REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R1 Ob-815/2023-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Ani Vuković, u pravnoj stvari predlagatelja RP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Filipu Ivanu Ćavaru, odvjetniku u [adresa], i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Tvrtkova 5, Zagreb, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 23. siječnja 2026.

r i j e š i o j e :

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica predlagateljice RP, OIB [osobni identifikacijski broj], i sada pok. NP, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1938., koja je trajala neprekinuto od 1991. do smrti pokojnog NP **.**.2021., te da je zajednica prestala njegovom smrću.

Obrazloženje

1.Predlagateljica je podnijela ovome sudu 23. ožujka 2023. prijedlog za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sa sada pok. NP.

U prijedlogu u bitnom navodi kako je sa sada pokojnim NP sklopila brak 16.10.1965., koji brak je razveden pravomoćnom sudskom presudom Općinskog suda u Zagrebu, posl.br. PR-317/91. U tom braku da je rođeno dvoje zajedničke djece, kći AP, rođena **.**.1964. i sin DP, rođen dana **.**.1971. Ističe da iako su supružnici tada formalno razveli brak zbog nesuglasica manjeg intenziteta i kraćeg trajanja isti da su se ubrzo nakon toga pomirili i faktično nastavili svoju socijalnu, emocionalnu i ekonomsku zajednicu života, sada kao neudata žena i neoženjen muškarac koja da je trajala neprekidno i u kontinuitetu sve do smrti pok. NP kako se to navodi u toč. III prijedloga, a ponovno sklapanje braka stranke nisu izvršile samo iz formalnih razloga.

2.U odgovoru na prijedlog protustranka se usprotivila prijedlogu, jer da iz prijedlogu priležeće dokumentacije ne proizlazi postojanje izvanbračne zajednice.

3.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u cjelokupnu priležeću dokumentaciju te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka DP, BP i AP.

4. Svjedok DP, sin predlagateljice, je naveo kako su se njegovi roditelji RP i NP razveli 90-ih godina, da je to njihovo razdvajanje kratko trajalo, nakon čega da su se ponovno spojili i do tatine smrti živjeli zajedno kao suprug i supruga na adresi u [adresa]. On da je živio s njima do 1997. a sestra se ranije odselila. Roditelji su imali i kuću za odmor u [adresa], gdje su boravili tijekom ljeta. Njihova zajednica je funkcionirala kao bračna zajednica, majka je imala punomoć po tatinim računima, imali su jedan i drugi dodatne kartice tako da su nesmetano raspolagali sredstvima po svojim računima. Potvrđuje da su živjeli zajedno do tatine smrti 5.7.2021. Na pitanje protustranke navodi da je majka organizirala i platila pogreb od zajedničke ušteđevine. Otac je zadnje 3 godine života bolovao, a umro je od srčane stenoze. Majka je svakodnevno o njemu brinula, a sestra i on su joj pomagali, dolazili bi tokom tjedna jedan dan on, a jedan dan sestra. Sanitet i hitna pomoć su uvijek zvani s adrese u Dubravi jer je otac na toj adresi fizički bio. Na upit navodi da se [adresa] TP ranije zvala FP.

5. Svjedok BP, nesrodna s predlagateljicom i pokojnim NP, u bitnom navodi da je RP upoznala u firmi gdje su zajedno radile u računovodstvu, a radi se o firmi Elektra. Poznaje predlagateljicu od 1965., a pokojnog da je NP također upoznala u ,,firmi'', on da je radio u komercijali, na rukovodećoj funkciji. S vremenom se njihovo prijateljstvo produbljivalo, počele su se se i privatno družiti. Posjećivali su se, često se nalazili u njihovoj vikendici u [adresa]. Brak RP i pok. NP opisuje kao skladan brak, NP je bio dobar i vrijedan čovjek, ravnopravno su izvršavali sve obveze. Može potvrditi da su RP i NP živjeli zajedno sve do njegove smrti. Ona se nastavila družiti sa predlagateljicom, koja da je nakon suprugove smrti bila dosta depresivna i nije htjela izlaziti iz kuće pa su se uglavnom čule telefonski. Kako sada predlagateljica ne može komunicirati ne čuji se. Navodi da je predlagateljici govorila kako treba srediti obiteljsku mirovinu, to joj je više puta ponavljala, a tek da je kasnije saznala da je razlog bio taj što su se ona i NP razveli, o čemu nije imala nikakvih saznanja jer su od kada ih poznaje bili zajedno i živjeli kao muž i žena. Dodaje da su se stvarno intenzivno družili, da su im se djeca družila, njihov sin DP zove se kao i moj sin. Ovo navodi iz razloga što ju je RP pitala hoće li se ljutiti ako svom sinu daju isto ime.

