga zaista i bilo. Između ostaloga sjeća se da je ovdje okrivljeni kolegici UJ poprilično bahatim nastupom govorio: "Kako to pričaš, šta držiš te naočale?!". Cijelo njihovo ponašanje i ophođenje, kako prema obitelji AJ, tako i prema njima bilo je neprimjereno, nedolično i sa činjenjem prekršaja nisu prestajali.

8.1. Prvookrivljenik GJ upitan ima li pitanja i primjedbi na iskaz svjedokinje KJ, navodi da nema pitanja, ali prigovara iskazu svjedokinje navodeći kako je neistinit.

9. U daljnjem dokaznom postupku ispitan je svjedok krim inspektor JJ koji je naveo kako je kritične prigode u svojstvu krim inspektora došao naknadno na teren, iza kolega policijskih službenika, jer su ga isti pozvali, budući da se remećenje javnog reda i mira nije smirilo po njihovom dolasku. Po njegovom dolasku kolege su se nalazile u dvorištu, a ovdje okrivljeni u dvorištu svoje kuće, zatvoreni iza željeznih rešetaka. Na poseban upit Suda da li je mjesto gdje su se nalazili bilo dostupno pogledu javnosti, odnosno da li su ostali susjedi ili slučajni prolaznici mogli vidjeti i čuti konkretni događaj svjedok navodi kako jesu. Točnih riječi, zbog protoke vremena, sada se ne može sjetiti, ali ono što zna sa sigurnošću da su ovdje okrivljeni bili iznimno neugodni, neprimjereno su se ponašali i govorili neprimjerene riječi, a osobito drugookrivljena RJ za koju se sjeća da je gospođa iz Njemačke. Po njegovom naglasku su zaključili da je iz [adresa], gospođa da mu je rekla da je primitivac, a gospodin mu je uputio riječi koje je naveo, kako u službenoj zabilješci, tako i u optužnom prijedlogu. U kontekst cijele situacije navodi da je drugookrivljena cijelo vrijeme verbalno poticala samo remećenje javnog reda i mira, a prvookrivljeni je valjda htio se dokazati, pa je njegovo postupanje bilo onako kako je navedeno u optužnom aktu. Navodi kako su oboje bili vidno pod utjecajem alkohola, opstruirali su policijsko postupanje.

9.1. Prvookrivljenik GJ upitan ima li pitanja i primjedbi na iskaz svjedoka JJ, navodi da nema pitanja, ali prigovara iskazu svjedoka kao neistinitom, ističe da mu ni u jednom trenu nije opsovao T, niti ga poslao u neku stvar, kao ni da je u ijednom trenutku znao da je iz [adresa].

9.2. Svjedok JJ navodi kako on u ovom postupku nema nikakvog interesa lažno svjedočiti, kao i da, u deset godina u ovoj postaji, nikada nije doživio ovakvo neugodno iskustvo.

10. U toku dokaznog postupka Sud je izvršio uvid i pročitao Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-5/15534 od 25. lipnja 2024., Obavijesti o počinjenim prekršajima serijskih brojeva: 00528285 i 00528284 oba od 15. lipnja 2024., Zapisnici o ispitivanju prisutnosti alkohola, droga ili lijekova u organizmu serijskog broja: [serijski broj] i 02364727 oba od 14. lipnja 2024. te potvrdu Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz koje proizlazi da je prvookrivljenik GJ prekršajno kažnjavan, i to:

- odlukom Postaje prometne policije Split, broj: 211-07/23-4/9413 od 10. veljače 2023., pravomoćna 24. ožujka 2023., zbog prekršaja iz članka 54. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 60,00 eura, dok drugookrivljenica RJ nije prekršajno kažnjavan, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

11. Nakon završenog dokaznog postupka Sud je dao završnu riječ strankama, te je prvookrivljenik u završnom govoru naveo: "Žao mi je što je do ovog događaja došlo."

12. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

13. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

13.1. Prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Vika mora biti tako glasno izgovaranje riječi kojima se remeti mir građana, odnosno uznemiruje javnost.

14. Odredbom članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita uređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

14.1. Radnja prekršaja iz citiranog članka Zakona sastoji se u izražavanju odnosa (govorom ili gestom) kojim se ponižava ili vrijeđa državno tijelo, odnosno službena osoba u obavljanju službene dužnosti.

15. Nije sporno da su odnosi između obitelji RJ i obitelji AJ od ranije narušeni te da je povod konkretnog sukoba bilo parkirano vozilo GJ i TJ. Nije sporno da su se prvookrivljeni GJ i drugookrivljena RJ kritične prigode nalazili na ulici/ putu, odnosno u dvorištu.

15.1. Sporno je da li su okrivljenici kritične prigode remetili javni red i mir na način kako ih se tereti optužnim prijedlogom.

