Republika Hrvatska

Općinski sud u Novom Zagrebu

10010 Zagreb - Turinina 3

Poslovni broj: 9 P-586/2017-72

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Ani Tomašić, u pravnoj stvari tužiteljice LR, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Dariji Božinović, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika DR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Borisu Rukavina, odvjetniku u Samoboru, radi tužbe za ispravak, nakon održane glavne i javne rasprave 9. prosinca 2025., održane u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tuženika, 23. siječnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice LR, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] , koji glasi:

"I. Nalaže se Općinskom sudu u Samoboru, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, izvršiti brisanje-ispravak

upisa

prava

vlasništva

tuženika

na

nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to z. k. č. br. [katastarska čestica] izgrađeno zemljište površine 24 m², dvorište od 197 m² i voćnjak od 458 m², uz istovremeni ispravak upisa prava vlasništva i to kako slijedi: tužiteljice

Vere

LR,

[adresa]

[adresa],

[adresa],

[adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u 10/120 dijela, tuženik DR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],

u 110/120

dijela

te se nalaže Općinskom sudu u Samoboru, Zemljišnoknjižni odjel Samobor izvršiti brisanje - ispravak upisa prava vlasništva tuženika na suvlasničkom dijelu tuženika od 527/619 dijela nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica], sada izgrađeno zemljište od 25 m², izgrađeno zemljište od 54 m2 i dvorište od 540 m2, i to kako slijedi: uz istovremeni ispravak upisa tužiteljice LR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u 20/240 dijela na suvlasničkom dijelu tuženika; tuženik DR, [adresa], OlB [osobni identifikacijski broj], u preostalom dijelu suvlasničkog dijela.

lI. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka."

II. Nalaže se tužiteljici LR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknaditi tuženiku DR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trošak parničnog postupka u iznosu od 2.850,00 eura (dvije tisuće osamsto pedeset eura), u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je ovom sudu 19. lipnja 2017. podnijela tužbu protiv tuženika. Tužiteljica u tužbi navodi kako je temeljem rješenja naslovnog suda br. RZ-13/12 od 12. lipnja 2014. određen upis vlasništva na cijeloj čestici broj 4333 upisanoj u zk. ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist tuženika, te je istovremeno naloženo brisanje suvlasništva koje je tužiteljica imala na toj parceli. Nadalje navodi kako nikada nije prodala svoj suvlasnički dio, sve vrijeme je bila u posjedu istog na način da je dva do tri puta godišnje dolazila na predmetnu nekretninu, koju je naslijedila od svojih roditelja. Slijedom navedenoga, predlaže da sud donese presudu kojom se određuje brisanje upisa u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Samoboru, provedenog temeljem rješenja ovog suda br. RZ-13/12 od 12. lipnja 2014. u zk. ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za zk. česticu broj 4333, te da se naloži uspostava i upis ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da osporava navode tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti. Ponajprije ističe kako k. o. [katastarska općina] ne postoji, a nadalje navodi da je tužiteljica bila upisana u 20/240 dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ne može tužbom tražiti vraćanje upisa drugih osoba osim sebe, a to može tražiti samo na 20/240 dijela. Međutim i da je tužba pogodna za raspravljanje navodi tužbe ne odgovaraju istini, što je utvrđeno svjedocima, dokumentima i

očevidom u zemljišnoknjižnom postupku RZ-13/12. DR je ugovorom o doživotnom uzdržavanju s CR stekao novoformirane kčbr. [katastarska čestica] te kčbr. [katastarska čestica] i uživa te nekretnine od smrti CR. GR je bio u posjedu dijela nekretnine gdje je sada nova kuća od kada je to gradilište dobio od svog oca L, a donji dio nekretnine sa starom kućom je kupio njegov sin MR **.**.1988. od LR VR i D, isplatio je kupoprodajnu cijenu i stupio u posjed iste. MR je umro bez žene i djece, a naslijedio ga je GR. Prema tome, tuženik je stekao gornje nekretnine naplatno od vanknjižnih vlasnika i posjednika, a uvidom u sve dostupne dokumente i s obzirom na činjenicu da nitko nije njegove pravne prednike smetao u posjedovanju niti na bilo koji način ograničavao u posjedovanju istih, stekao je te nekretnine u dobroj vjeri.

