REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-530/2025-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Domagoju Franji Frntiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Blaženki Musulin, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Musulin i suradnici d.o.o., Zagreb, Palmotićeva 37, protiv tuženika HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva ulica 12, OIB: 39901919995, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja FF, odvjetničke vježbenice, te punomoćnice tuženika BF, dipl. iur., dana 23. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I/

Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 6.975,00 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), za razdoblje do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim na pojedine iznose s dospijećem kako slijedi:

- na iznos od 6.740,00 eur od 16. svibnja 2024. do isplate,

- na iznos od 55,00 eur od 16. rujna 2022. do isplate,

- na iznos od 70,00 eur od 29. kolovoza 2024. do isplate,

- na iznos od 110,00 eur od 10. rujna 2024. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.525,00 eur, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim od 23. siječnja 2026. do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi i tijekom postupka navodio da je kao radnik tuženika, dana 16. rujna 2022. zadobio ozljedu na radu, te u ovom postupku potražuje naknadu nastale štete, sve uz pripadajuće zakonske zatezne kamate i naknadu troškova, kako je to zatraženo konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 4. studenog 2025..

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodio da nije sporno da je tužitelj bio njegov radnik, no osporavala se visina i osnov postavljenog tužbenog zahtjeva, kojim slijedom se predlagalo odbijanje tužbenog zahtjeva uz nadoknadu parničnih troškova.

3. Sud je u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja tijekom postupka izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu od 19. rujna 2022. (str. 5-8 spisa), Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 25. studenog 2022. (str. 9-16 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 17- 26 spisa), Odštetni zahtjev od 16. svibnja 2024. (str. 27-28 spisa), Prigovor tužitelja od 2. listopada 2024. (str. 29 spisa), Prijedlog za izvansudsku nagodbu (str. 30-31 spisa), fotografije (str. 32-33 spisa), presliku računa od 29. kolovoza 2024. i 10. rujna 2024. (str. 34, 35 spisa) i Nalaz i ocjenu vještaka od 11. listopada 2024. (str. 40-43 spisa), kao što je saslušan i sam tužitelj na ročištu održanom 24. rujna 2025. (str. 67-68 spisa), a također je provedeno i medicinsko vještačenje po vještaku dr. Jošku Filipušiću (nalaz i mišljenje od 9. lipnja 2025., str. 52-53 spisa, usmeno očitovanje na ročištu od 12. prosinca 2025., str. 85-87 spisa) te dr. Branki Vidrih (nalaz i mišljenje od 6. rujna 2025., str. 62-64 spisa, usmeno očitovanje na ročištu od 12. prosinca 2025., str. 85-87 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91 i dr.) sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5. Kako je već ukazano, među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika, kao što nije sporan niti nastanak štetnog događaja te odgovornost tuženika kao poslodavca (povreda na radu tužitelja priznata odlukom HZZO-a – str. 8 spisa, pri čemu nije naveden eventualni doprinos tužitelja nastanku štete), i kojom odlukom je sud vezan tijekom ovog postupka.

6. U tom smislu se u daljnjem tijeku postupka utvrđivala visina nastale štete, prvenstveno provođenjem medicinskog vještačenja po vještaku dr. Jošku Filipušiću te dr. NF, koji su u svom pisanom nalazu i mišljenju (str. 52-53 spisa – dr. Filipušić) utvrdili da je tužitelj trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, srednje jaki bolovi potrajali su 4 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 4 tjedna. Povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takovi ulaze u pojačane napore.

7. Pretrpio je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 3 dana i manji 4 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta kumulativne naravi u trajanju od 60 dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja.

8. Uz prihvaćanje činjenice da je oštećenje krvožilnog sustava u obliku nastanka Reynaudovog sindroma izravna posljedica djelovanja strujnog udara, kod tužitelja je došlo do smanjenja životne aktivnosti za 5% trajno, i shodno ovom postotku imenovani će morati ulagati pojačane napore.

9. Dok se nalazio na kućnom liječenju bila mu je potrebna pomoć i njega druge osobe po 2 sata dnevno kroz 14 dana u akutnoj fazi, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te pomoći kod svih težih svakodnevnih aktivnosti. Naruženje nije zaostalo.

10. Psihijatrijski vještak dr. Vidrih (nalaz i mišljenje – str. 62-64 spisa) naveo je da je dakle tužitelj 16. rujna 2022. stradao na radnom mjestu obavljajući svoje radne zadatke te je doživio strujni udar. Psihijatru se javio nakon nešto manje od mjesec dana, kada mu je utvrđeno postojanje smetnji iz kruga Akutne reakcije na stres, te potom PTSP-a.

11. U štetnom događaju pretrpio je strah i to primarni koji je bio intenzivan i kratkotrajan u trenutku štetnog događaja, te je sekundarni strah jakog intenziteta trpio 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, te blažeg do tri mjeseca po štetnom događaju.

