REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] T 5

Poslovni broj: Us I-76/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja TO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi oglašavanja ništavim rješenja, 23. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/24-26/86, URBROJ: 531-03-25-5 od 26. veljače 2025.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 8. siječnja 2025. (zaprimljeno 13. siječnja 2025.) ovome Sudu podnio tužbu zbog šutnje uprave – nedonošenja odluke o žalbi tužitelja protiv rješenja Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, KLASA: UP/I-361-03/13-15/689, URBROJ: 2170-03-02/3-24-26 od 1. veljače 2024., a koja je tužba zaprimljena pod posl.br. Us I-76/2025.

2. Nadalje, tužitelj je ovome Sudu dana 16. travnja 2025. podnio tužbu (zaprimljena 18. travnja 2025.) protiv rješenja koje je tuženik u međuvremenu donio povodom tužiteljeve žalbe KLASA: UP/II-361-05/24-26/86, URBROJ: 531-03-25-5 od 26. veljače 2025., a koja je tužba zaprimljena pod posl.br. Us I-452/2025.

3. Stoga su navedeni predmeti rješenjem posl.br. Us I-76/2025-8 od 25. lipnja 2025. spojeni u jedinstveni predmet koji se nastavio voditi pod posl.br. Us I-76/2025, radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika.

4. Tuženik je pobijanim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv rješenja Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, KLASA: UP/I-361-03/13-15/689, URBROJ: 2170-03-02/3-24-26 od 1. veljače 2024. (nastavno: prvostupanjsko rješenje). Navedenim rješenjem odbačen je prijedlog tužitelja za oglašavanjem ništavim rješenja o izvedenom stanu toga tijela KLASA: UP/I-361-03/13-15/689, URBROH: 2170/1-03-02/6-18-9 od 25. travnja 2018. (nastavno: rješenje o izvedenom stanju), uz obrazloženje da tužitelj nije stranka tog postupka, te nije ovlašten podnijeti prijedlog za oglašavanje rješenja ništavim.

5. Tužitelj u tužbi i kasnijem tijeku spora osporava utvrđenje prvostupanjskog tijela da nije stranka u predmetnom postupku, ističući da je izvanknjižni vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] još od 1986., a da je sporna zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ukazuje na potrebu zaštite javnog interesa jer je građeno na prometnom koridoru, nerazvrstanoj cesti k. č. br. [katastarska čestica] NC-1-D-1028 te radi zaštite PPU jer je građeno izvan građevinskog pojasa. Ističe da su ispunjeni uvjeti za oglašivanje predmetnog rješenja ništavim propisani čl. 128. st. 1. toč. 3. i toč. 6. odnosno da izvršenje rješenja nije pravno ili stvarno moguće i sadrži nepravilnosti koje po izričitoj zakonskoj odredbi je razlog za ništavost rješenja, a sve iz razloga jer je predmetna građevina izvan građevinskog pojasa. Također navodi da je ispunjen uvjet za oglašivanje predmetnog rješenja ništavim iz čl. 128. st. 1. toč. 4. ZUP-a jer se njegovim provođenjem čini kazneno djelo, budući se krade cesta. Navodi da Grad Crikvenica nije pozvan u postupak kao nositelj prava na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - nerazvrstana cesta, da je na toj cesti ozakonjena predmetna zgrada prema najnovijim izmjerama, da je zgrada ozakonjena samo na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a izgrađena je i na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da zgrada nije evidentirana u katastru, nije evidentirana u zemljišnim knjigama, te nije vidljiva na ortofoto snimci, te nema utvrđenih lokacijskih uvjeta pozivom na PPU. Nadalje navodi da su pogrešna i netočna utvrđenja provedenog očevida od dana 17. ožujka 2015. Navodi da je osim osnovne zgrade trebala biti ozakonjena kao pomoćna građevina i septička jama što u konkretnom slučaju nije moguće jer se nalazi izvan predmetne cestice preko ceste. Navodi da umjesto da se sruši građevina na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da se pomiče južna međa ceste nekad k. č. br. [katastarska čestica] i krivotvori u k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prilaže podneske podnesene raznim tijelima i institucijama kojima ističe nepravilnosti u radu. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano rješenje tuženika i da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora.