6. Svjedok AP, i kćer predlagateljice, iskazuje da su se njezini roditelji, ovdje predlagateljica i pokojni HP 90-ih godina kratko razdvojili da bi kasnije ponovno počeli zajednički život. Živjeli su kao muž i žena u svakom pogledu. Proljeće i ljeto su uglavnom provodili u vikend kući na adresi [adresa] što im je u mirovini odgovaralo. Zimi su radi grijanja bili u Zagrebu na adresi [adresa]. Kao obitelj su bili povezani, redovito su se okupljali, zajedno slavili rođendane, a suprug i ona da su gotovo svaku subotu kada bi bili u Zagrebu dolazili kod njezinih roditelja. Kada se otac razbolio kako bi majci olakšali češće su dolazili, i po nekoliko puta tjedno, jer je ona vodila kompletnu brigu o ocu.

7. Analizom i ocjenom provedenih dokaza sud je utvrdio sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), da je zahtjev predlagatelja osnovan.

8. Sud je prijedlog predlagateljice prihvatio kao neposredno i životno uvjerljiv a u bitnim okolnostima potvrđen je i iskazom saslušanih svjedoka, od kojih je svjedok BP nesrodna, a prema ocjeni suda samim tim i nezainteresirana za ishod ovog postupka, zbog čega je sud i cijenio njezin iskaz kao objektivan i vjerodostojan. Iako srodni s predlagateljicom i pokojnim HP, a što proizlazi iz dokumentacije u spisu, rodnih listova ( list 15-16 spisa), sud je poklonio vjeru i iskazima zajedničke djece predlagateljice i pokojnog RP u cijelosti, a posebice u dijelu iskaza u kojem navode kako su predlagateljica i pokojni HP nastavili živjeti zajedno nakon formalnog raskida njihove bračne zajednice. Naime, uvidom u izvatke iz matične knjige rođenih za predlagateljicu i pokojnog NP ( list 7-8 spisa) utvrđeno je da su predlagateljica i pokojni NP sklopili brak 16.10.1965., koji brak je razveden pravomoćnom sudskom presudom Općinskog suda u Zagrebu, posl.br. PR-317/91. od 10. lipnja 1991. Uvidom u uvjerenja o prebivalištu utvrđeno je da je predlagateljica od 1995. neprekidno prijavljena na adresi [adresa], a da je pokojni NP do 1996. bio prijavljen na adresi [adresa], TP, a od 1996. do smrti na adresi [adresa]. Iako su svjedoci u bitnom jednako iskazivali glede činjenice da je pokojni NP na adresi gdje je bio prijavljen imao vikendicu, gdje faktički nije stanovao, što je sud ocijenio životnim i uvjerljivim, na prijedlog protustranke radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice i predlagateljice i pokojnog NP sud je izvršio i uvid u, od Zagrebačke banke dostavljene, račune predlagateljice i pokojnog NP, iz kojih u bitnom proizlazi da su isti imali punomoći, odnosno ovlaštenja, za raspolaganja po međusobnim računima neprekidno od 2008. do smrti pokojnog NP. Sud nije provodio dokaz saslušanjem predlagateljice u svojstvu stranke, budući iz medicinske dokumentacije priložene u spisu, i dopisa Doma za starije i nemoćne, proizlazi da je ista starije životne dobi, a prema ocjeni suda stanje je dovoljno razjašnjeno da se može donijeti odluka o predmetu spora, imajući i u vidu ekonomičnosti postupka.

9. Temeljem provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su predlagateljica i pok. NP živjeli kao bračni par od 1991. pa do 5. srpnja 2021. odnosno do smrti NP.

10. Obiteljski zakon ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19 i 47/20, 49/2023 i 156/2023; dalje: ObZ) u čl. 11. propisuje da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

11. U Zakonu o mirovinskom osiguranju ("Narodne Novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18) propisano je, i to u čl. 22, da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U st. 3 istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1 toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

12. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 23. siječnja 2026.

Sutkinja:

Ana Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u četiri primjerka u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DNA:

1. predlagatelju po pun uz rješenje o sudskoj pristojbi na rješenje

2. Protustranci, navesti njihovu klasu