12. Zbog Posttraumatskog stresnog poremećaja u svakodnevnom životu i radu ulaže pojačane napore u omjeru od 10 %.

13. Vještaci su se i usmeno očitovali te je vještak psihijatar pojasnio kako se pojačani napori koje tužitelj ulaže u svakodnevnom životnom funkcioniranju, a posebice radnom, očituju u anksioznosti, osjećaju nelagode kada ulazi u prostore u kojima je buka koju proizvodi struja, a što je u svakodnevnom opisu njegovog radnog mjesta. Još uvijek povremeno ima poremećen san i košmarne snove, a javljaju mu se tzv. intruzivna sjećanja, što znači da ničim izazvane u sjećanja dolaze slike stradavanja. Vještaci usuglašeno iskazuju kako trajne posljedice kod tužitelja sa kirurško psihijatrijske strane iznose 13%.

14. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja vještaka, budući da su predmetna vještačenja provedena od strane osoba koje raspolažu potrebnim znanjima za provođenje istog, dok su nalazi i mišljenja podudarna i s priloženom medicinskom dokumentacijom, na koji način nije bilo moguće prihvatiti iznesene prigovore tuženika budući da su vještaci argumentirano otklonili spomenute prigovore u svojem usmenom očitovanju, kojom prilikom su iznijeli i objedinjeni omjer zaostalih trajnih posljedica od 13%, što prihvaća i ovaj sud.

15. Tim slijedom, u smislu odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), u vezi čl. 111. st. 1. Zakona o radu (NN, 93/14 i dr.), tužitelju bi pripadala odgovarajuća naknada zbog utvrđene povrede prava osobnosti, i to uzimajući u obzir pretrpljene fizičke bolove, strah te smanjenje životne aktivnosti, o čemu je sud vodio računa (radilo se o strujnom udaru, kod čega je tužitelj tijekom liječenja morao zatražiti i psihijatrijski tretman), te bi tužitelju s tog osnova ukupno pripadalo 6.600,00 eur (u smislu postojećih Orijentacijskih kriterija za utvrđivanje visine nematerijalne štete, i to za bol 1.200,00 eur, za strah 1.900,00 eur te za smanjenje životne aktivnosti 3.500,00 eur, koje je trajnog karaktera, i što onda valja uzeti u obzir s obzirom na životnu dob tužitelja).

16. Također tužitelju pripada i naknada za materijalnu nenovčanu štetu, uslijed primljene tuđe pomoći u naprijed naznačenom trajanju (ukupno 28 sati), za što mu pripada 140,00 eur, s tim da cijena jednog sata pružanja takve pomoći utvrđena uzimajući u obzir cijenu takve usluge (5,00 eur), sve i u smislu čl. 223. Zakona o parničnom postupku.

17. Uzimajući u obzir navedeno, proizlazilo bi da bi tužitelju ukupno pripadao iznos od 6.740,00 eur, s naslova naknade neimovinske štete te naknade za pruženu tuđu pomoć i njegu, kako je i bilo zatraženo konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 4. studenog 2025., pri čemu bi tužitelju pripadala i naknada štete s naslova uništene odjeće od 55,00 eur te s naslova naknade liječenja od 70,00 eur odnosno 110,00 eur (računi od 29. kolovoza i 10. rujna 2024.), tj. ukupni iznos od 6.975,00 eur.

18. U tom smislu odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

19. Visina zakonske zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, sve i u smislu odredbe čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima.

20. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, a u vezi odredbe čl. 155. istog Zakona.

21. Punomoćniku tužitelja u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te temeljem priloženog troškovnika stoga pripada nagrada za sastav odštetnog zahtjeva, tužbe te podneska od 4. studenog 2025., za svaku radnju po 100 bodova, te za podneske od 20. svibnja 2025., 18. lipnja 2025., 22. srpnja 2025. i 12. rujna 2025., nagrada od po 25 bodova, kao i nagrada za zastupanje na ročištima održanim 16. svibnja 2025., 24. rujna 2025. i 12. prosinca 2025., za svako ročište po 100 bodova, te za pristup na ročište za objavu nagrada od 50 bodova, što je ukupno 750 bodova, odnosno 1.500,00 eur, tj. uz uvećanje za PDV od 25% (375,00 eur) iznos od 1.875,00 eur, kao i uz nadoknadu iznosa uplaćenog za podmirenje troškova medicinskog vještačenja od po 300,00 eur odnosno 50,00 eur za podmirenje troškova pristupa vještaka na ročište, ukupno 2.525,00 eur, koliko je onda s naslova nadoknade parničnih troškova tuženik dužan isplatiti tužitelju, budući da je tužitelj u cijelosti uspio u ovoj parnici, dok tim slijedom tuženik nema pravo na nadoknadu parničnih troškova, uključivo i iznos uplaćen za podmirenje pristupa vještaka na ročište od 12. prosinca 2025. (50,00 eur), budući da nije prihvaćeno pravno stajalište tuženika.

22. Tijek zakonske zatezne kamate na dosuđene parnične troškove temelji se na odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN, 112/12 i dr.).

23. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove presude.

Zagreb, 23. siječnja 2026.

Sudac:

Domagoj Franjo Frntić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- tuženiku