16. Prije svega treba naglasiti da navedeno mjesto gdje se odvio ovaj događaj je ulica/ put/ dvorište (budući je tokom postupka nesporno utvrđeno da se cijeli događaj odvijao duže vremena, uslijed čega su promijenjene lokacije, ali ne u bitnome za ovaj postupak), dakle javno mjesto, neovisno o tome tko je vlasnik ili posjednik istog. Svjedoci ovog događaja u svom iskazu su naveli da je mjesto događaja dostupno pogledu javnosti, što je dovoljno da se samo mjesto smatra javnim mjestom pa je time ostvaren element javnosti kao bitan, konstitutivni, element predmetnog prekršaja.

17. Iako se prvookrivljeni GJ djelomično smatra krivim, a drugookrivljena RJ se ne smatra krivom, oboje u svojim obranama opisuju protupravno postupanje, stoga Sud u tom dijelu nije prihvatio obrane okrivljenika, ocjenjujući ih manjkavima i usmjerenim k tome da se ekskulpiraju od prekršajne odgovornosti, već je odluku o prekršaju temeljio na uvjerljivim i vjerodostojnim iskazima svjedoka, koji su potvrdili opisano protupravno postupanje okrivljenika, vikom i svađom na javnom mjestu, odnosno vrijeđanjem i omalovažavanjem policijskih službenika u vezi s vršenjem njihove službe.

18. U svojoj obrani prvookrivljenik GJ ne spori da je predmetne prigode u dvorištu vikao na EJ, kao i da se vičući obratio TJ, a pritom navodeći kao opravdanje kako njegova djevojka RJ s obitelji TJ ima duži niz godina narušene dobrosusjedske odnose i kako je kritične prigode bio isprovociran radnjom parkiranja vozila od strane TJ, na način da mu je istim vozilom bio onemogućen izlaz. Međutim, Sud navedeno ne može prihvatiti kao opravdanje za konkretno ponašanje. Navedeno mjesto gdje se odvio ovaj događaj je ulica/ put/ dvorište, dakle javno mjesto, neovisno o tome tko je vlasnik ili posjednik istog.

18.1. Isto tako, Sud ne nalazi opravdanje ni u postupanju drugookrivljene RJ koja je u svakom pogledu neprilično reagirala i koje ponašanje svakako opravdava osudu. S tim u svezi, za istaknuti je kako drugookrivljena RJ u svojoj obrani ne negira da bi se kritične prigode obratila vičući TJ riječima koje joj se ovim optužnim aktom stavljaju na teret. Samovoljno postupanje prvookrivljenog GJ i drugookrivljene RJ nema opravdanja ni u situaciji kada smatraju da je posjed njihov jer su na opisan način, prvenstveno, vikom i svađom na javnom mjestu remetili javni red i mir građana.

19. Nadalje, prvookrivljenik GJ negira da bi kritične prigode remetio javni red i mir na način da je vrijeđao i omalovažavao policijskog službenika JJ u vezi vršenja službe i postupanja po dojavi riječima: „idi u kurac, jeba te E, nećeš ti meni iz [adresa] govorit šta ću ja napravit smeće jedno“, a i drugookrivljena RJ također poriče da bi vrijeđala i omalovažavala policijskog službenika u vezi s vršenjem njegove službe, navodeći pritom kako ona u nijednom trenu nije znala da je on policijski službenik jer da je bio u civilnoj odjeći, nije pokazao značku, niti se predstavio. Međutim, u kontekstu utvrđenja počinjenja predmetnog prekršaja, a u odnosu na drugookrivljenu, valja istaknuti kako ista u svojoj obrani potvrđuje protupravno postupanje iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, opravdavajući isto nekorektnim predstavljanjem od strane policijskog službenika. Dodatno navodi da uslijed navedenog „gubi prisebnost“ i da je bila „vidno uznemirena“, čime se potvrđuju iskazi svjedoka policijskih službenika KJ i JJ o neprimjerenom i nedoličnom ponašanju okrivljenika kritične prigode.

19.1. Međutim, Sud ni u tom dijelu nije prihvatio obranu okrivljenika, ocjenjujući je manjkavom i usmjerenom k tome da se ekskulpiraju od prekršajne odgovornosti. Proturječnosti između optužbe i obrane otklonjene su na temelju iskaza svjedoka- policijskih službenika MJ i JJ, koji su detaljno opisali događaj, ne dovodeći ničim u pitanje objektivnost iskaza, uz napomenu da ovlaštena službena osoba nema pravnog interesa ne govoriti istinu u postupku, koji svjedoci su valjano i argumentirano obrazložili svoje navode da su okrivljenici počinili prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Stoga je razvidno da su se u postupanju istih obistinila obilježja izrečenih prekršaja.