3. U podnesku zaprimljenom 14. siječnja 2019. tužiteljica navodi da je rješenjem Općinskog suda u Samoboru, poslovni broj Rz-13/12 od 12. lipnja 2014., koji je postupak vođen radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, dopušten otpis dijela z. k. č. br. [katastarska čestica] od 117 m², upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] za korist novonastale z. k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], uz promjenu površine i kulture z. k. č. br. [katastarska čestica] - sada izgrađeno zemljište od 25 m², izgrađeno zemljište od 54 m² i dvorište od 540 m², uz uknjižbu prava vlasništva za korist OR, ovdje tuženika, u 527/619 dijela i AR u 92/619 dijela te u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] otpis z. k. č. br. [katastarska čestica] kuća broj 15 u [adresa] površine 13 čhv u zk. ul. br. [broj ZK uloška] uslijed spajanja u novonastalu z. k. č. br. [katastarska čestica] te u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] cijepanje z. k. č. br. [katastarska čestica] zgrada stambena br. 64 dvorište i voćnjak površine 1680 m² na nove z. k. č. br. [katastarska čestica] stambena zgrada br. 64 od 128 m2, dvorište od 481 m² i voćnjak od 556 m², z. k. č. br. [katastarska čestica] izgrađeno zemljište površine 24 m², dvorište od 197 m² i voćnjak od 458 m², uz uknjižbu prava vlasništva za korist ŠR i uknjižbu prava vlasništva na z. k. č. br. [katastarska čestica] izgrađeno zemljište površine 24 m², dvorište od 197 m² i'voćnjak od 458 m² za korist OR, ovdje tuženika. Tužiteljica je tijekom cijelog gore navedenog postupka osporavala ovdje tuženiku osnovu stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama ovdje tuženika, odnosno ista je navodila da nikada nije prodala svoj suvlasnički dio te da tuženik nikada nije imao kvalificirani posjed - zakonit, istinit i pošten posjed, a što Općinski sud u Samoboru nije uzeo u obzir i nije usvojio navedene prigovore tužiteljice. Slijedom navedenog tužiteljica specificira tužbeni zahtjev i predlaže donijeti presudu kojom se nalaže Općinskom sudu u Samoboru, Zemljišnoknjižni odjel Samobor izvršiti brisanje- ispravak

upisa

prava

vlasništva

tuženika

na

nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to z. k. č. br. [katastarska čestica] izgrađeno zemljište površine 24 m², dvorište od 197 m² i voćnjak od 458 m², uz istovremeni ispravak upisa prava vlasništva i to kako slijedi: tužiteljice

Vere

LR,

[adresa]

[adresa],

[adresa]

C, OIB [osobni identifikacijski broj], u 10/120 dijela, tuženik DR u 110/120 dijela te se nalaže Općinskom sudu u Samoboru, Zemljišnoknjižni odjel Samobor izvršiti brisanje - ispravak upisa prava vlasništva tuženika na suvlasničkom dijelu tuženika od 527/619 dijela nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica], sada izgrađeno zemljište od 25 m², izgrađeno zemljište od 54 m2 i dvorište od 540 m2, uz istovremeni ispravak upisa tužiteljice

Vere

LR,

[adresa]

[adresa],

[adresa],

[adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u 20/240 dijela na suvlasničkom dijelu tuženika, tuženik DR, [adresa], OlB [osobni identifikacijski broj], u preostalom dijelu suvlasničkog dijela.