6. Tuženik u odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

7. Budući da pravno relevantne činjenice među strankama nisu sporne, stranke nisu u tužbi i odgovoru na tužbu izričito zahtijevale održavanje rasprave, a tužitelj je u tužbi izričito predložio da se spor riješi bez održavanja rasprave, to je, na temelju čl. 98. toč. 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS), koji se u ovome sporu primjenjuje na temelju čl. 169. st. 1. ZUS-a, ovaj spor riješen bez održavanja rasprave.

8. Na temelju razmatranja svih spornih pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je tužitelj 22. svibnja 2023. prvostupanjskom tijelu podnio žalbu protiv citiranog rješenja o izvedenom stanju od 25. travnja 2018., a kojim se rješenjem ozakonjuje završena, slobodnostojeća pomoćna zgrada – spremište, ravnog prohodnog krova, izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te koje je rješenje steklo svojstvo pravomoćnosti 4. lipnja 2018.

10. Tužiteljeva žalba odbačena je rješenjem toga tijela KLASA: UP/I-361-03/13- 15/689, URBROJ: 2170-03-02/3-23-16 od 17. srpnja 2023., uz obrazloženje da tužitelj nije stranka tog postupka, budući da nije vlasnik niti nositelj drugih stvarnih prava na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] niti na neposredno susjednim nekretninama. Povodom tužiteljeve žalbe, tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-361-05/23-26/357, URBROJ: 531- 03-4-2-23-4 od 2. studenog 2023. poništio prvostupanjsko rješenje i predmet vratio na ponovni postupak, uz obrazloženje da rješenje o izvedenom stanju više nije moguće s uspjehom osporavati izvanrednim pravnim lijekom, pa da je stoga tužitelja kao neuku stranku potrebno pozvati da se očituje ustraje li kod žalbe ili želi izmijeniti zahtjev u vidu izvanrednog pravnog lijeka.

11. Postupajući po zaključku prvostupanjskog tijela od 14. prosinca 2023. u ponovnom postupku, tužitelj je podneskom od 8. siječnja 2024. podnio zahtjev za oglašavanjem ništavim navedenog rješenja o izvedenom stanju. Tužitelj u podnesku navodi da je stranka temeljem izvanknjižnog vlasništva nad k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te nad k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te se poziva na razloge ništavosti iz čl. 128. st. 1. t. 3., t. 4. i t. 6. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP). U preostalom dijelu ističe navode kojima dovodi u pitanje zakonitost rješenja o izvedenom stanju, između ostalog ističući da je ozakonjena zgrada izgrađena i na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne samo na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako je to navedeno u rješenju o izvedenom stanju.

12. Prvostupanjskim rješenjem od 1. veljače 2024. odbačen je prijedlog tužitelja za oglašavanje ništavim citiranog rješenja o izvedenom stanju od 25. travnja 2018., uz obrazloženje da tužitelj nije stranka u postupku, budući da nije ni vlasnik ni nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, a ni vlasnik odnosno nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči s tom česticom. Pobijanim rješenjem tuženika odbijena je tužiteljeva žalba, uz prihvaćanje obrazloženja prvostupanjskog tijela, pri čemu tuženik dodatno obrazlaže razloge neosnovanosti tužiteljevog prijedloga.

13. Ovaj Sud smatra da je prvostupanjsko tijelo pravilno i zakonito odbacilo tužiteljev prijedlog za oglašavanjem ništavim rješenja o izvedenom stanju kao podnesen od neovlaštene osobe, a tuženik zakonito odbio žalbu.