19.2. U prilog tome, nisu zanemarive ni bez značaja činjenice da su se okrivljenici zatvorili željeznom ogradom i nisu htjeli podvrgnuti se ni ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu (a uzmimo pri tom u obzir da su svjedoci policijski službenici naveli kako su okrivljenici bili u vidno alkoholiziranom stanju), niti su htjeli poći s policijskim službenicima u policijsku postaju, već su pružali otpor bilo kakvoj vrsti policijskog postupanja. Besmisleno je i pravno neodrživo opravdanje prvookrivljenika da je morao sutradan ići na posao, budući da takvim navodom implicitno pokazuje svijest o protupravnosti vlastitog postupanja, odnosno da je bio svjestan mogućnosti lišenja slobode uslijed počinjenih djela. Dodatno, drugookrivljena RJ, iznoseći neozbiljna i pravno neutemeljena opravdanja, nastoji relativizirati i opravdati postupanje prvookrivljenika, navodeći „kako je GJ umoran od napornog radnog dana i problema oko izlaska sa parkinga...“.

19.3. Za istaknuti je da je smisao članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u sankcioniranju ponašanja kojim se izražavaju uvredljivi i ponižavajući odnosi prema tijelima državne vlasti i onima koji ta tijela predstavljaju, dakle, u konkretnom slučaju bi se to odnosilo na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, odnosno policijskih službenika prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njegova zakonita naređenja, pri čemu bitno konstitutivno obilježje prekršaja nije posljedica izgovorenih riječi kod osoba kojima su riječi upućene već iste trebaju objektivno biti uvredljivog ili omalovažavajućeg karaktera.

19.4. U svezi s konkretnim postupanjem okrivljenika kritične prigode je intervenirala policija, te su oboje okrivljenika uručene obavijesti o počinjenom prekršaju, a koje su izdane zbog postojanja osnovane sumnja u počinjenje predmetnih prekršaja, koja sumnja je u konkretnom prekršajnom postupku potvrđena, odnosno Sud smatra da su se u opisanim postupanjima okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer su na javnom mjestu vikali i svađali se, odnosno vrijeđali i omalovažavali policijske službenike u vezi s vršenjem njihove službe, zbog čega je odlučeno kao u izreci presude.

19.5. Slijedom navedenog, na temelju vjerodostojne dokumentacije koja se u smislu odredbe članka 158. Prekršajnog zakona smatra dokazom u prekršajnom postupku te na temelju iskaza svjedoka DJ i TJ te policijskih službenika KJ i JJ, Sud smatra utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

20. Kod ovakvog stanja stvari, Sud smatra da su se u opisanom postupanju okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer su na javnom mjestu vikali i svađali se, te time remetili javni red i mir, kao i da su vrijeđali i omalovažavali policijske službenike u vezi s vršenjem njihove službe, zbog čega je odlučeno kao u izreci presude.

20.1. Sud je iz činjeničnog opisa ispustio navesti riječi „pederu, pederčino, vidjet ćeš ti! Zapamti moje lice vidjet ćeš T svoga!“, a koje se stavljaju na teret ovdje prvookrivljenom GJ da bi ih izgovorio HJ, s obzirom da Sud isto nije našao dokazanim tokom postupka jer nitko od ispitanih svjedoka nije u tom smislu nije iskazivao.

20.2. Također, sukladno odredbi članka 421. stavka 1. točke 3. i 4. Zakona o kaznenom postupku, u svezi članka 82. stavka 3. Prekršajnog zakona, Sud je odbio dokazne prijedloge drugookrivljenice za saslušanjem svjedoka ČJ, ŽJ, NJ, GF, RF, RJN, BJ i FJ. Po mišljenju ovog Suda izvođenje dokaza saslušanjem imenovanih svjedoka bilo bi nevažno i kompletno usmjereno na odugovlačenje postupka, posebno imajući u vidu da nijedan od imenovanih svjedoka, osim ČJ, nije bio prisutan predmetnom događaju točno u vrijeme kada se to ovim optužnim aktom okrivljenicima stavlja na teret, te da su u postupku saslušani svjedoci, i to njih četvero, očevidci i sudionici predmetnog događaja, pa bi izvođenje dokaza saslušanjem ČJ bilo suvišno, budući da su sve relevantne, uključujući i sporne činjenice, već u potpunosti utvrđene saslušanjem ispitanih svjedoka u ovom postupku.

21. Prilikom odmjeravanja novčane kazne okrivljenicima vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobe okrivljenika, kako olakotnim tako i otegotnim, pa je kao olakotne okolnosti Sud na strani prvookrivljenika GJ cijenio korektno držanje pred Sudom te dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Na strani drugookrivljene RJ Sud je također cijenio korektno držanje pred Sudom, kao i da do sada nije bila prekršajno kažnjavana, dok posebnih otegotnih okolnosti na strani okrivljenika Sud nije našao za cijeniti. Stoga je Sud za počinjena djela prekršaja, a u svezi odredbe članka 39. Prekršajnog zakona, najprije utvrdio pojedinačne novčane kazne u okviru Zakonom propisanog minimuma, a potom izrekao ukupnu novčanu kaznu, držeći da će se izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenih djela prekršaja kako u smislu specijalne tako i u smislu generalne prevencije.

21.1. Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

22. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezani na plaćanje troškova prekršajnog postupka koji su određeni paušalno, s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.

23. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Trogir, 23. siječnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

Sudska savjetnica

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- prvookrivljenom GJ,

- drugookrivljenoj RJ,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.