4. Tuženik je tijekom cijelog postupka isticao kako je tužiteljica formalno bila upisana na tri parcele kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] od kojih su geodetskim elaboratom nastale novoformirane kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] koje niti oblikom niti površinom više ne odgovaraju prijašnjim parcelama. To više nije stanje kakvo je bilo prije nego što je odjel za katastar nekretnina svojim ovjerenim geodetskim elaboratom i prijavnim listom promijenilo stanje u obliku i površini parcela. Prema tome ukoliko bi se i razmišljalo o nekakvom ispravku, što se ne može ovom tužbom, onda bi se moralo stanje vratiti na stanje prije nastanka elaborata, a to je ovom tužbom nemoguće jer se u ovom parničnom postupku ne može promijeniti niti poništiti geodetski elaborat i prijavni list budući je to moguće jedino u upravnom postupku, a osim toga ovim postupkom nisu obuhvaćene sve osobe koje su bile predlagatelji i protustranke u pojedinačnom ispravnom postupku čijim je rješenjem upisano vlasništvo koje se tužbom djelomično osporava. Osim toga prvobitno je postavljen tužbeni zahtjev kao brisovna tužba, a tek podneskom od 14.1.2019. godine nekakva djelomična tužba za ispravak, a to je izvan svih rokova za podnošenje tužbe za ispravak i izvan roka za podnošenje brisovne tužbe budući je rješenje o upisu prava vlasništva doneseno 12. lipnja 2014. Tužiteljica ne može postati vlasnikom dijela kuće tuženika jer nikada nije niti tvrdila da je suvlasnik niti posjednik kuće koju je gradio GR na temelju građevinske dozvole iz 1970., a upravo ovom tužbom to traži. Ukoliko bi se išlo obnavljati stanje prije provođenja pojedinačnog ispravnog postupka potrebno je zadirati u sve nekretnine koje su bile predmet pojedinačnog ispravnog postupka i poništiti provedbu geodetskog elaborata, vratiti stare parcele i uspostaviti stanje kakvo je bilo prije, kao što je to naveo i geodetski vještak Mladen Beber. Osim toga, u ovom postupku nisu niti pozvane sve stranke koje su bile stranke u pojedinačnom ispravnom postupku, a trebale su biti ukoliko se uspostavlja ranije stanje. Ukoliko se stvara novo stanje različito od stanja koje je postojalo prije provođenja pojedinačnog ispravnog postupka onda se treba utvrditi novo stanje, a ne prepisati stari suvlasnički omjer na novo stanje.

5. U dokaznom postupku sud je pročitao povijesni zk izvadak za nekretninu upisanu u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na listu 17-24, povijesni zk izvadak za nekretninu upisanu u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na listu 24-31, spis ovog suda broj RZ-13/12 te R1-150/93, na ročištu održanom 20. listopada 2021. izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i tuženika, 8. rujna 2023. održan je očevid na licu mjesta, pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Mladena Bebera na listu 82-98, dopis zemljišnoknjižnog odjela Novi Zagreb, stalne službe Samobor od 21. siječnja 2025., na ročištu održanom 3. lipnja 2025. izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje ČR, a na ročištu 11. studenog 2025. izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje HR.

6. Analizom izvedenih dokaza u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) kao rezultata cjelokupnog raspravljanja ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

7. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. Zakona o parničnom postupku određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog Zakona da je u parnici svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika.

8. Na ročištu održanom 14. siječnja 2025. zbog izmjene raspravnog suca glavna rasprava počela je iznova, a stranke su se usuglasile da se do tada provedeni dokazi ponovno ne izvode već da se pročitaju zapisnici o izvođenju istih, sve sukladno članku 315. Zakona o parničnom postupku.

9. Predmet ovoga spora je zahtjev tužiteljice da se ispravi zemljišnoknjižno stanje u pogledu nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. čestica broj 4330/2 i z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. čestica broj 4333, u zemljišnoj knjizi koja se vodi kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, na ime tužiteljice s imena tuženika, sadržajno na način kako je to navedeno u izreci presude. Dakle u predmetnom postupku radi se o tužbi za ispravak kao što je tužiteljica isticala tijekom postupka.

10. U pogledu ranijeg vođenja pojedinačnog ispravnog postupka za navesti je slijedeće. Tužbom za ispravak (članak 205. Zakona o zemljišnim knjigama, „Narodne novine“ br. 63/19., 128/22., 155/23., dalje, ZZK/19, odnosno članak 197. Zakona o zemljišnim knjigama, „Narodne novine“, br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., dalje, ZZK/96, koji je bio važeći u vrijeme provođenja pojedinačnog ispravnog postupka) štite se prava na nekretninama koja su povrijeđena provedbom upisa u postupku obnove ili osnivanja zemljišne knjige te u pojedinačnom ispravnom postupku. Dakle, kao kod brisovne tužbe (članak 150. ZZK-a/19; članak 129. ZZK- a/96) kojoj je objekt pobijanja sama uknjižba, jer se brisovnom tužbom osporava valjanost i istinitost uknjižbe, tako se i kod tužbe za ispravak osporava uknjižba provedena u postupku osnivanja ili obnove zemljišne knjige te pojedinačnom ispravnom postupku. Upravo zato na ovu se tužbu na odgovarajući način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga (članak 205. stavak 3. ZZK-a/19, odnosno članak 197. stavak 3. ZZK-a/96).

11. Odredbom čl. 197. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 - dalje: ZZK) propisano da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo: osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku, te osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. Prema st. 2. toga članka, pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova određenih ovim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa, odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora.