14. Sukladno čl. 128. ZUP-a, rješenje će se oglasiti ništavim: 1. ako je doneseno u stvari iz sudske nadležnosti, 2. ako je doneseno u stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku, 3. ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće, 4. ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo, 5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izričito ili prešutno nije pristala, te 6. ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavost rješenja (st. 1.). Rješenje će oglasiti ništavim javnopravno tijelo koje ga je donijelo ili koje obavlja nadzor nad tijelom koje ga je donijelo, po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke u svako doba.

15. Sukladno čl. 17. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" br. 86/12, 143/13, 65/17, 14/19), stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju je podnositelj zahtjeva za donošenje tog rješenja (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada.

16. Iz izreke citiranog pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju slijedi da je istime ozakonjena nezakonita pomoćna zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok iz kopija katastarskog plana priležećih spisu (koje se odnose kako na stanje u vrijeme izdavanja rješenja o izvedenom stanju, tako i na stanje u vrijeme odlučivanja o zahtjevu tužitelja), proizlazi da s navedenom česticom neposredno graniče k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

17. Spisu prileže i izvatci iz zemljišne knjige za navedene čestice, iz kojih proizlazi da tužitelj nije upisan ni kao vlasnik, ni kao nositelj drugih stvarnih prava, niti na jednoj od navedenih čestica, a što tužitelj u postupku odnosno sporu i ne osporava. Glede k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u odnosu na koju tužitelj navodi da je njezin izvanknjižni vlasnik, ističe se da navedena nekretnina ne graniči neposredno s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stoga ni eventualno vlasništvo (odnosno druga stvarna prava na istoj) tužitelja ne bi dovelo do položaja stranke u ovome postupku. Nastavno, glede k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u odnosu na koje tužitelj navodi da je vlasnik, iz kopije katastarskog plana proizlazi da iste također ne graniče s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dapače, nalaze se s druge strane ceste izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

18. Slijedom navedenog, budući da iz navedenog proizlazi da je prvostupanjsko tijelo pravilno utvrdilo da tužitelj nije vlasnik niti nositelj drugih stvarnih prava niti na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, niti na česticama zemljišta koje neposredno graniče sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, to je pravilno zaključeno da tužitelj u postupku ozakonjenja nije imao položaj stranke, te da stoga nije ovlašten podnijeti prijedlog za oglašavanje ništavim rješenja donesenog u tom postupku. Posljedično, tužiteljev prijedlog pravilno je i zakonito odbačen kao podnesen od neovlaštene osobe.

19. Glede navoda tužitelja da je sporna zgrada izgrađena i na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne samo na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ističe se da navedeno ne proizlazi iz sadržaja pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju, u kojem je navedeno da se radi samo o k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa se navedeno utvrđenje (kao ni pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja) ne može preispitivati povodom ovog izvanrednog pravnog lijeka.

20. Nastavno, glede navoda tužitelja kojima ukazuje na mogućnost da upravno tijelo po službenoj dužnosti oglasi ništavim neko rješenje, ističe se da odluka upravnog tijela da ne iskoristi tu ovlast ne može biti preispitivana povodom pravnog lijeka osobe koja ni nema svojstvo stranke u takvom postupku, već samo od tijela koje vrši nadzor nad tim javnopravnim tijelo.

21. Zaključno, vezano uz tužiteljeve navode kojima isti osporava zakonitost citiranog rješenja o izvedenom stanju, ističe se da je riječ o pravomoćnom rješenju čija se zakonitost može ispitivati samo iznimno i to ograničeno, u okviru razloga i rokova propisanih za pojedini izvanredni pravni lijek, a da tužitelj u svakom slučaju nema stranke. Pritom se ukazuje da je tuženik dodatno ispitao postojanje razloga za oglašavanje rješenja o izvedenom stanju ništavim, te detaljno obrazložio svoju ocjenu o nepostojanju takvih razloga.

22. Stoga Sud nalazi da se pobijano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim niti po jednoj zakonskoj osnovi, pa je tužbeni zahtjev na čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan.

U Rijeci 23. siječnja 2026.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

Dostaviti:

- tužitelja TO iz [adresa]

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb,

Ulica Republike Austrije 20