12. Naime, tužbeni zahtjev tužbe za ispravak koja se podnosi zbog toga što je zemljišnoknjižni sud odbio prijavu za ispravak glasi na ''provođenje upisa koji nije proveden u zemljišnoknjižnom postupku''; u postupku pokrenutom tužbom za ispravak provode se svi dokazi nužni za utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva tj. za postojanje prava koje je predmet spornog upisa, njegovog nositelja, opsega i sadržaja, a sud donosi odluku na temelju svih izvedenih dokaza nužnih za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja glede postojanja određenog knjižnog prava i njegova nositelja, kako bi se, na utvrđeno činjenično stanje, primjenom pravila materijalnog prava koje uređuje stjecanje, promjenu, prestanak i zaštitu prava na koji se odnosi tužba utvrdilo je li tužbeni zahtjev osnovan ili ne pa ako sud utvrdi da je tužbeni zahtjev tužbe za ispravak koju je podnijela osoba čija je prijava ili prigovor odbijen u ispravnom postupku osnovan, nalaže provedbu upisa zatraženog odbijenom prijavom.

13. Predmetna tužba podnesena je u zakonskom roku od tri godine s obzirom da je ista podnesena 19. lipnja 2017., a rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalne službe Samobor broj Rz-13/12 od 12. lipnja 2014. u zemljišnoj knjizi je provedeno 29. rujna 2014., što je razvidno iz dopisa zemljišnoknjižnog odjela na listu 138.

14. U daljnjem tijeku postupka potrebno je utvrditi osnovanost navoda tužiteljice da je ista vlasnica suvlasničkih dijelova predmetnih nekretnina, odnosno navode da iste nikada nije prodala.

15. Iz iskaza svjedokinje HR proizlazi kako je predmetna nekretnina bila vlasništvo tužiteljice, istu je naslijedila od svojih roditelja, te je na istoj bila izgrađena drvena kuća. Nadalje da joj je tužiteljica rekla da je navedenu nekretninu njezin suprug VR prodao GR, a da ona nije ništa potpisala. Tužiteljica joj se godinama tužila zbog toga što je njezin suprug prodao kuću, ali da do trenutka podnošenja ove tužbe nije ništa učinila po tom pitanju.

16. Iz iskaza svjedokinje ČR proizlazi da su nekretnine koje su predmet ovog postupka isključivo vlasništvo njezine majke PR koja je iste naslijedila od svojih roditelja. Navodi da 2012. kada su došle na predmetnu nekretninu vidjele su da više nema drvene kuće, a isto je srušila obitelj DR. Od tada predmetnu nekretninu koristi obitelj DR. Za kupoprodajni ugovor iz 1988. iskazala je da zna za postojanje istog, međutim njezina majka predmetnu nekretninu nikada nije prodala, te na navedenom ugovoru nije njezin potpis, a ime ĐR nije joj poznato.

17. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iz 1986. utvrđena nasljednicom sporne nekretnine iza smrti svojih roditelja G i IR. Ona je dolazila na spornu nekretninu na kojoj je bila izgrađena drvena koliba, sve do 2012. kada je ponovno došla na istu nekretninu te utvrdila da je srušena spomenuta drvena kuća. Pred Općinskim sudom u Samoboru se vodio pojedinačni ispravni zk postupak gdje je sporna nekretnina pripala neosnovano tuženiku. Navodi da nikada nikome nije dala punomoć za kupoprodaju sporne nekretnine, niti je potpisala kupoprodajni ugovor od 28. svibnja 1988. godine, potpis na istom ugovoru da je krivotvoren jer se ne radi o njezinome potpisu. Ne poznaje pokojnog MR i nikada s istim nije razgovarala o prodaji sporne nekretnine.

18. Iz iskaza tuženika proizlazi da je spornu nekretninu stekao temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju iza smrti pokojnog GR, koji je sklopljen pred sudom u Samoboru 30. lipnja 2009. pod brojem R1-119/2019. Spornu nekretninu pokojni GR naslijedio je iza smrti pok. sina MR, a MR je tu nekretninu stekao temeljem kupoprodajnog ugovora sklopljenog sa tužiteljicom i tadašnjim suprugom JR. Tuženik navodi da je njemu osobno pok. MR rekao da je on spornu nekretninu kupio od tužiteljice i njenog bivšeg supruga 1988. te da je u cijelosti isplatio kupoprodajnu cijenu. Navodi da je MR sin pokojnog GR, a isti je preminuo prije oca GR. MR nije bio oženjen i nije imao djece, a njegovu imovinu iza njegove smrti naslijedio je njegov otac GR.

19. Iz kupoprodajnog ugovora od 28. svibnja 1988. na listu 20 predmeta broj Z- 2116/14 razvidno je da je isti sklopljen između VR i D kao prodavatelja te ĐR kao kupca, a u potpisu je kao prodavatelj navedeno JR, a kao kupac MR, a predmet ugovora je kuća sa dvorištem u cijelosti te voćnjak ispod kuće. Iako je tužiteljica tijekom postupka isticala da nije dala punomoć za kupoprodaju sporne nekretnine, nije potpisala kupoprodajni ugovor od 28. svibnja 1988., da je potpis na istom ugovoru krivotvoren jer se ne radi o njezinome potpisu, a isto je isticala i u pojedinačnom ispravnom postupku, valja navesti kako takve navode u ovom postupku nije dokazala, niti je predložila dokaza na utvrđenje činjenice da potpis na navedenom ugovoru nije njezin, a navedena činjenica ne može se utvrditi saslušanjem svjedoka. Naime svjedokinja JR ČR je iskazala da njezina majka nije prodala predmetnu nekretninu, međutim ista je kćer tužiteljice te je izravno zainteresirana za ishod postupka, dok je svjedokinja HR iskazala da joj je tužiteljica rekla da je navedenu nekretninu prodao njezin suprug VR.

20. Slijedom svega navedenog, tužiteljica u ovom postupku nije dokazala da je i nadalje vlasnica predmetnih nekretnina, da iste nikada nije prodala, niti je dokazala navode da potpis na kupoprodajnom ugovoru iz 1988. nije njezin, niti je u svrhu dokazivanja tih navoda predložila dokaze osim saslušanje svjedoka, slijedom čega je tužbeni zahtjev iste valjalo odbiti u cijelosti.

21. Nadalje valja još navesti kako se tijekom postupka promijenilo zemljišnoknjižno stanje tako da je sada čestica broj 4330/2 upisana u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a ista je upisana kao vlasništvo RR u 1/1 dijela, temeljem ugovora o darovanju od 11. studenog 2022. Čestica broj 4333 upisana je sada u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a ista je upisana kao vlasništvo RR u 1/1 dijela, temeljem ugovora o darovanju od 11. studenog 2022. Tužiteljica tijekom postupka nije ispravila tužbeni zahtjev sukladno postojećem zemljišnoknjižnom stanju u pogledu oznaka nekretnina pa je isti odbijen na način kako je tužiteljica isti postavila, uz naznaku ispravnih zemljišnoknjižnih uložaka radi ispravne identifikacije same nekretnine. Nadalje, s obzirom da je u ovom postupku tuženik DR, a isti nije vlasnik nekretnina koje su predmet ovog postupka, tužba tužiteljice je neosnovana i s osnove promašene pasivne legitimacije istog.

22. O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredbe članka 154. st. 1. ZPP- a, u svezi sa člankom 164. Zakona o parničnom postupku, te u svezi sa člankom 40. stavkom 5. Zakona o parničnom postupku. Člankom 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku propisano je da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

23. S obzirom da je tuženik u cijelosti uspio u postupku, to mu je tužiteljica dužna nadoknaditi cjelokupne troškove postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 138/23 – dalje: Tarifa). Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), zastupanja na ročištu 5.2.2019., 3.12.2019., 6.10.2020., 20.10.2021., 8.9.2023., 14.1.2025., 6.3.2025., 3.6.2025., 22.9.2025., 11.11.2025. te 9.12.2025., svako u iznosu od 200,00 eura (Tbr.9.toč.1. Tarife), zastupanja na ročištu 13.9.2018. u iznosu od 50,00 eura (Tbr.9.toč.5. Tarife), trošak sastava podneska od 8.1.2025. te 3.11.2025., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8.toč.1. Tarife), odnosno tuženiku je priznat ukupan iznos od 2.850,00 eura.

24. Tuženiku nije priznat trošak sastava podneska od 9. ožujka 2018. s obzirom da istim dostavlja punomoć koju je bio dužan dostaviti uz odgovor na tužbu, te nije priznat trošak zastupanja na ročištu 19.1.2021. s obzirom da na isto nije pristupio

25. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci presude.

Zagreb, 23. siječnja 2026.

Sudac

Ana Tomašić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste, putem Općinskog suda u Novom Zagrebu, na županijski sud sukladno čl. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine RH 21/22), pismeno u tri istovjetna primjerka.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika